Višegodišnji financijski okvir i Nacionalni plan oporavka i otpornosti trebaju odražavati ravnotežu EU ulaganja u privatni i javni sektor tako da omjer bude 50:50, glavna je to poruka koja stiže iz Hrvatske udruge poslodavaca. Na ovaj zahtjev oslanja se i granska udruga informacijskih i komunikacijskih tehnologija HUP ICT, koja se slaže s time i posebno naglašava važnost alociranja EU sredstava za transformaciju velikih proizvodnih i prerađivačkih tvrtki u privatnom vlasništvu te digitalnu transformaciju i podizanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Uz novi Zakon o poticanju ulaganja, koji predviđa porezne olakšice za ulaganje, neophodno je pri planiranju teških vremena ispred nas osigurati znatno više sredstava za otvorene pozive nego što je to bilo u prošlom razdoblju od 2014. do 2020., poručuju iz HUP-a
Nije to neka nova “mantra” poduzetnika i poslodavaca, jer izgovaraju je već mjesecima, nego logična potreba privatnog sektora da mu se pomogne u nadmetanju s drugim tvrtkama iz ostatka EU, kojima nacionalne vlade izdašno pomažu i time ih čine konkurentnijima u odnosu na domaće.
Vodstvo HUP-ICT udruge posljednjih nekoliko mjeseci organiziralo je sastanke s relevantnim ministarstvima, državnim uredima i agencijama kako bi im prenijelo zaključke o potrebama investicija i u digitalnu transformaciju te razvoj industrije 4.0, razvoj širokopojasnog interneta te ljudske potencijale, no povratna informacija izostaje, iako je npr. Nacionalni program oporavka i otpornosti već pripremljen i bez strukturiranih konzultacija s poduzetnicima te upućen u Europsku komisiju, kaže nam Hrvoje Balen. Podsjećamo, na čelu HUP ICT udruge su Boris Drilo, član uprave HT-a, i Hrvoje Balen, član uprave Algebre, dok izvršni odbor sačinjavaju predstavnici najvećih hrvatskih i stranih ICT kompanija kao što su A1, Tele2, Blink, Combis, Infodom, Adcubum, GlobalLogic, Ericsson Nikola Tesla, Microsoft, IN2, Atos, OIV, Sedam IT, Perpetuum, IBM, Nephos, Calisto, Google i mnogi drugi.
Što to HUP-ICT kao udruga jednog od najpropulzivnijih gospodarskih sektora predlaže i na što upozorava?
Ivan Ante Nikolić, dopredsjednik HUP ICT iz Blinka, ističe: “Digitalizacija uz zeleni plan predstavlja temelj gospodarskog oporavka i stoga je važno na strateškoj razini u 2021. omogućiti pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama.
Vlada bi trebala usmjeriti ulaganja u digitalnu tranziciju i širokopojasni brzi internet, jer poticanjem privatnih ulaganja u ICT višestruko podiže konkurentnost gospodarstva i ubrzava oporavak. Gledajući trendove i potrebe, jasno je da učinkovita proizvodnja i energetska održivost nisu izvedive bez izražene ICT komponente. HUP-ICT vidi veliki potencijal u već spremnim projektima, čijim bi se pokretanjem brzo osigurale prijeko potrebne investicije. ICT projekti imaju kratko vrijeme realizacije i omogućuju najbrži pozitivan učinak na gospodarske aktivnosti i BDP. Zbog izražene koronakrize gospodarstvo ih nije samostalno realiziralo te je nužan dodatan poticaj pomoću bespovratnih sredstava.
Smatramo da bi se već u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti trebalo ponovno otvoriti pozive za poboljšanje konkurentnosti poduzeća, kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), jer tu već imamo pripremljene projekte vrijedne 400 milijuna eura. Ovdje navedeni projekti nisu odabrani u prošloj godini zbog nedostatka raspoloživih sredstava ili nisu pripadali područjima s razvojnim posebnostima.
Smatramo i da je nužno osigurati povećanje razvoja novih proizvoda i usluga iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI), gdje je 682 milijuna kuna bespovratnih sredstava dodijeljeno u prvom pozivu. Zbog bržeg i efikasnijeg povlačenja mislimo da je potrebno napraviti razdvajanje na dva odvojena poziva za malo i srednje gospodarstvo te velike subjekte, a u cilju olakšavanja dostupnosti sredstava svim granama industrije. Procjenjujemo da je ukupna vrijednost pripremljenih projekata koji nisu financirani 450 milijuna EUR. Kako vrijeme ističe, a nužne su hitne reakcije, smatramo da je potrebno uključivanje HUP-a kao socijalnog partnera u pripremu novih programa i projekata. Sudjelovanjem u pripremi zalagali bismo se za osiguravanje prihvatljivosti svih ICT troškova (softver, hardver, telekomunikacije) u velikim infrastrukturnim projektima iz npr. područja zdravstva, kulturne baštine… Isto tako mora se osigurati i prihvatljivost isprepletenog modela (poput rješenja u „oblaku”, telekomunikacijskih troškova za pristup uslugama u „oblaku”).
Dosadašnje iskustvo govori nam kako je u svrhu povećanja učinkovitosti i pojednostavljenja provedbe potrebno odrediti više pragove pri objavi sekundarnih javnih nabava za poduzetnike te ukinuti javnu nabavu u projektima za gospodarstvo u kojima je EU sufinanciranje manje od 50%.
Kata Kalanja, članica Izvršnog odbora HUP ICT iz Combisa, nadovezuje se: „Hrvatska je napredovala u digitalizaciji, ali potrebna su daljnja ulaganja kako bi se iskoristio potencijal za rast. Kroz nove EU programe potrebno je osigurati pozive za digitalizaciju i digitalnu transformaciju za industriju, građane i upravu te pronaći pravni način i političku volju da se projekti i pozivi bolje i brže koncipiraju. Time će se u EU financiranje temeljitije uključiti usluge, poput rješenja u oblaku i kupnje licenci, koje dosad nisu bile prihvatljive kroz EU fondove. Isto tako, kroz pozive za digitalizaciju omogućilo bi se i uključivanje ICT-a u infrastrukturne projekte poput izgradnje bolnica. Do sada ICT infrastruktura, oprema i softver nije bio prihvatljiv izdatak te su se sredstva osiguravala nakon projekta u sklopu proračuna korisnika. Bitno je uz male i srednje kompanije uključiti i velike tvrtke koje imaju kapacitete da naprave iskorak.
Poduzetništvo treba biti puno ranije uključeno u programiranje jer može pomoći u definiranju „digitalne tranzicije“ lokalizacijom projekata te realnom procjenom za isporuku projekata. Aktivnom komunikacijom s industrijom i njenim uključivanjem u ranim fazama pripreme dokumenata poboljšat će se krajnja kvaliteta na zadovoljstvo krajnjih korisnika i Europske komisije. Trenutačni je fokus Vlade izrada NPOO (Nacionalnog plana za oporavak i otpornost), a on nije dostupan za komentiranje javnosti. S obzirom na to da će upravo privatni sektor biti ključan za oporavak gospodarstva, nužno je da ga se na vrijeme uključi. Iz NPOO-a je 20 posto budžeta namijenjeno za „digitalnu tranziciju“, što može biti nova prilika za oporavak gospodarstva. Usmjeravanje projekata na digitalizaciju, digitalnu tranziciju industrije, države i građanstva ojačat će inovativnost, potaknut će se rast i produktivnost, a naše će tvrtke postati konkurentnije.
U novom financijskom razdoblju ključno je osigurati pravnu sigurnost, jasna pravila i tumačenje kriterija za pripremu, implementaciju projekata i financijske korekcije te osigurati ujednačeno tumačenje pravila od tijela koja upravljaju EU fondovima. Potrebne su brže evaluacije i smanjiti administrativno opterećenje za javne i poslovne korisnike kako bi sustav postao brži i efikasniji. Poboljšanje i ubrzavanje upravljanja EU fondovima kroz pozive i javne nabave ključni su za bržu adsorpciju financijskih sredstava u nadolazećem periodu. Nadalje, potrebno je uključivanje poduzetništva u ranoj fazi pripreme projekata i programa već pri definiranju strateških ciljeva i prioriteta jer se iz njih stvaraju zalihe projekata. Industrija najbolje poznaje potrebe tržišta i kapacitete za implementaciju projekata te može pomoći javnom sektoru u boljoj artikulaciji strateških dokumenata i projekata te lokalizaciji samih tema i razvojnih prioriteta.
Ivan Maglić, član izvršnog odbora HUP ICT iz Calista, zastupnika globalne analitičke tvrtke Gartner za ovaj dio Europe, naglašava: „Iako je Nacionalni plan oporavka napravljen bez konzultacija s realnim sektorom, mislim da bi ipak bilo vrijedno staviti na uvid koliko se planira tražiti sredstava za svaku pojedinu tematsku cjelinu i promisliti o dodatnim konzultacijama s gospodarstvom. Tako bi se moglo usporediti kako je evaluiran prioritet pojedinih segmenata pa shodno tome ipak otvoriti prostor za provjeru isplaniranih sredstava.
Što se pak tiče Nacionalne razvojne strategije Hrvatska 2030, u dodatku 4 navode se akti strateškog planiranja i njihovi nositelji, kao što su primjerice “Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva za razdoblje 2021.-2027.”, planovi za razvoj, modernizaciju ili digitalizaciju carine, poreznog sustava, pravosuđa ili javne uprave. No nije potpuno jasno u kojoj su fazi ti strateški dokumenti, do kada moraju biti doneseni i jesu li spremni za konzultacije s javnošću.
Za sve daljnje aktivnosti neophodna je centralno koordinirana digitalizacija cjelokupne javne uprave, odnosno javnih servisa, a ključna pretpostavka za to jest “interoperabilnost”, odnosno upravljanje i pristup podacima nužnim za efikasnu digitalnu uslugu javnih servisa. Ovo je jedna od bolnih točaka cijeli niz godina i nužan preduvjet za realizaciju bilo kakve integrirane, digitalne javne uprave i javnih servisa. Svi drugi projekti digitalizacije pojedinih ministarstava i tijela javne vlasti trebali bi biti koordinirani u sklopu jedinstvene strategije i pristupa izgradnji “digitalne Hrvatske”. Naime, projekti digitalizacije carinske uprave, poreznog sustava, pravosuđa i uprave pa i ostali morali bi biti koordinirani u ovom kontekstu – dakle uz centralizirani nadzor i koordinaciju ključnih elemenata vezanih uz interoperabilnost. Jedino tako bit će moguće dugoročno stvarati jedinstvenu, integriranu i efikasnu digitalnu upravu.
Budući da je u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030 naglašeno da će Hrvatska svoj gospodarski oporavak i razvojni iskorak zasnivati na gospodarskim granama u kojima ima konkurentske prednosti te da će se za pametne specijalizacije uzimati izvozno orijentirani sektori koji se temelje na znanju i inovacijama, nadam se da će biti mudrosti i razumijevanja da se ICT sektor napokon pozicionira kao zasebna vertikalna industrija, što do sada nije bio. Time bi se otvorio znatan prostor hrvatskim tvrtkama da povuku EU sredstva za istraživanje i razvoj te pokrenu i dodatni rast.
Ovu ideju poticaja bi se moglo opisati jednom riječi, Superhik.