Robotika je proteklih godina postala goruća tema tržišta za umjetnu inteligenciju i iznosi otprilike 664 milijuna USD, a prema očekivanjima taj bi se udio mogao povećati na 38,8 milijardi u 2025.
Europski parlament 2017. donio je Izvješće o pravilima građanskog prava o robotici, a Europska komisija nastavlja pratiti zbivanja u području umjetne inteligencije, i to ne samo s tehničkog, nego osobito s etičkog, sigurnosnog i društvenog stajališta. Tako je u Europskom parlamentu u Bruxellesu proteklog tjedna održana konferencija „Odgovornost u doba robota“.
Konferencija, u organizaciji radne skupine Europske pučke stranke za pitanja bioetike i ljudskog dostojanstva čija je članica i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir te Europske mreže ideja (EIN), okupila je brojne zastupnike širokog spektra stručnosti koji su svojim intervencijama doprinijeli raspravi slijedeći misao vodilju o nezamjenjivim etičkim i bioetičkim vrijednostima.
Ivana Greguric docentica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i suradnica znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku i ključnu ulogu Europske unije vidi u: „postavljanju etičke i pravne odgovornosti za poboljšanje ljudskih bića, u uspostavljanju etičkih načela koja treba poštovati pri razvoju, programiranju i upotrebi kibernetičkih usadaka te uključivanju načela u europske propise u cilju utjecanja na tehnološku revoluciju da služi čovječanstvu“, zaključila je Ivana Greguric.
