– Ovaj oblik stanične terapije u sljedećim će desetljećima revolucionizirati pristup liječenju leukemija, a možda i tumora, ali važno je naglasiti da je imunosustav vrlo složen i potrebna su još dodatna bazična istraživanja koja će razjasniti točne mehanizme djelovanja. Vjerujem da će ova istraživanja otvoriti novo razdoblje u liječenju bolesti, ali masovno korištenje CAR-T stanica sigurno nije iza ugla, osobito u slučajevima nehematoloških tumora – komentira prof. dr. sc. Mariastefania Antica iz Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković znanstveni rad američkog Fred Hutchinson Centra za istraživanje raka objavljen ovih dana u svjetskim medijima.
Bezbolan postupak
Kako smo već pisali, riječ je o genetičkim inženjeringom modificiranim T-limfocitima pacijenata oboljelih od akutne limfoblastične leukemije koji su “naoružani” da napadnu tumorske stanice. Za pacijente je pak riječ o bezbolnom postupku, a pacijenti iz studije iscrpili su sve metode liječenja te su bili u terminalnoj fazi bolesti.
U većine pacijenata iz ove studije, podsjetimo, uništene su tumorske stanice, ali u njih devet liječenje je izazvalo teške nuspojave od kojih je dvoje pacijenata i preminulo. Kako je rekla i prof. Antica, važno je napomenuti da unatoč rezultatima i učinkovitosti ne treba očekivati da je riječ o metodi koja će uskoro postati dio standardnog liječenja. Već su pojedine prijašnje studije pokazale dobre rezultate ovakve tehnologije, odnosno stanične imunoterapije, jer je riječ o principu koji se godinama koristi u kliničkim istraživanjima. Naše pojednostavljeno tumačenje da je riječ o “naoružanim” T-limfocitima prof. Antica objašnjava stručno govoreći kako je riječ o stanicama koje imaju genetički modificirane receptore na svojim membranama.
– Ti su receptori kimere, hibridi jer se sastoje od izvanstaničnog dijela koji se veže za tumorski antigen (protutijelo) i unutarstaničnog dijela koji aktivira limfocit. Tako modificiran T-limfocit postaje citotoksičan, odnosno ubija tumorsku stanicu koja ima baš taj tumorski antigen. Zbog svojeg djelovanja u tumorskoj imunoterapiji ovi se limfociti zovu masovni ubojice – opisuje prof. Antica.
Slučaj brze smrti
Spomenuta toksičnost jedan je od problema u ovoj tehnologiji, komentirali su nam i liječnici, uz pretpostavku da daljnja istraživanja idu upravo u tom smjeru. Prof. Antica navodi konkretan znanstveni članak objavljen 2010. godine o slučaju brze smrti oboljelog od tumora, pet dana nakon terapije, upravo zbog njezina toksičnog djelovanja na pluća.
Kako kaže i poznati znanstvenik prof. Stipan Jonjić, i brojne studije slične ovoj pokazale su dobre rezultate.
Sve to, poručuje ovaj profesor s riječkog Medicinskog fakulteta, ohrabruje da će ova tehnologija u kombinaciji s drugim pristupima rezultirati time da ove metode uđu u rutinsku primjenu u uspješnom liječenju malignih tumora.
>> Terapijom T-limfocitima izliječili 26 od 35 oboljelih od leukemije
>> Revolucionarno otkriće: Novom metodom izliječeno čak 94 posto umirućih pacijenata
