Živimo u tehnološki vrlo razvijenom svijetu, a današnje generacije imaju veću dostupnost informacijama, nego ikada prije. No, kako se snaći u toj gomili podataka. Tu na scenu stupa umjetna inteligencija, odnosno tehnologija, ali isto tako i obrazovanje bez kojega će teško biti ostvariti ravnopravnu i prosperitetnu budućnost. Zaključak je to stručnjaka iz tehnologije i biznisa na novom Večernjakovom panelu "Pogled u budućnost - 2068.".
Ovoga puta tema je bila umjetna inteligencija.
- Na neki način svi naši esejisti koji su se bavili predviđanjem budućnosti, doticali su se i teme umjetne inteligencije. Tu ima i provokativnih pitanja - hoće li za 50 godina nekoj umjetnoj inteligenciji trebati davati i pravo glasa na izborima - najavio je temu Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, koji je potom riječ prepustio panelistima, a oni su ovoga puta bili: doc. dr. sc. Jan Šnajder (izvanredni profesor na Zavodu za elektroniku, mikrotehniku, računalne i inteligentne sustave FER-a), Damir Zec (poslovni direktor IBM Hrvatska), Sonja Popović (direktorica SAP-a Hrvatska), Marko Velić (voditelj Data Science tima Styrije) i Vanja Šebek (voditelj studija digitalnog marketinga u Algebri).
Profesor Šnajder je u promišljanju daleke budućnosti istaknuo da je malo izgledno da ćemo 2068. godine imati sustave umjetne inteligencije koji će biti svjesni svoga postojanja.
- No, mogli bismo imali virtualne osobne asistente koji će nam mogu davati prijedloge praktički za svaki korak našeg života. Takvi će nas asistenti moguće poznavati i bolje, nego naši bližnji, davat će nam savršene prijedloge kako provesti dan, što čitati, učiti i dovesti nas do ostvarenja nekog cilja. Koji će to cilj biti, ovisit će prvenstveno o nama, a to može biti i utopija. Umjetna inteligencija će moći predvidjeti svaki naš korak pa se može dogoditi i privid slobodne volje. Da bi takvi sustavi doista bili samo proširenje naših mogućnosti, a ne i naša zamjena ključno je da obrazujemo ljude koji će moći živjeti u društvu 2068. godini u kojem će tehnologija i dalje biti u službi čovjeka - poručuje Šnajder.
A što je uopće umjetna inteligencija? Ta tehnologija razvija se već 80 godina, a danas se pod tim pojmom smatra razvoj sustava koji su sposobni obavljati vrlo složene zadatke i ciljeve. Šnajder, ističe da postoji i druga definicija - da su to sustavi koji mogu raditi zadatke koji ljudi u ovom trenutku rade bolje.
Veliki iskoraci u razvoju umjetne inteligencije praćeni su kroz slavne dvoboje stroja i čovjeka - 1997. je IBM-ovo računalo Deep Blue pobijedilo Garija Kasparova u šahu, a 2011. IBM-ov Watson je pobijedio dva najveća natjecatelja u kvizu Izazov.
- Ne bih rekao da je Deep Blue bio kvalitetniji od čovjeka, nego je bio brži. Nije intencija prikazati strojeve moćnijima od ljudima, nego pokazati da je postotak greške stroja neznatna u odnosu na čovjeka. Zašto se uopće pojavila umjetna inteligencija? Zbog golemih količina podataka koje se svakoga dana pojavljuju. Imate primjera primjene AI platforme u 21 industriji, pojasnio je Damir Zec, poslovni direktor tvrtka IBM Hrvatska.
Prije nekoliko godina je stroj AlphaGo uspio nadmašiti čovjeka i u igri go koja mu ne leži. Naime, ono što je lako za čovjeka poput jezika i improvizacije, teško je za računalo - i obratno, stroj je odličan u rješavanju golemih količina podataka koji su čovjeku zahtjevni.
- Očekivalo se da je igra go prekompleksna za računalo jer je dosta kompleksnija od šaha i ovisi o improvizaciji, ali dogodilo se i to. Računalo je pobijedilo i velemajstora u toj igri u kojoj postoji nepisano pravilo da se određeni potez ne radi jer nije optimalan. No, upravo u toj slavnoj partiji, računalo je povuklo baš taj potez i na kraju pobijedilo. Učinilo je to protivno svih ljudskih stručnjaka. Iskusni igrači su na kraju tu situaciju opisalo da je to nešto što bi i neki velemajstor napravio po intuiciji, a upravo je to fascinantno. Sada već vidimo situacije kada algoritmi igraju jedni protiv drugih. Možemo samo definirati pravila i pustili računala da igraju sama protiv sebe - istaknuo je Marko Velić iz Styrijinog Data Science tima. Njegov tim radi na razvoju algoritama za prepoznavanje fotografija i teksta, a osvojili su i veliku novčanu nagradu Googlea.
- Styria već 4 godine ulaže u strojno učenje. Bavimo se analizom teksta. To je skupina algoritama obrade prirodnog jezika. U stanju su razumjeti ljudski jezik i novinske članke. Svrha je preporučivanje vezanih članaka čitateljima. Isto ono što rade Google i Facebook. Kao medijska kuća i mi moramo slijediti taj trend. Drugi primjer je na oglasima. Njuškalo je godinu dana prije eBaya i dvije godine prije Facebook MarketPlaces koristio tehnologije pretraga preko fotografija - istaknuo je Velić.
U doba Facebooka i Googlea, AI se često spominje i kao alat u digitalnom marketingu:
- Umjetna inteligencija je ušla u sve aspekte našeg života. Kupio sam nedavno Google Home pa Google i ja malo razgovaramo. Unutra je strojno učenje, pitao sam Google zašto je 6 boji od 7. Google je pokušao protumačiti koja je tu fora. U digitalnom marketingu strojno učenje već dugo optimizira naše kampanje bolje od ljudi. Prate naše ponašanje na internetu, a velike kuće prema tome kreiraju sadržaj - otkrio je primjer iz vlastitog iskustva Vanja Šebek, voditelj studija digitalnog marketinga u Algebri.
- SAP također primjenjuje umjetnu inteligenciju u svim našim rješenjima koje SAP nudi za 26 industrija. U Hrvatskoj je to prvenstveno usmjereno na automatizaciju nekih ponavljajućih poslovnih aktivnosti. Posebno u području financija. Tako da se korisnici mogu baviti kreativnijim dijelom poslom, a da se ovaj dosadni dio posla obavlja automatizirano. Također, koristi se i na području digitalnog marketinga, prikupljanjem ogromnih količina podataka kako bi se moglo pružiti personalizirano digitalno iskustvo - izvijestila je direktorica SAP-a Sonja Popović.
Ova tehnologija dotiče se i kontroverznih tema, od toga hoće li u dalekoj budućnosti roboti postati inteligentniji od čovjeka pa do današnjih izazova poput (neovlaštenog) nadziranja.
- Nadziranje je primjer jedne sada dosta popularne primjene. Ti algoritmi rade tako da koriste kamere na javnim površinama. Lica se u Europi zbog GDPR-a ne bi trebala prepoznavati. No, u Kini nemaju tih problema. To je tehnološki stvarno zanimljiv primjer, kao inženjer rekao bih da je to fantastično, ali ne treba gledati samo tako - treba gledati i na neželjene posljedice. Ali, što možemo napraviti da 2068. doista bude tako. Možemo reći da će AI povećati naše kognitivne sposobnosti, ali zašto bi stao tu. Je li moguće da bude pametnija od nas? Koji su preduvjeti te sinergije? - postavljao je pitanja Jan Šnajder priznajući da se više smatra pesimistom jer kaže da se već danas kasni s obrazovanjem o takvim izazovima.
S njim se složio i Vanja Šebek iz Algebre:
- Od svih filmova koji predviđaju budućnost najbliži sam onoj verziji iz filma Wall-E. Nije naš problem to da će nas kontrolirati umjetna inteligencija, nego kako ćemo se postaviti prema tome. Hoćemo li svi sjediti dok zločesti robot upravlja brodom.
- U cijelom procesu algoritmi uče od nas. Cijelo vrijeme AI uči na našim podacima i na tome kako se mi ponašamo. Pa danas računalo pobjeđuje čovjeka i u Texas Holdemu! - podsjeća Šebek.
Kao prvu veliku vidljivu primjenu umjetne inteligencije u društvu u skoroj budućnosti panelisti ističu autonomna vozila.
- Algoritmi jako dobro prepoznaju prometne znakove, sve dok nešto ne zalijepite na znakove. No, i to se može popraviti. Ne bih se usudio prognozirati što će sve biti u 2068., ali samovozeći automobili već voze u Kini i Americi. Problem je regulativa i neke etičke dileme - kaže Velić.
Etičke dileme koje spominje su poznati problem - kako će reagirati autonomno vozilo ako mora odlučiti tko će u prometu stradati. No, još nije poznat odgovor niti tko će postavljati te kriterije.
- To nije pitanje za tehnologiju, nego za etiku. I ja volim promatrati stvari s pozitivne strane, ali to ne isključuje postojanje negativne strane kad se radi o pitanju umjetne inteligencije. Treba djelovati. Ali nastaje problem, tko smo to mi, tko će definirati pravila razvoja AI. Hoće li to biti profiti i želja za kontrolom kao što je bilo do sada? Bez jakih intervencija, vjerujem da će to sve završiti distopijom - upozorava Šnajder.
No, on i pojašnjava da kada se danas spominje umjetna inteligencija da se govori o slaboj inteligenciji koja rješava konkretne zadatke. Opću inteligenciju koja bi rješavala opće zadatke još nismo dosegnuli, a drži da je jaka umjetna inteligencija koja bi imala stanje svijest - filozofsko pitanje.
Damir Zec iz IBM-a istaknuo je da će tehnologija donijeti veliku koristi čovječanstvu.
- IBM se bavi i Quantum tehnologijom. Možda toga u Hrvatskoj nećemo ni biti svjesni, ali u svijetu najveća će opasnost za čovjeka biti nedostatak pitke vode. Uz pomoć umjetne inteligencije koristimo mikro mikroskope koji prate kako se plankton i kuda kreće. Pratimo trendove ponašanja cijelog eko sustava i kvalitete vode. Već danas mikročipovi veličine kapi tinte za printer prate robu u transportu. Velika je tema i cyber sigurnost. Stalno smo izloženi i ljudima s dobrim namjerama i onima s lošim namjerama. U post quantum eri spominje se razvoj rešetkaste kriptografije koja neće više dozvoliti nijednom hakeru probijanje sustava. Takvih primjera će biti sve više - najavio je Zec pozitivne primjere koje možemo očekivati.
- Obrazovanje je ključ, nije to samo STEM. Ljudi obrazovani za 2068. moraju biti ljudi širokih pogleda. To će morati biti ljudi obrazovani za zanimanja koja neće prva pasti pred automatizacijom - ponovio je Šnajder, a s njim su se složili i drugi panelisti.
Svi su istaknuli važnost razvoja obrazovanja i kontroliranog razvoja umjetne inteligencije.
>> Pogledajte FlexPai - mobitel sa savitljivim zaslonom
za poker je sve u vjerojatnosti, koju racunalo izracuna u sekundi bez greske a da o pamcenju ne pricam. i sto tu se onda ima za komparirati. kada racunalo nacrta sliku vrijednu 1 mil eur i sklada neki koncert e onda mozemo pricati da su nas nadmasili. sve ostalo je cista sila