Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 76
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Mars je osvojen

InSight ide u srce crvenog planeta

NASA
Foto: Reuters/PIXSELL
1/9
29.11.2018.
u 18:28

Letjelica na tri noge teška 365 kilograma na put je krenula 5. svibnja, a prošla je čak 548 milijuna kilometara

Ovo je spokojna ljepota. Radujem se istraživanju svog novog doma. Tim je riječima NASA u ime bespilotne letjelice InSight opisala jednu od fotografija koju je robot poslao na Zemlju tijekom prvog dana boravka na Crvenom planetu. Time je InSight ponovno oduševio milijune ljude diljem svijeta, nakon što je u ponedjeljak nakon više od pola godine putovanja sletio na Mars te tako postao prvi objekt koji će istraživati ispod površine tog planeta. 

Tu sam, doma sam

NASA-ini su znanstvenici zadnjih nekoliko tjedana strepili dok je InSight prelazio posljednje kilometre do odredišta. U atmosferu planeta uletio je brzinom od 19.800 km/h točno u 20 sati i 47 minuta po srednjoeuropskom vremenu. Tada je uslijedilo takozvanih "šest i pol minuta panike" tijekom kojih je baš sve moralo biti besprijekorno, a nemoguće je uopće nabrojiti što je sve moglo poći po krivu. Nakon što se odvojio od konstrukcije kojom je putovao, InSight je samostalno prošao kroz atmosferu, a unatoč tome što je puno rjeđa od Zemljine, trenje je bilo snažno. Od paklenih 1500 Celzijevih stupnjeva InSight su čuvali toplinski štitovi koje je odbacio kada mu više nisu trebali. Tada su se uključili raketni motori, odnosno potisnici koji su, zajedno s padobranom, usporili brzinu na oko 8 kilometara na sat. 

Znanstvenici tijekom 123 kilometra dugog slijetanja letjelicom nisu mogli upravljati, a posebno ih je užasavao, priznali su, kratki dio sa slobodnim padom. Stoga je nakon odbrojavanja posljednjih metara do površine u kontroli misije u Pasadeni zavladala čista euforija, a o koliko je zapravo opasnom spuštanju bila riječ, znanstvenici su predočili usporedbom - kao da se košarkaškom loptom iz Los Angelesa pokušava pogoditi koš u New Yorku.

NASA
1/11

- To je puno faktora u teškim uvjetima, pa je doista riječ o rizičnom pothvatu. Može se dogoditi niz problema, od kompleksnih tehničkih kvarova poput blokiranja padobrana do banalnih gafova. Jednom se letjelica punom brzinom zabila u površinu planeta samo zato što su timovi koji su radili na slijetanju koristili neujednačene mjerne jedinice - upozorava Boris Štromar, predsjednik Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba. Upravo je zato dosad bilo više neuspješnih nego uspješnih slijetanja na Mars, a InSight je prvi nakon NASA-ina rovera Curiosity koji se ondje spustio. Time je NASA ostala jedina svemirska agencija koja je došla do Marsa, iako je bilo i drugih pokušaja. Američka svemirska agencija na svojim robotskim ekspedicijama ne štedi, a nije tajna da su joj u ne tako dalekoj budućnosti u planu i prve ljudske misije.

Uspješnost 993 milijuna dolara vrijedne misije prvo su potvrdili minijaturni sateliti koji su lansirani uz letjelicu i koji su pratili njezino slijetanje. NASA je uspjeh objavila na Twitteru riječima "Osjećam te, Mars - i uskoro ću ti poznavati srce. S ovim sigurnim slijetanjem, tu sam. Doma sam". Nakon toga je InSight snimio i prvu fotografiju koja je bila pomalo nejasna budući da je leća objektiva još bila zaštićena. No već su jučer stigle fotografije puno bolje kvalitete na kojima se jasno vidjela površina Crvenog planeta. InSight je doista, baš kao što mu i ime govori, dao prvi uvid u Mars. A pred njime je još puno istraživanja. 

Ta 365 kilograma teška letjelica s tri noge koje joj drže tijelo iz Kalifornije je 5. svibnja ove godine poslana na 548 milijuna kilometara dug put kako bi otkrila tajne unutrašnjosti Marsa koristeći najnapredniju tehnologiju. NASA je iskoristila što su Mars i Zemlja u srpnju bili u opoziciji, odnosno najbliže jedno drugome, pa je put trajao najkraće moguće.

- Na InSightu se nalazi seizmološka stanica. Ona će prvi put u povijesti mjeriti potrese na Marsu čime će se otkriti puno o jezgri, kori te općenito o unutrašnjosti Marsa. Također, mjerit će se toplina unutrašnjosti te ispitivati njezin sastav - objasnio je Ivan Romštajn, magistar astronomije i astrofizike iz Zagrebačkog astronomskog saveza. Dobiveni podaci omogućit će da se shvati nastanak Marsa, ali i planeta te Sunčeva sustava općenito.

Foto: NASA/REUTERS/PIXSELL

Bušit će do pet metara

InSight će s istraživanjem početi za nekoliko mjeseci jer prvo treba ispitati rad instrumenata i okoliš. Za razliku od svog prethodnika Curiosityja, on se ne kreće i zato je važno da je na Mars sletio uspravan i neoštećen, i to na izrazito povoljnoj lokaciji, u nizini Elysium Planitia u blizini ekvatora. Ondje će InSight bušiti i do pet metara, a na Marsu će provesti dvije zemaljske, odnosno jednu marsovsku godinu. Njegove će uspjehe pratiti entuzijasti diljem svijeta, što je znanstvenicima posebno drago. 

- Ovakvi događaji sve više privlače javnost i to je odlično. Diljem SAD-a i Europe organizirano je zajedničko gledanje slijetanja, a nekad je to bilo rezervirano samo za sport. Sad je i znanost "in"! - zaključio je Dorian Božičević iz Hrvatskog astronomskog saveza.

I HRVATI SU VAŽAN DIO PRIČE O SLIJETANJU NA CRVENI PLANET

Iako iza misije stoji NASA, letjelicu su napravili u suradnji s europskim znanstvenim institucijama. Među njima je ETH Zürich, a jedan od zaposlenika prestižnog Švicarskog instituta je i Splićanin dr. sc. Davor Mance. On je imao važnu ulogu u razvoju InSighta s obzirom na to da je kao stručnjak za elektroniku bio zadužen za razvoj elektronike koja mjeri seizmičke signale.

Još jedan Hrvat koji je značajan za priču o Marsu je i Zlatko Rendulić, bivši general JNA, koji se bavio pilotiranjem, ali i astronomijom kao član Međunarodne astronomske akademije. Čak je na engleskom jeziku objavio knjigu o tome kada bi se i gdje bilo idealno spustiti na Mars, a kasniji su izračuni NASA-e odgovarali njegovima. 

 

>> Pogledajte tehnologiju koju je predstavila NASA - helikopter na Marsu

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije