Jedna je stvar nepobitna – troje migranata donijelo je spas svijetu od pandemije uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-2. Za Uğura Şahina i Özlem Türeci, osnivače BioNTecha, mnogi su čuli, no oni ne nose glavnu zaslugu, nisu oni postavili tehnologiju na kojoj počiva današnje cjepivo, a u budućnosti će počivati i druga cjepiva i lijekovi. Glasnička RNK tehnologija ne proučava se odnedavno, radi se na tome desetljećima, no za njezin je opstanak zaslužna biokemičarka Katalin Karikó.
Mađarska je znanstvenica zbog karijere iz tada još komunističke Mađarske otišla u SAD. No ni bolji uvjeti u znanstvenoj velesili nisu joj pretjerano pomogli da napravi karijeru, odnosno da tehnologiju za koju se zainteresirala razvije do onoga što je ona danas, već se za to trebao dogoditi i splet okolnosti, uz malo sreće.
Prijelomno istraživanje
O Karikó se piše sve više, otkriva se još novih detalja o njezinoj karijeri koja je počela na Biokemijskom institutu pri Mađarskoj akademiji znanosti. Ali ondje nije dugo ostala jer je 1985. otpuštena, nakon čega odlučuje emigrirati u Sjedinjene Države s mužem i dvije kćeri. Katalin je dobila posao na sveučilištu Temple u Philadelphiji gdje je sudjelovala u kliničkom ispitivanju tretmana dvolančanom RNK pacijenata s AIDS-om.
This is Dr. Katalin Kariko, the inventor of mRNA vaccine technology. Her published work from 2005 was picked up by others years later. Every COVID vaccine is because of her. #KatalinKariko #COVIDvaccine https://t.co/X2e1Nr4bSo pic.twitter.com/pQOikwOhD4
— Erin Martin, MD, MSc, FRCSC (@ErinMartinGenSx) December 14, 2020
Bilo je to prijelomno istraživanje. Ne nalazeći razumijevanje kod šefova na Templeu, što je zamalo završilo i deportacijom, nakon nekoliko godina mađarska znanstvenica odlazi na sveučilište Pennsylvania gdje nastoji prenijeti svoju ideju genske terapije temeljene na glasničkoj RNK. Bilo joj je to privuklo pozornost još u Mađarskoj, za studiranja u Szegedu 1976. godine. Da mRNK postoji potvrđeno je 1961. kada je utvrđeno da je upravo ona odgovor na pitanje – na koji točno način DNK sudjeluje u stvaranju proteina nužnih za funkcioniranje i razvoj svih oblika života. Upravo glasnička RNK ima ulogu prenošenja uputa iz DNK u staničnoj jezgri na ribosome koji stvaraju proteine. Bez glasničke RNK sama DNK nema ulogu. mRNK softver je života. I onda se, 70-ih godina, uočilo kako bi se taj komunikacijski sustav u našem tijelu mogao iskoristiti kao način da se tijelo pretvori u samostalnu tvornicu lijekova. Jer, kako mRNK prenosi informaciju za izgradnju proteina, tako bi možda mogla prenijeti i druge informacije, kako stvoriti antitijela, recimo.
VIDEO 11 vrlo čestih simptoma COVID-a o kojima baš nitko ne govori
– Uvijek sam smatrala da većina pacijenata zapravo ne treba nove gene, nego trebaju nešto privremeno, poput lijeka, kako bi izliječili svoje bolesti. Tako mi je glasnička RNK uvijek bila zanimljivija – prisjetila se Karikó za čitani znanstveno-tehnološki časopis Wired. Ono što je u priči nedostajalo bio je način, tehnologija kojom bi se te ideja realizirala. Došla je 1984., riječ je o PCR-u, istoj tehnologiji koja se koristi pri testiranju na koronavirus.
Nepremostiva zapreka
– Bilo je to vrlo ohrabrujuće iskustvo, odjednom smo imali osjećaj da možemo napraviti bilo što – kaže znanstvenica. Međutim, sredinom 90-ih istraživanje nailazi na nepremostivu prepreku. Počelo se s ispitivanjem lijeka za krvožilni sustav temeljenim na glasničkoj RNK. Međutim, životinje na kojima je potencijalni lijek ispitivan smjesta su ugibale. Izgledalo je beznadno. Tehnologija je bila gotovo napuštena, Karikó je tada na svojem sveučilištu imala još manje razumijevanja, novac više nije odobravan, a njoj je poručeno da ili prihvati degradaciju ili ode sa sveučilišta Pennsylvania jer redovita profesorica sigurno neće postati. Istodobno se suočila i s bolešću.
– Bilo mi je to posebno strašno jer mi je isti tjedan dijagnosticiran rak. Čekale su me dvije operacije, a moj suprug, koji se vratio u Mađarsku zbog zelene karte, zapeo je zbog problema s vizom, što je značilo da se neće vratiti šest mjeseci. Bilo mi je jako teško, a željeli su me još i degradirati ili me se riješiti – sjeća se znanstvenica. No, sudbina je htjela drukčije. Na Penn dolazi glasoviti imunolog Drew Weissman kojega Karikó upoznaje za prepirke čiji je red na fotokopirki. Razgovor je bio plodonosan, Weissmanu se svidjela ideja mađarske znanstvenice, a nekako u to vrijeme objavljeno je i što točno izaziva smrtonosnu upalnu reakciju. Zamijeniti taj nukleozid uridin značilo je riješiti problem. Patentirali su svoj nalaz, osnovali i tvrtku, no za interes je trebalo pričekati još nekoliko godina. Sve dok tehnologiju nisu licencirali tvrtki koja se zove BioNTech, kamo su Katalin Karikó s Penna ispratili s podsmijehom, da bi danas ondje bila uvažena gostujuća profesorica. U svemu je zaista najmanje čudno što mađarski mediji ističu tweet evolucijskog biologa Richarda Dawkinsa koji je napisao da Katalin Karikó mora dobiti Nobela.
Kakvi migranti? Jesu to ovi što ilegalno prelaze granice, nemaju dokumente, pljačkaju i provaljuju, nemaju ni žena ni djece, ekstatično masovno urliču kad volonterka mora(!) poljubiti njihov sag za molitvu, vrše veliku nuždu nasred provaljenih vikendica....jesu to ti migranti?