Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 194
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
rad Martine Rothblatt

Bina 48 je prvi društveno sposoban robot koji studira filozofiju ljubavi na Sveučilištu Notre Dame

Ivana Greguric i Igor Čatić
Foto: Privatni album
1/3
22.04.2018.
u 10:55

Danas je potrebno prije svega senzibilizirati javnost o pozitivnim i negativnim implikacijama korištenja robota putem medija, ali i kroz različite bioetičke komitete u svim znanstvenim područjima.

Klub hrvatskih humboldtovaca organizirao je 19. travnja 2018. znanstvenu tribinu na kojoj je prof. emeritus Fakulteta strojarstva i brodogradnje Igor Čatić održao izlaganje naziva "Sve snažniji tehnički napredak utječe na ljudsko biće", a docentica Ivana
Greguric s Hrvatskih studija
Sveučilišta u Zagrebu govorila je o Odgovornosti u doba kiborga i robota. Oboje izlagača članovi su Znanstveno-istraživačkog odbora za bioetiku, tehniku i transhumanizam Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku
Sveučilišta u Zagrebu. 

Profesor Čatić je govorio o sve snažnijem razvoju tehnike od sredine 20. stoljeća što je, između ostaloga, rezultiralo  eksponencijalnim rastom broja znanstvenika i promjenama društvene strukture. Analizu trenda razvoja tehnike sintetizirao je u
rečenicu: "Svaka ljudska djelatnost (npr. medicina, tehnika, obrazovanje, itd.) u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika." 

Težište prikaza je bilo na djelatnostima koje utječu na kiborgizaciju, robotizaciju i digitalizaciju. Greguric se posebno osvrnula na svoje sudjelovanje na nedavno održanoj konferenciji u Europskom parlamentu "Responsibility in the time of robots" koja je otvorila brojna etička pitanja o odgovornosti za robotiku i poboljšanju čovjeka. Izlaganje je problematiziralo pitanja tko treba snositi odgovornost u slučaju da autonomni robot počini štetu, te što je to pravna osobnost robota, koji bi prema prijedlogu Europskog
parlamenta imali status elektroničkih osoba.

Znači li to da se odriče svaka odgovornost proizvođača i korisnika autonomnih robota? Prikazano je nekoliko primjera naprednih robota koji traže ljudska prava, primjerice robot Sofija, prvi robot na svijetu koji je dobio državljanstvo.

Bina 48, robot bez tijela

Greguric se osvrnula na rad Martine Rothblatt, filozofkinje, transrodne osobe prema čijem je zahtjevu dizajniran robot bez tijela, Bina 48. Izgled, sjećanja, osjećaji i uvjerenja su modelirani prema Rothblattovoj supruzi Bini. Bina 48 je postala prvi društveno sposoban robot koji studira filozofiju ljubavi na Sveučilištu Notre Dame de Namur u Fremontu te uspješno raspravlja sa studentima.

Profesor filozofije William Barry sa Sveučilišta Notre Dame de Namur i studenti oduševljeno su je prihvatili. Umjesto na etiku robota, Binu 48 su upisali na filozofiju ljubavi: ’’Ljubav je koncept koji Bina48 ne razumije, stoga je izazov poučavati Binu48 što je ljubav’’, rekao je Barry.

Ovi primjeri ukazuju na činjenicu da su roboti već danas među nama i da ih se želi jednostrano prikazati kao naše prijatelje. Oni postaju naši ukućani i životni partneri, dakle postaju sudionici temeljnih ćelija obiteljskog i društvenog života. Danas je
potrebno prije svega senzibilizirati javnost o pozitivnim i negativnim implikacijama korištenja robota putem medija, ali i kroz različite bioetičke komitete u svim znanstvenim područjima. Takozvane prirodne znanosti treba odmaknuti od racionalizma i dati im etičku dimenziju odgovornosti. Ako ne zahvatimo u centar zbivanja, a to su znanstveno tehnički eksperimenti, i tu ne učinimo zaokret uz podršku politike i nositelja globalnog kapitala bojim se da nećemo uspjeti u našim nastojanjima.

To su najurgentnija pitanja na koje već sada trebamo ponuditi odgovore u obliku pravila, jer je očuvanje bitka čovjeka tj. svrhovitosti našeg postojanja dovedena u pitanje, rekla je docentica Greguric

U povodu teme o bioetičkoj odgovornosti u doba robota, docentica Greguric je razgovarala sa Martine Rothblatt.

1. Možete li mi reći više o tome kako ste počeli s tvrtkom United Therapeutics, i kako je to pomoglo vašem djetetu?

Pokušao sam jako zanimati ljude da mi se pridruže kako bi pronašli tretman za rijetku bolest koja je zadesila moju najmlađu kćer. Takva pomoć zahtjevala je da pokrenem tvrtku za tu svrhu. Srećom, tvrtka sada ima odobrenje za nekoliko lijekova za rijetke
bolesti. Moja kći koristi jednu od njih koja je zaustavila napredak bolesti. Danas je United Therapeutics Corporation biotehnološka tvrtka usmjerena na razvoj i komercijalizaciju inovativnih proizvoda za rješavanje medicinskih potreba pacijenata s kroničnim i
životno ugroženim uvjetima.

2. Kako ste došli na ideju da napravi dva i 48 i koji su daljnji koraci vašeg inovacije u robotici?

Moj partner Bina i ja pokušavamo proširiti našu ljubavnu vezu stoljećima. Već smo stvorili digitalne kopije nas samih. Neizbježno je da će mindfile postati kopija našeg uma: svjesnih, digitalnih verzija ljudi koji žive ili koji su mrtvi. Ali volimo biti fizički. Dakle, mislili smo da bi robotska glava bila dobar prvi korak kako bismo napredovali dalje od toga.

3. Postoji li neko etičko odobrenje koje ste trebali prije nego što napravite Binu 48 i mislite li da je to filozof, mogu li roboti postati opasni za nas ljude?

Da, morali smo dobiti etičko odobrenje od Bine jer je Bina48 njezina proširena prisutnost. Da roboti, poput vatre, vode, automobila itd., mogu biti opasni. Ali opasnost nije tehnologija. To je nedostatak etike u korištenju tehnologija. Ja sam optimističan da će dobri roboti daleko nadilaziti loše robote. Baš kao što dobra upotreba metala daleko prelazi oružje.

Moglo bi doći do stadija u kojem bi se klon našeg uma želio "razvesti od sebe".  A ako bi došlo do ubijanja klona, moralo bi se utvrditi vrijedi li njegov život. Ako ćemo dati vrijednost njihovim životima, pogrešno ih je ubiti.

4. Tko je došao na ideju da dopusti Bini 48 da postane prvi robot koji završava kolegij na Sveučilištu Notre Dame de Namur i mislite li da bi mogla postati profesorica? Gdje vidite u budućnosti korištenja robota?

Ova ideja potječe od mentora Bine 48, Brucea Duncana iz fondacije Terasem. Naravno kao i svi, mogla bi postati profesorica s dovoljno napornog rada i motivacije. U budućnosti roboti će biti ekstenzije bio ljudi i de novo bio-elektronskih ljudi, ono što ja
nazivam "bemans" u svojoj knjizi Virtually Human. Nalazimo se u doba "cyber svjesnosti" u kojoj ćemo imati robotske "klonove umova" koji nadilaze tijelo i koji nas mogu nadživjeti. Umjesto da razgovaramo sa sobom u našem umu, imat ćemo najboljeg prijatelja koji će predstavljati naš identitet a koji će nadilaziti naše tijelo.

Komentara 1

DO
dom7
16:25 22.04.2018.

gdje je tu ljubav,pravednost,dobrota....jer bez ovog smo nista ...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije