Usvojena povijest priča nam kako su se evolucijske linije čovjeka i čovjekolikih majmuna odvojile prije pet do sedam milijuna godina, u razdoblju miocena. Dogodilo se to, poučavaju povijesne knjige, u Africi gdje je predak današnjeg čovjeka živio još nekoliko milijuna godina i odakle se širio dalje po svijetu te na kraju razvio u Homo sapiensa. Moderan čovjek spada u hominine, grupu u kojoj su još i izumrle ljudske vrste genusa Homo, Australopithecus, Paranthropusa i Ardipithecus. Današnji ih je čovjek, dakako, sve nadživio.
Preci iz Grčke i Bugarske
Čimpanza je danas ostala najbližim čovjekovim rođakom, s njom dijelimo 95 posto gena, ona pripada grupi hominida zajedno sa svim današnjim, ali i izumrlim vrstama velikih majmuna. Francuski je paleoantropolog Yves Coppens 1994. u svojoj studiji objavio i razloge zašto je rani čovjek napustio Afriku – klimatske promjene. No, je li tome bilo baš tako? Ovog su tjedna objavljene dvije studije u znanstvenom magazinu Plos One u kojem se iznosi ponešto drugačija povijest. Odnosno, znatno drugačija. Odvajanje čovjeka od majmuna nije se dogodilo u Africi, već ovdje kod nas, u nedalekom balkanskom susjedstvu. Temelji se to na novom istraživanju ostataka Graecopithecus freybergija čiji su prvi ostaci pronađeni na jednoj lokaciji u Grčkoj 1944. godine, poslije i u Bugarskoj. Novo istraživanje jednog nalaza, donje čeljusti koja je pripadala tom, kako se vjerovalo, moguće i najstarijem izravnom čovjekovu pretku, dokazuje kako je taj pradavni stanovnik Balkana zapravo hominin, a ne hominid. Odnosno da svoja obilježja dijeli s čovjekom, ali ne i s majmunima. Ako je ovo istina, onda je evolucijski put današnjeg čovjeka obrnut – on je evoluirao u Europi, upravo na Balkanu, pa se selio dalje. Dakle, nije ovamo došao iz Afrike. Jer, Graecopithecus, tvrdi nova studija, živio je prije oko 7,2 milijuna godina, znači 200.000 godina prije najranijih afričkih hominina, onih čiji su ostaci pronađeni u Čadu. Hrabra tvrdnja, ali nije nova, poučava nas dr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju u Zagrebu.
Balkan kao afrička savana
– I prije se, desetak godina nakon otkrića, nastojalo dokazati kako nalaz iz Grčke upućuje na obrnut tijek povijesti. Ključan je podatak bio datiranje Graecopithecusa u miocen, a onda i u vrijeme prije nego što se čovjek evolucijski odvojio od majmuna. I ove su studije vrlo vrijedne, ne treba ih nipošto podcjenjivati, no s konkretnim zaključcima u tom smjeru treba ipak malo pričekati – kaže dr. Janković. Studije koje potpisuju profesorica Madelaine Böhme iz Centra za evoluciju čovjeka Senckenberg te profesor Nikolaj Spasov iz Bugarske akademije znanosti novodostupnim znanstvenim metodama nanovo su analizirali dva poznata uzorka Graecopithecusa, donju vilicu nađenu u Grčkoj te gornji pretkutnjak pronađen u Bugarskoj. Njihovi zaključci o tome da je riječ o od majmuna već odvojenoj vrsti temelji se na nalazu kako su korijeni pretkutnjaka bili povezani.
– Veliki majmuni obično imaju dva ili tri odvojena korijena, a korijeni Graecopithecusa, kojega znanstvenici od milja zovu El Greco, djelomični su povezani, što je karakteristika modernih ljudi, ranih ljudi i nekih vrsta praljudi – rekla je profesorica Madelaine Boehme, koja je inače i profesorica na Sveučilištu u Tübingenu. Datiranje je od posebne važnosti zato što je doba miocena završilo isušivanjem Sredozemlja na čijem su području tada nastajale savane. To je precima današnjeg čovjeka omogućilo prijelaz s jednog kontinenta na drugi, ali i nešto drugo.
Sedimenti u kojima su ostaci pronađeni sadržavali su i vrlo fini pijesak, jako sličan onome kakav bismo pronašli u Sahari. Grupa znanstvenika koji su proveli istraživanje tvrdi kako su pustinjske oluje upravo iz Sahare nosile solju bogatu crvenu prašinu sve do Sredozemnog mora. Te je prašine u sedimentima bilo gotovo koliko je ima u samoj Sahari. Drugi je, dakle, zaključak kako je Balkan nekada izgledao i kao afrička savana, dakle okoliš za koji se tradicionalno drži kako je pružio uvjete za razvoj hominina, i to još u doba kada je istočna Afrika već bila pustinjom.
– Jako će teško znanost prihvatiti ove studije kao nešto što će promijeniti tijek povijesti. Razlog je jednostavan. Iako je riječ o vrijednim studijima koje bacaju novo svjetlo na nalaze iz Grčke i Bugarske, dokaza kako se čovjek odvojio od majmuna u Africi mnogo je više. Ovdje imamo samo nekoliko dijelova kostura, a u Africi je pronađeno doslovno na tisuće nalaza, raznih dijelova kostura i brojnih jedinki tako da ove dvije studije sasvim sigurno neće biti dovoljne da bi okrenule priču o nastanku čovjeka. No, u svakom slučaju riječ je o zanimljivim tezama koje vrijedi i dalje proučavati, kaže dr. Janković. Fantastična je zamisao o nastanku čovjeka na Balkanu jednim dijelom i anegdotalna. Naime, daljnja istraživanja nisu moguća jer je vlasnik zemljišta u Grčkoj, na mjestu gdje je pronađen prvi ostatak El Greca, sagradio, još 1986. godine – bazen.
Čekaj sad! Balkan sa Hrvatskom ili bez?