Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 109
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ZEROe

Avioni na vodik budućnost letova i opstanka Zemlje

Foto: Screenshot/YouTube
1/2
01.10.2020.
u 22:18

Vjeruje se da upravo vodik kao pogonsko gorivo može osigurati čiste letove, ali svaki će aerodrom trebati infrastrukturu za prijevoz vodika i punjenje aviona, što će tražiti velika ulaganja

Avionski prijevoz globalnom zagrijavanju pridonosi s tri i pol posto. S dva posto taj oblik transporta pridonosi emisijama ugljikova dioksida kojima je uzrok čovjek. Na zrakoplove otpada 12 posto emisija CO2 od svih grana prijevoza zajedno. To znači 915 milijuna tona CO2 u 2019. godini otpada na avionski prijevoz od ukupno 43 milijardi tona koliko ljudi proizvedu ugljičnog dioksida u godini.

Nulta emisija CO2

S obzirom na svu silu regulative kojom se nastoje smanjiti emisije stakleničkih plinova, prirodno je da i avionska, poput automobilske industrije pronađe put do nulte emisije. I to očito nije baš jednostavno, jer je avionski prijevoz vrlo efikasan pa nosi 35 posto ukupne vrijednosti prevezene robe godišnje u svijetu. A riječ je o samo 0,5 posto ukupnog volumena prijevoza, što znači da se zrakoplovima prevoze doista najvrednije stvari. No ozbiljni su pomaci već napravljeni, današnji su avioni 80 posto štedljiviji od onih koji su nebo parali 60-ih godina.

No to još nije dovoljno, pogotovo ne za letove dulje od 1500 km, za koje nema nikakve alternative u drugim oblicima prijevoza. Na te letove otpada oko 80 posto emisija CO2 u avionskom prijevozu. No ponuđeno je rješenje – vodik. Airbus je tako vrlo nedavno predstavio tri koncepta prvih svjetskih komercijalnih zrakoplova s nultom emisijom koji bi se mogli početi koristiti 2035. godine. Svaki je koncept zapravo drukčiji pristup letu s nultom emisijom. No sva tri se koncepta oslanjaju na vodik kao pogonsko gorivo, jer u Airbusu čvrsto vjeruju da im vodik može osigurati čist let.

Najveći od tih koncepata predstavljenih pod imenom ZEROe mlazni je putnički avion kapaciteta 120-200 putnika, a dosega više od tri tisuće kilometara. Tekući vodik drži se u spremnicima iza posebnih pregrada.

Drugi je zrakoplov namijenjen udaljenostima od 1500 km, koji umjesto mlaznih motora koristi turboprop. I onda je tu najinovativniji koncept u kojem su krila zapravo dio trupa. Ovaj zrakoplov moći će primiti do 200 putnika, a oblik mu dopušta skladištenje vodika i konfiguraciju kabine na različite načine. Međutim, u Airbusu napominju da će aerodrom trebati infrastrukturu za prijevoz vodika i punjenje kako bi se mogle zadovoljiti potrebe svakodnevne eksploatacije. I to će se teško moći postići bez potpora svake od država koja bi željela na nekom svojem aerodromu gledati zrakoplove ovakvog tipa. Međutim, tek nekoliko dana nakon što je Airbus predstavio svoje koncepte, objavljeno je da je nebom iznad Velike Britanije doista i letio jedan komercijalni zrakoplov s pogonom na vodik.

Prvi let električnog Pipera

Nije, doduše, riječ o putničkom avionu za velik broj putnika, nego o Piperu, manjem zrakoplovu, koji za izvor energije koristi vodikove gorivne članke. Dakle, avion leti na struju koja se dobiva iz gorivnih članaka, a prvi je let električnog Pipera trajao 20 minuta zajedno s polijetanjem i slijetanjem. Kasnije ove godine ide i ambicioznija proba, let od 400 km. Konstrukciju ovog aviona potpisuje američko-britanska tvrtka ZeroAvia, koja je od britanske vlade dobila 2,7 milijuna funti za ovaj projekt. Iako je i prije bilo uspješnih letova zrakoplovima čiji su motori struju dobivali iz vodikovih gorivnih ćelija, razlika je da se ovaj šesterosjed može kupiti, odnosno komercijalno koristiti. Sasvim je točno da bi let pogonom koji se na neki način oslanja na vodik doista bio gotovo u cijelosti čist, jer jedini je nusproizvod procesa dobivanja energije iz vodikova gorivnog članka – voda. 

Pogledajte i video: Munja udarila zrakoplov

Ključne riječi

Komentara 1

SH
Shtanga
09:06 02.10.2020.

Haha! Netko je očito premlad pa se ne sjeća da je vodik u zraku teška katastrofa, sjetite se Hindenburga! Vodik je nestabilan i jako zapaljiv, ne može ga se kontrolirati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije