Asseco SEE Grupa bavi se prodajom softverskih rješenja i usluga mahom financijskoj industriji, točnije bankama. Posluje u 13 zemalja i ima 1400 zaposlenih te je izlistana na varšavskoj burzi. Kupnjom Logosa Asseco je stigao u Hrvatsku. A prvi čovjek Assecco SEE Hrvatska je Igor Gržalja. S njim smo razgovarali o ulozi IT-ja u financijskoj industriji, fintechu, o kadrovima, odnosno developerima koji nedostaju te poslovnom okruženju.
Igor Gržalja, inače, godinu je dana na mjestu predsjednika uprave Asseco SEE Hrvatske, menadžer je s 15-godišnjim iskustvom stečenim na različitim pozicijama u IT industriji. Zapravo, Gržalja je svoj put i karijeru započeo kao developer, potom je preuzeo menadžerske funkcije i naposljetku onu najvišu, predsjednika uprave. Gržalja je rodom iz Labina. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Na čelu ste tvrtke koja je usmjerena na bankarski sektor, što sve radite za njih?
Održavamo više od 45 posto bankomata i POS-ova u Hrvatskoj, brinemo se o sigurnosti korisnika internetskog i mobilnog bankarstva, pružamo eCommerce usluge, implementiramo različite Core dijelove bankarskog sustava te pomažemo bankama da mobilni kanal bude prvi i pravi izbor za korisnike. Ukratko, partner smo bankama u digitalnoj transformaciji. Naš tim iz Hrvatske isporučuje rješenja i podržava veliki broj klijenata u 20 zemalja na četiri kontinenta. Većinom je riječ o financijskim i bankarskim organizacijama te jako dobro poznajemo procese u bankarskom sektoru.
Kako se novi trendovi uklapaju u poprilično konzervativnu poslovnu politiku banaka??
Nova PSD2 inicijativa donosi veliku promjenu u bankarskom sektoru, otvara bankarstvo tržište drugim igračima. No banke prate i prihvaćaju trendove. Naša rješenja digitaliziraju njihove poslovne procese te nam je cilj zajedno s bankama podignuti razinu uključenosti klijenata kroz digitalne kanale. U tom kontekstu u Hrvatskoj još ima prostora za napredak s obzirom na to da je prosjek korištenja eBankinga u stanovništvu oko 33 posto, dok je prosjek EU iznad 50 posto.
Što to znači za korisnike?
Za korisnika to znači da može otvoriti račun u banci online, beskontaktno plaćati putem mobitela, imati visoku sigurnost prilikom transakcija... Primjerice, HCE koncept koji su razvili naši stručnjaci u Hrvatskoj i omogućuje beskontaktno plaćanje na prodajnom mjestu samo putem telefona. Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj korištenje beskontaktnog plaćanja poraslo 6 puta u protekle 3 godine. No mi tu ne stajemo i već razmišljamo o podršci za mehanizme Google Pay i Apple Pay koji bi dodatno proširili ponudu. Naš koncept virtualne poslovnice korisniku pak omogućava da više ne mora otići u banku, nego sve što radi u fizičkoj poslovnici može obaviti i online. Sam koncept sadrži rješenja i znanja naših stručnjaka, kontakt-centra, tima za sigurnost i mobilnog razvoja.
Kako gledate na razvoj financijske industrije u smislu spoja fintecha i tradicionalnog bankarstva? Hoće li poslovnice potpuno izumrijeti?
U današnje vrijeme kada je OpenBanking i PSD2 bitan segment strategije bankarskog sektora Europske unije nove tehnologije svakako su neminovne. Asseco kao partner bankama je i sam fintech, no za razliku od disruptivnih fintecha, naš je cilj uočavanje šire slike i uklapanje inovativnih koncepata u poslovanje banaka. To znači da smo spremni podržati tehnološke inovacije za potrebe poslovanja banke. Samo prošle godine u EU je zatvoreno oko 9000 poslovnica, dok broj samoposlužnih uređaja i korisnika direktnih kanala znatno raste na godišnjoj razini. No to ne znači da će poslovnica izumrijeti, već će se transformirati i koristiti na efikasniji i primjereniji način.
U osnovi ste IT tvrtka i, vjerujem, dijelite sudbinu svih ostalih kada se radi developerima. Koliko su žalopojke o njihovu nedostatku opravdane?
Evo, suočavam se sa situacijom da nam trebaju ljudi radi širenja i rasta koji očekujemo. No naći kvalitetan kadar je teško. Bilo je uvijek teško, no činjenica da postoji velika potražnja za IT kadrom na razini Europe i svijeta stvara dodatne probleme u pronalasku jer su mogućnosti zapošljavanja kvalitetnih stručnjaka stvarno velike. Prednost koju imamo su napredne tehnologije, procesi i inovativni koncepti s kojima radimo. Assecovi klijenti, projekti i okruženja nisu nimalo drugačija od onih iz Irske, Njemačke, Kanade. Bez obzira na očito tešku situaciju na tržištu, ne želimo zapošljavati sve. Tražimo najbolje od zaposlenika i zaposlenicima dajemo najbolje od sebe.
Ipak, u poziciji ste da oni vas biraju, a manje vi njih? Što Asseco zapravo čini privlačnim? Zašto bi vas netko odabrao?
U Assecu radimo s inovativnim tehnologijama, na svim stranama svijeta, internacionalna smo firma i jako fleksibilni. Naše usluge iz područja online sigurnosti plaćanja među najboljima su u svijetu i možemo se uspoređivati s bilo kojom firmom svjetskog glasa. Posebno bih istaknuo i dobre odnose i kulturu povjerenja. Zaposlenicima nudimo dobre radne uvjete, redovito pratimo njihov razvoj i nudimo veliku mogućnost napredovanja. Šaljemo ih ne samo na tehničke edukacije nego i na edukacije za razvoj tzv. soft vještina, prezentacijskih, ali i vještina leadershipa koje su bitne u kasnijem razvoju karijere. Primjerice, kolega koji je kod nas počeo raditi kao student danas je član uprave.
Usto što da nema dovoljno developera na tržištu, često se govori da nam nedostaju developeri sa specifičnim vještinama, kako rješavate taj problem?
Ulažemo u naše zaposlenike i nastojimo sami razviti njihove kompetencije. Napredovanju pristupamo vrlo ozbiljno te za zaposlenike radimo individualne planove razvoja, developere šaljemo na inozemne konferencije, a koristimo i snagu kolega iz Asseco SEE grupe kad nam treba prijenos nekih specifičnih znanja i kompetencija koje nemamo u Hrvatskoj. Organiziramo i tehničke meetupove za dijeljenje znanja između lokalnih i internacionalnih timova.
I vi ste u počeli kao developer, ipak iskazali ste menadžerske ambicije. Zašto ste se odrekli programiranja i krenuli u liderske vode?
Eh, nisam bio dovoljno dobar za Google ili Apple. Jednostavno me kombinacija kontinuirane želje za samodokazivanjem i okoline dovela u menadžerske vode. Imao sam potrebu surađivati s više ljudi, baviti se većim zadacima i povesti stvari naprijed da realiziramo određeni cilj. Programiranje mi je značajno definiralo logiku i način na koji kao menadžer mogu funkcionirati. Postoji puno poveznica koje vidim između jednog i drugog tako da bih rekao da je u mom slučaju to jednostavno bilo prirodno...
Živite i radite u Hrvatskoj, a ipak poslujete globalno, s naglaskom na SEE Europu, koliko je to prednost, a koliko mana, odnosno kako se prilagođavate razlikama tržišta, odnosno kulture ili IT to na neki način objedinjuje?
Mi u Assecu živimo na međunarodnom IT tržištu. Smješteni smo u Hrvatskoj i to ima svoje prednosti i mane. Velika je prednost što je Hrvatska najljepša zemlja na svijetu, ima vrijedne i marljive ljude. Tu su nam obitelji. Mane svi znamo i neću ih spominjati. Previše je teksta već utrošeno na to. No naš doprinos mora biti da potaknemo barem obrazovni sustav i tehničku struku u Hrvatskoj. Tu ćemo biti još aktivniji u bližoj budućnosti. Intenzivno surađujemo s ljudima iz brojnih zemalja i svi su na neki način specifični i treba naučiti i prihvatiti neke od razlika. IT, naravno, to jednim dijelom objedinjuje jer na operativnoj razini byte je byte i bug je bug. No posao se i u IT-u događa s ljudima i ljude i njihove načine rada na različitim tržištima treba razumijevati ako se išta želi postići. No naše je iskustvo da svi cijene kvalitetu, iskren pristup, držanje dogovora i konkurentnu cijenu.
Digitalna transformacija termin je o kojem svi govore, ističu ga kao neminovan korak prema naprednom i konkurentnom društvu. U kojoj smo fazi tog procesa?
Neminovno je da težimo naprednijem i konkurentnom društvu. Digitalizacija u svojoj srži to omogućuje, ali to se događa već posljednjih 30-40 godina. Ono što ja vidim da se danas događa jest da su informacije postale svedostupne, da se lome granice i kulture. Događa nam se četvrta industrijska revolucija. U domeni bankarstva i financija tu su, primjerice, kriptovalute i primjena umjetne inteligencije u praksi. Također, trenutačno smo svjedoci da razmjena informacija za sobom nosi i opću zabrinutost za naše podatke što se reflektiralo u GDPR regulativi. U svakom slučaju, mi smo u procesu koji nema faza, kraja ili mogućnosti povratka.
Kako gledate na razvoj tehnologije općenito, uspijevate li pratiti sve trendove koji neprekidno napreduju? Kako vidite budućnost? Strahujete li od napretka umjetne inteligencije (AI)?
Bilo kakvo predviđanje je nezahvalno. Nitko od nas to ne može znati i redovito se stvari događaju na drugačiji način od onog što danas znamo. Naravno da danas vjerujemo u IoT i AI i predviđamo da će koristiti svima nama. Sva tehnologija i napredak u službi čovjeka pozitivan je aspekt i ne treba strahovati, uključujući i AI. Uvijek postoji mogućnost zlouporabe svih tehnologija, no edukacija, napredak i promjena u korist čovjeka trebali bi prevladati.
Daj ne bulazni, pa sve sto je valjalo vec je odavno otislo iz firme, a taj trend i dalje traje. Trenutni kadar su "poludeveloperi".