U petak 15. ožujka 2019. učenici u Hrvatskoj pridružit će se brojnim drugim zabrinutim mladim ljudima diljem svijeta u štrajku za klimu. Učenicima su danas podršku dali i deseci hrvatskih znanstvenika.
- Ovaj je štrajk iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama. Naime, iako su klimatske promjene geofizička pojava, uzroci tih promjena leže i u društvenom i ekonomskom uređenju suvremenog života koji počiva na spaljivanju fosilnih goriva kroz industrijske procese, stoljetnoj automobilskoj kulturi, neodrživoj suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji te krčenju šumskih ekosustava. Posljedično dolazi do sve većeg zagrijavanja oceana i atmosfere, te istrebljenja brojnih biljnih i životinjskih vrsta u oceanima i na kopnu. Sve alarmantnije se opisuju nova ‘masovna izumiranja’ živog svijeta, primjerice kukaca bez kojih će i život biljaka biti upitan - piše u priopćenju koje su potpisala 33 hrvatska znanstvenika.
VIDEO Učenica koja organizira prosvjed
Donosimo njihovu objavu u cijelosti:
- Klimatske promjene već sad dramatično utječu na živote ljudi diljem svijeta. Sve češći klimatski ‘incidenti’ imaju razorne posljedice na stanovništvo, ne samo u siromašnim, već i bogatijim zemljama svijeta. Brojni ljudi migriraju radi toga što je postalo nemoguće živjeti u pojedinim područjima, te se kao uzroci ratova često navode i glad i siromaštvo proizašli iz klimatskih promjena. I u Hrvatskoj smo svjedoci sve češćih klimatskih ekstrema, koji se od početka stoljeća posebice očituju u obliku ekstremnih dugotrajnih suša i toplinskih valova koji iz godine u godinu sve više ugrožavaju sektor poljoprivredne proizvodnje, s direktnim posljedicama po opstanak poljoprivrednih gospodarstava.
Prije nekoliko godina Hrvatska (i zemlje regije) je pogođena i snažnim poplavama u kojima su stradale stotine ljudi, deseci tisuća su ostali bez domova, a za sanaciju šteta bilo je potrebno nekoliko milijardi eura. Pritom klimatske posljedice rasvjetljavaju duboko ukorijenjene nejednakosti u društvu podsjećajući nas kako najugroženije društvene skupine, koje su uz to najmanje pridonijele problemu globalnog zagrijavanja, snose najteže posljedice. Ekstremne vremenske prilike nas također podsjećaju da klimatske promjene više nisu stvar neodređene budućnosti, već su one naša svakodnevnica, te da ćemo pored potrebe ublažavanja klimatskih promjena morati voditi računa i o prilagodbi na klimatske promjene.
Međunarodni panel za klimatske promjene u svom posljednjem izvješću uvjerljivo potvrđuje da ljudske djelatnosti dominantno uzrokuju globalno zagrijavanje i upozorava da se porast temperature mora ograničiti ispod 1,5 °C u razdoblju manjem od 11 godina, inače će klimatske promjene preći točku preokreta koja bi na koncu mogla dovesti u pitanje opstanak ljudske vrste. Usprkos ovakvim alarmantnim najavama emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti iz godine u godinu, a učinkovit međunarodni dogovor, kojim bi se države svijeta zakonski obvezale dovoljno smanjiti emisije stakleničkih plinova, nije postignut. Dok vodeće političke elite odgađaju preuzeti odgovornost za ovaj globalni problem, mladi preuzimaju stvari u svoje ruke i - s punim pravom - odbijaju živjeti u budućnosti kakvu smo im namjenili.
Nastavi li se po starom, planeta bi se do 2060. godine mogla zagrijati i do 4 °C, kada će ovi mladi koji u petak organiziraju marš u prvim redovima promatrati globalno izumiranje s vrlo oskudnim resursima za vlastito preživljavanje. Bit će prinuđeni pregovarati s milijardama ostalih oko uništenih resursnih temelja, hrane, vode, goriva, mjesta na zemlji pogodnih za kakav takav život, na načine za koje ih nismo niti u stanju pripremiti jer nam ih je iz ove lagodne pozicije teško do kraja i zamisliti. Ako želimo da naša djeca i unuci imaju budućnost na ovom planetu, moramo učiniti sve da ograničimo rast globalnog zatopljenja.
Da bismo imali zajedničku budućnost, moramo se promijeniti! Stoga puna podrška štrajku učenika za klimu i njihovim zahtjevima!
POTPISNICI
Doc.dr.sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Dr.sc. Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković
Doc.dr.sc. Marija Brajdić Vuković, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Doc. dr. sc. Bojana Brozović, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Dr. sc. Saša Ceci, Institut Ruđer Bošković
Izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Doc.dr. sc. Danijela Dolenec, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Doc.dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju
Izv. prof. dr. sc. Karin Doolan, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
Prof. dr. sc Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
Dr. sc. Boris Đurđević, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku
Goran Gašparac, meteorolog
Prof. dr. sc. Branko Grisogono, Geofizički odsjek, PMF Zagreb
Dr. sc. Tanja Gumhalter, meteorologinja
Dr. sc. Ivan Güttler, zn. sur.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek, PMF Zagreb
Prof. dr. sc. Danijel Jug, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Prof. dr. sc. Irena Jug, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište u Osijeku
Doc. dr. sc. Goran Krajačić, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskh tehnologija u Osijeku
Dr. sc. Petra Mikuš Jerković, meteorologinja
Akademik prof. dr. sc. Mirko Orlić, Geofizički odsjek, PMF Zagreb
Doc.dr.sc. Robert Pašičko, Geotehnički fakultet u Varaždinu
Dr. sc. Luka Perković, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu
Doc. dr. sc. Lana Peternel, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Doc.dr.sc. Jelena Puđak, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Izv. prof. dr. sc. Nena Rončević, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Dr. sc. Josip Rubinić, Građevinski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Doc. dr. sc. Nataša Strelec Mahović, meteorologinja
Mr.sc. Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod
Dr. sc. Dražen Šimleša, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar”
Zoran Vakula, meteorolog
Prof. dr. sc. Vesna Vukadinović, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Djeco draga, ti pametni mobiteli koje svaki od vas danas nosi u džepu i koristi, je čudo moderne tehnologije koje sve više počinje utjecati na prirodu koja nas okružuje..... Elektronički otpad se jako brzo nakuplja. Radi se o iznimno opasnomm otpadu koji sadržava olovo, baterije sadrže litij ,cink, živa i bakar također se ugrađuje u današnje strojeve.