Sljedeće godine na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu vukovarskog
VUPIK-a, kod starih farmi na Jakobovcu, trebala bi početi gradnja
bioelektrane na plin koja bi prema sadašnjim planovima bila najveća te
vrste u Europi.
Kao pogonsko gorivo u bioelektrani rabilo bi se stajsko gnojivo,
svinjska gnojnica, tučeni kukuruz, sječeni suncokret i neke druge
biološke tvari koje nas okružuju. Bioelektrana bi radila tako da bi se
u silosima visokim po 20,5 metara miješale sve te sirovine pri čemu bi
nastajao bioplin koji bi pokretao generatore, a oni bi proizvodili
električnu energiju. Planirani kapacitet vukovarske bioenergane jest 10
megavata električne energije na dan, što je dovoljno da zadovolji
svakodnevne potrebe otprilike 60.000 ljudi.
Nusproizvod topla voda
Nusproizvod u tom procesu bila bi velika količina tople vode te još
neki proizvodi koji se mogu prodavati na tržištu. Uz elektranu na
površini od 10 hektara gradili bi se plastenici u kojima bi se
proizvodile različite vrste povrtlarskih kultura, čime bi Vupik i u toj
proizvodnji bio među vodećima u Hrvatskoj.
– Za Vukovar smo se odlučili jer smo ovdje našli tvrtku koja ima
dovoljno zemljišta i stoke koja bi osigurala potrebne količine
sirovine. Investicija je vrijedna 30-ak milijuna eura, a radovi će
početi već iduće godine – najavio je partner iz Njemačke Jakob Baers.
Novi izvori zarade
On na granici s Nizozemskom ima dvije takve bioelektrane uz koje u
svojim plastenicima proizvodi cvijeće.
S velikim očekivanjima i u Vupiku ulaze u taj projekt koji bi im, uz
znatno novo zapošljavanje, mogao osigurati i važne nove izvore zarade.
– Riječ je o projektu koji je bitan za cijelu širu regiju, a nama je
osobito važan jer smo povratom državne zemlje izgubili polovicu nekada
obrađivanog zemljišta – rekao je Zoran Mudri, predsjednik uprave Vupika.
Radovi počinju dogodine
U tijeku je ishođenje građevinske i lokacijske dozvole, a radovi će, najavljeno je, početi već sljedeće godine. – Projekt smo podijelili u četiri faze, po 2,5 megavata, u slučaju da se nešto iskomplicira. Prva faza trebala biti gotova do 1. svibnja, kad je predviđen početak rada elektrane, a rad s punim kapacitetom počeo bi 1. siječnja 2010. godine – rekao je Baers te dodao da će biti potrebno osigurati 60.000 tona stajskoga gnojiva. Istaknuta je i činjenica da u krugu 20 kilometara postoji 30.000 hektara plodne zemlje i brojni kooperanti koji bi se rado uključili i osiguravali gorivo za rad bioelektrane.
