Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NAKON 49 GODINA

Vrijeme je! Hajrović, Oršić, Olmo, Dilaver i ostali, nastavite gdje su stali Rora, Čerček, Belin...

14.02.2019.
u 09:20

Nitko nije slutio da je uzvrat u Gelsenkirchenu bila posljednja utakmica za odličnog beka Rudolfa Cveka, koji je nepopravljivo ozlijedio koljeno. Još manje je ikome padalo na um da će Dinamo ostati blokiran u Europi s mračnije strane Božića sve do 2018./2019.

Ožujak 1970. Samo su dvije i pol godine minule od dvoboja protiv Leedsa u kojemu je Dinamo s 2:0 i 0:0 osvojio Kup velesajamskih gradova. Većina fenomena koja je izvela pothvat 1966./1967. i dalje je stanovala na Maksimiru – Mladen Ramljak, Branko Gračanin i Rudolf Cvek u obrani, Filip Blašković, Rudolf Belin i Denijal Pirić u vezi, Krasnodar Rora, Marijan Čerček, Marijan Novak i Josip Gucmirtl u napadu.

Dojučerašnji kapetan Slaven Zambata i branič Marijan Brnčić od te su sezone nastupali u belgijskom Waregemu, dok se vratar Zlatko Škorić bio preselio u Olimpiju. Zamjene su bile prvorazredne – Fahrija Dautbegović i Željko Stinčić naslijedili su prostor među stativama, Ivica Miljković uskočio je u sredinu obrane, Drago Vabec zauzeo je prvo desnu, a poslije lijevu stranu navale. Učitelj je i dalje bio Ivica Horvat, legendarni modri stoper pedesetih, koji je uoči velesajamskog finala nadomjestio Branka Zebeca.

Bez snage i svježine

Dinamovce je još peklo razočaranje zbog promašenog naslova prvaka 1969. i prokockanih pet bodova 13 kola prije kraja po sustavu od dva boda za pobjedu. Nakon što su dvaput nokautirali Crvenu zvezdu, modri su se porazima po provinciji srozali na drugo mjesto iza Beograđana. Gorčina je djelomično ublažena pobjedom nad Hajdukom u finalu jugokupa i novim izazovom u Kupu pobjednika kupova.

Na startu europske sezone Dinamo se suočio s potencijalnom noćnom morom: ždrijeb ga je spario s bratislavskim Slovanom, koji je prethodnog proljeća osvojio isti taj Kup kupova nadmašivši Porto, Torino i u finalu Barcelonu. Međutim, u dvoboju koji je bio derbi prvog kola Dinamo je pregazio Slovake s 3:0 i 0:0, začas okončavši njegovu kratku eurovladavinu.

Drugo je kolo dovelo u Maksimir dobro znani Marseille, koji će iduće dvije sezone s Josipom Skoblarom poharati francusko prvenstvo. Izraziti favorit, Dinamo je izvukao neodlučeno na Velodromeu i potom lako iskoristio meč-loptu dvama pogocima Marijana Novaka na Vabecova nabacivanja. Iz današnje perspektive doima se nestvarnim, ali Zagrepčani su bili neosporni favoriti i protiv Schalkea među posljednjih osam.

>> Pogledajte što je uoči puta u Češku rekao trener Dinama Nenad Bjelica

Rudari iz Gelsenkirchena proživjeli su zlatno doba između 1934. i 1942., a u Kup kupova uvrstili su se kao poraženi finalisti DFB kupa 1969. u srazu s dvostruko okrunjenim Bayernom pod vodstvom bivšeg Dinamova maga Branka Zebeca.

No, zagrebačke su plave skupo koštale loše odrađene zimske pripreme. Dinamo je pet tjedana proveo na jakoj južnoameričkoj turneji odigravši desetak utakmica, od kojih neke s kontinentalnim divovima Santosom, Nacionalom i Peñarolom.

Kad se momčad vratila s preduge turneje u tropskim krajevima, dočekali su je zagrebačka hladnoća i blato. Trener je u završnici priprema natjerao igrače na duga istrčavanja po kaljuži, oduzevši im snagu i svježinu.

– Mi smo prvu utakmicu praktički odstajali i gledali kako igrači Schalkea jure kraj nas i zabijaju nam golove – prisjetio se jesenas Rora prve utakmice, koju su Nijemci dobili s 3:1 pred 15.000 gledatelja u Maksimiru. Gosti su poveli u 42. preko Austrijanca Hansa Pirknera, Čerček je poravnao u 65., no Klaus Fichtel je četiri minute poslije zaledio modru obranu, a Hans-Jürgen Becher je u završnici skršio zagrebačke nade.

Do Gelsenkirchena se Dinamo fizički oporavio i dominirao u uzvratu, no jedino se Klaus Scheer u 90. minuti upisao u strijelce kad je polufinalist već davno bio odlučen.

– Bila je to otvorena utakmica, imali smo dobre šanse, ali imali su i oni. Sjećam se da sam dobro branio, no pokopao nas je taj zagrebački poraz – komentirao je Dautbegović, koji se vratio u sastav oporavljen od ozljede zbog koje ga je u prvoj utakmici mijenjao 19-godišnji Stinčić.

Plavi su se vratili u Zagreb bez velikog razočaranja jer su još “debelo” bili u trci na obje domaće fronte. Nitko nije slutio da je uzvrat u Gelsenkirchenu bila posljednja utakmica za odličnog beka Rudolfa Cveka, koji je nepopravljivo ozlijedio koljeno. Još manje je ikome padalo na um da će Dinamo ostati blokiran u Europi s mračnije strane Božića sve do 2018./2019.

Umjesto trofeja debakl

U nastavku sezone, međutim, igra se modrih potpuno raspala. Osam kola prije kraja Dinamo je puhao Zvezdi za vratom udaljen samo tri boda, no finiš proljeća bio je koban kao i godinu prije. Jedna pobjeda i pet poraza gurnuli su Zagrepčane na šesto mjesto, da bi im posrtaj kod Olimpije uskratio mjesto u finalu kupa. Tako je umjesto trofejne žetve Dinamo pretrpio debakl i otisnuo se na desetogodišnju plovidbu bez ijednog odličja, prekinutu tek 1980. osvajanjem jugokupa protiv Zvezde.

Ni Schalke nije ostvario san: u polufinalu ga je s 5:1 izrešetao Manchester City, koji će na koncu na bečkom Prateru svladati poljski Górnik Zabrze i dići pehar. Jedan je sudionik ipak imao motiva za radost: trener Horvat, koji je dugo igrao i radio u Zapadnoj Njemačkoj, svidio se upravi Schalkea, koja ga je angažirala počevši od ljeta 1971. Pod Horvatom, plavi su godinu potom osvojili njemački kup, a u prvenstvu se utrkivali s Bayernom za naslov.

>> Pogledajte što je uoči puta u Češku rekao veznjak Dinama Amer Gojak

Ključne riječi

Komentara 3

GI
gismund
09:41 14.02.2019.

sretno plavi večeras! AJMOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO!

SV
sven222
12:58 14.02.2019.

Novinar ( ako je novinar b) bi morao znati da ne smije širiti lažne vijesti !!! kao prvo ovaj dYnamo čeka proljeće od 2002 godine kad je osnovan !! predhodni dYnamo je te iste godine proglasio stečaj i dotični novinar bi morao znati što znači ( ako nezna neka pogleda i prouči ) kad proglasiš stečaj io što poslije toga slijedi !!! to što novinari podržavaju laži i falsificiranje povjesti ( nakon stečaja postali su još stariji ) je u maniri komunističkih piskarala koji su to radili po nalogu partije !!! ali na žalost mi smo takva država gdje je normalno falsificirati povjest i kod nas je normalno i sa time se ponosimo sa onim što se drugi srame...jedino kod nas i istočnije je moguće da kroničari pokradu tuđu povjest i da onada laž sa svakodnevnim ponavljanjem nastoji se pretvoriti u istinu !!!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije