Silvio Berlusconi je 1988. imao san. Nakon što je ždrijeb tadašnjeg Kupa prvaka u sezoni 1987./1988. upario europske gigante Napoli i Real Madrid u prvom kolu natjecanja, tadašnji predsjednik Milana predložio je format “europske superlige” kako bi se ovakve situacije izbjegavale te kako bi najbogatiji nogometni klubovi na svijetu ostali najbogatiji te postali još bogatiji.
U godinama prije no što se Berlusconijev plan počeo realizirati najjače europsko nogometno natjecanje su, podsjetimo, osvajali PSV, Steaua i Crvena zvezda.
I Hajduk je dobar primjer
Četiri godine nakon tog sna osnovan je novi format najjačeg europskog nogometnog natjecanja. Liga prvaka je prema svojim pravilima kvalifikacija i ždrijebanja u samom početku napravila prvi korak prema toj ideji poznatog talijanskog političara i poduzetnika, no tada se nitko nije bunio budući da su momčadi izvan pet najjačih liga još imale što reći.
U to doba Ajax je još uvijek bio jedan od velikana Europe, redovito dolazio u završnicu natjecanja (naslov 1995., finale 1994.), a u već kasne faze natjecanja poput četvrtfinala dolazile su momčadi poput Rosenborga, varšavske Legije, pa i splitskog Hajduka.
Najveća promjena tada je bila ta što više u natjecanje ne ulaze isključivo prvaci svih država kao što je prije bio slučaj, već je zbog širenja natjecanja (s osam na 16, sa 16 na 24, pa s 24 na 32 kluba) sve više momčadi iz najjačih liga imalo priliku zabljesnuti među najjačima.
A ta promjena manifestira se na rezultatima sve više i više iz godine u godinu, toliko da je ove sezone došlo do situacije da nijedan klub izvan liga petice nije dospio među 16 najboljih. Prvi je to put u povijesti da se tako nešto dogodilo.
Usporedimo li dvadeset sezona od 2000. godine te dvadeset sezona koje su joj prethodile, dobivamo jasan zaključak. Ovo stoljeće iznjedrilo je tek jednog europskog prvaka (Porto u 2004.), dok je tijekom posljednjih dvadeset godina prošlog stoljeća naslov europskog prvaka osvojilo pet momčadi izvan lige petice.
Ne samo to, već su i plasmani u daljnje faze natjecanja klubova iz “onih ostalih liga” sve rjeđi i rjeđi. Osim Porta iz 2004. godine, u 21. stoljeću su još samo dvije momčadi dolazile u polufinale Lige prvaka (PSV 2005., Ajax 2018.), no i ti plasmani su smatrani velikim nogometnim iznenađenjima.
Predsjednik Uefe Aleksandar Čeferin odbio je bilo kakav prijedlog za format superlige naglasivši kako utakmice najvećih momčadi neće više biti toliko posebne.
– Nogomet bi izgubio draž. Svaki tjedan gledati Paris Saint-Germain i Juventus bilo bi krajnje dosadno – izjavio je čelni čovjek krovne europske nogometne organizacije.
Najizgledniji Barça – Chelsea
Kad još malo dublje zakopamo u statistiku, lako je primijetiti da ta Berlusconijeva ideja o superligi postaje stvarna, iako se tako službeno ne naziva i iako ju Čeferin strogo osuđuje. U posljednjih deset sezona tek je devet momčadi izvan najjačih pet liga ulazilo u četvrtfinale, a u dvije od posljednje tri sezone tek su dva kluba izvan liga petice ulazila u nokaut-fazu.
Da zaključimo, Berlusconijev san čini se ispunjenim ove sezone, a ne ide na bolje ni idućih sezona jer će se uvođenjem trećeg europskog nogometnog natjecanja, Konferencijske lige, slabije lige još više marginalizirati. Tako će engleska, španjolska, njemačka, talijanska i francuska liga još više cvasti, a ostali će morati pronalaziti razne okolne puteve do velikih uspjeha.
Liga prvaka se, međutim, mora nastaviti i bez slabijih, a ždrijeb nokaut-faze na rasporedu je u ponedjeljak 16. prosinca (12 sati) u Nyonu.
Nositelji su redom PSG, Bayern München, Manchester City, Juventus, Liverpool, Barcelona, Leipzig i Valencia, dok su nenositelji Real Madrid, Tottenham, Atalanta, Atlético Madrid, Napoli, Borussia Dortmund, Lyon i Chelsea. Zbog pravila ždrijeba najizgledniji par je Barcelona – Chelsea.
>>> Pogledajte komentar Večernjakovih novinara Tomislava Dasovića i Roberta Junacija nakon poraza Dinama
Trebalo bi razmisliti i o svjetskom prvenstvu najjačih reprezentacija gdje recimo Engleska ne pripada jer ide najdalje do polufinala a u koje bi ušle reprezentacije osvajačice naslova i sve učesnice polufinalnih i finalnih utakmica 😁