Već i ptice na grani znaju da je Newcastle u procesu dobivanja novog vlasnika, a taj većinski vlasnik (80% udjela) će učiniti svrake uvjerljivo najbogatijim nogometnim klubom na svijetu. Grupni naziv novih vlasnika je Javni investicijski fond Saudijske Arabije (JIF), no tko je na čelu tog fonda i čija će riječ biti zadnja pri donošenju odluka u klubu na sjeveru Engleske?
Riječ je o Mohammedu bin Salmanu, princu Saudijske Arabije koji je strahovito mlad (34) za tako visoku poziciju u toj arapskoj zemlji, ali bez obzira na godine već ima jako značajnu i zanimljivu povijest iza sebe.
Nova struktura na vrhu kluba znači završetak 13-godišnje vladavine dosadašnjeg čelnog čovjeka, Mikea Ashleyja, nesimpatičnog i škrtoga biznismena koji nijednom nije uspio stupiti u dobar odnos s navijačima i javnosti oko kluba.
Saudijskim preuzimanjem kluba Newcastle postaje treći klub iz europskih liga petice kojim direktno upravljaju čelnici s Bliskoga Istoka, naravno, nakon Manchester Cityja i Paris Saint-Germaina.
I Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar, koji su u vlasništvu spomenutih klubova, na udaru su kritika globalne javnosti zbog manjka transparentnosti u državnoj politici te zbog zaostajanja u pružanju ljudskih prava, no kritike upućene njima i dalje nisu ni približno oštre kao one upućene put Saudijske Arabije.
Tijekom ovog preuzimanja Newcastlea mogli smo vidjeti mnoge kritike na račun Saudijaca, no, istini za volju, vrlo malo informacija, pa se treba zapitati: Tko je novi vlasnik Newcastlea Mohammed bin Salman?
Punim imenom Mohammed bin Salman bin Abdulaziz al-Saud nije bio poznat javnosti izvan Saudijske Arabije sve do 2015. godine kad je njegov ujak kralj Abdullah preminuo u 92. godini života.
Tada je Abdullaha na mjestu kralja zamijenio njegov brat Salman bin Abdulaziz Al Saud, otac Mohammeda bin Salmana. Al Saud je postao kralj i premijer u 79. godini života, a valja napomenuti da pati od Alzheimerove bolesti te da je preživio moždani udar tek nekoliko dana prije no što je stupio na funkciju, tako da svoje dužnosti nije mogao obavljati sam.
Svojeg sina je proglasio kao princa te je, uzevši u obzir Al Saudove poteškoće, bin Salman postao "de facto" kralj Saudijske Arabije, iako službeno ne nosi tu funkciju. Sa samo 34 godine na leđima, bin Salman je uvjerljivo najmlađi princ u povijesti te države, princ koji u realnosti ima i puno veću titulu. Praktički je kralj te zemlje.
Za saudijske standarde bin Salman je liberalno i progresivno nastrojen. No, biti progresivan za prosječnog čovjeka i biti progresivan za saudijske standarde, morate uzeti u obzir, dva su potpuno različita pojma. Recimo, u bin Salmanovom mandatu je, u saudijskim pogledima, prvi veliki hvalevrijedan potez bio donošenje odluke da žene mogu voziti.
Međutim, do lipnja 2018. kad je tu odluku donio, Saudijska Arabija bila je jedina zemlja u svijetu u kojoj žene ne smiju voziti. Mnogi politički analitičari slikovito su objasnili da bin Salman ne vuče Saudijsku Arabiju iz 20. u 21., već iz 19. u 20. stoljeće jer je Saudijska Arabija i dalje među posljednjima, ako ne i posljednja država u svijetu u aspektu sloboda i prava.
Bin Salman je u međuvremenu otvorio nešto više radnih mjesta za žene te konačno dozvolio turiste (doduše, u ograničenom broju) u svojoj zemlji. Ukratko, to je napredak - na saudijski način.
Mnogi smatraju bin Salmana revolucionarnim vođom koji se bori za ljudska prava, no ta reputacija je počela slabjeti nedugo nakon njegovog neslužbenog dolaska na vlast. Sagledamo li mnoge situacije, nije čudno da je bin Salman optužen činjenicom da je jedan od najimpulzivnijih i najnemilosrdnijih saudijskih vladara u povijesti. Nije bez razloga zavrijedio nadimak "otac metaka".
Primjera ima nekoliko, ali najpoznatiji i jedan od najdegutantnijih je ubojstvo novinara Jamala Khashoggija. Spomenuti novinar je godinama radio za saudijsku kraljevsku obitelj kao službeni novinar vlade (jedina vlada koja ima svojeg službenog novinara, a ne glasnogovornika), prije nego što je postao oštar kritičar njihove vlasti, preselio se u SAD i zaposlio se u Washington Postu.
Glavna situacija koju je Khashoggi kritizirao bio je rat koji je Saudijska Arabija inicirala u Jemenu prije no što je misteriozno preminuo u listopadu 2018. godine.
Tada je Khashoggi ušao u saudijsku ambasadu u Istanbulu kako bi riješio potrebnu papirologiju za svoje vjenčanje. Prema prvim istraživanjima, 15 saudijskih plaćenih ubojica napalo je Khashoggija, nakon prebijanja su ga ugušili, isjekli na dijelove te otopili njegove dijelove u kiselini.
Saudijska vlada prvo je poricala da se ubojstvo uopće dogodilo, onda priznala da je Khashoggi ubijen, ali su nastavili poricati tvrdnju da je bin Salman, inače glavna meta Khashoggijevih kritika, naručio njegovo ubojstvo. Snažno i agresivno je to poricao i sam bin Salman.
Obavještajna služba SAD-a CIA (koja rijetko griješi) je detaljnom istragom potvrdila da je bin Salman naručio ubojstvo Khashoggija, ali predsjednik Donald Trump je nakon sastanka s bin Salmanom naredio da se istraga nastavi smatrajući da rezultat iste nije točan.
Istraga je službeno još uvijek u procesu, ali ne može se zaključiti budući da su ljudi iz CIA-e uvjereni u rezultat koji im je Trump zabranio iznijeti.
Iako je to plaćeno ubojstvo strahota sama za sebe, ono zbog čega je Khashoggi kritizirao bin Salmana je, gledajući širu sliku, puno veći problem.
Intervencija Saudijske Arabije u Jemenu je problem koji je prošao ispod radara na zapadu, ali UN ga smatra najvećom krizom na svijetu, većom i od koronavirusa. Zašto Saudijska Arabija napada Jemen? Jednostavno, zbog teritorijalnih razloga. Saudijci žele prisvojiti Jemen zato što ih ta zemlja sprječava pri izlazu na Adenski zaljev kojim prolazi gotovo sva nafta u svijetu.
Anarhisti su 2014. preuzeli vlast u Jemenu gdje je nastao rat zbog interesa dviju vanjskih zemalja, Saudijske Arabije i Irana koje su iz različitih ogranaka islamske vjeroispovijesti - suni i šija.
Neslužbeni rat Saudijaca i Iranaca traje još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a u posljednjih pet godina isključivo se provodi u Jemenu u obliku građanskog rata, naravno, zbog želje za takoreći "naftnom dominacijom". Saudijci su Jemen uglavnom napadali raketama i granatama sa svojeg teritorija, što je, prema statistikama, najčešći razlog smrti civila u Jemenu. Zanimljivo, Saudijcima su u nabavci oružja pripomogli i SAD te Ujedinjeno Kraljevstvo iz kojeg je, naravno, Newcastle.
Pokrenuti građanski rat u Jemenu i ubojstvo novinara Khashoggija među najgorim su primjenama sile u ovom stoljeću, no mnogi stručnjaci tvrde da su to samo natuknice iz Salmanova režima, nalažu da je to samo ono što smo uspjeli doznati.
Iako je nakon svega ovoga teško prijeći na drugu stranu, treba ju spomenuti. Bin Salman i njegov otac su 2016. pokrenuli projekt "Vizija 2030." u kojem do spomenute godine Saudijska Arabija planira ojačati aspekte ekonomskog prihoda osim nafte, po modelu Ujedinjenih Arapskih Emirata i Dubaija, koji je postao globalno turističko središte.
Ti ekonomski aspekti na kojima Saudijci trenutno rade su zdravstvo, prosvjetiteljstvo, infrastruktura, rekreacija i turizam. Sport je također jedan od aspekata ovog projekta na kojem se snažno radi.
U posljednjim godinama su se u Saudijskoj Arabiji događala brojna sportska događanja i potpisane su brojne sportske suradnje, poput desetogodišnjeg ugovora potpisanog s pro-hrvačkom WWE organizacijom za održavanje velikih priredbi, ali i nedavnoga boksačkog spektakla u kojem je Anthony Joshua osvojio pojas teškaškog prvaka protiv Andyja Ruiza.
Ovim projektima Saudijci, prema mnogim analitičarima, žele stvoriti distrakciju za sva svoja nedjela i za upitan način funkcioniranja. Zbog saudijskog režima čak se stvorio i novi pojam - sportswashing (prijevod: sportsko ispiranje).
Newcastle je, dakle, dio te saudijske Vizije. Hoće li bin Salman vladati klubom kao i svojom državom ili će pak širom otvoriti oči? Procijenite sami.
Bin Salman ima Saudi Arabiju i dovoljno domojubne i glupe građane da če još dugo uz njih ostati svoj na svome makar nije baljanskome.