Dobro je poznato da su treneri jedna od najvažnijih karika u svakom nogometnom klubu. Kada momčad igra dobro, zasluga ide njima, kada momčad igra loše, ponovno je njihova krivnja.
Zato je Centar za sportska istraživanja iz Neuchatela (CIES) posvetio jednu analizu nogometnim trenerima, sportskim djelatnicima čiji je posao možda i najnestabilniji u svijetu sporta, koji vjerojatno i najmanje znaju koliko će dugo biti na poslu, koliko će klubova promijeniti, kada će na stup srama, a kada će ih se dizati u nebesa. U istraživanje su uključene karakteristike trenera 1646 momčadi iz 110 liga u 79 zemalja svijeta.
Studija obuhvaća tri aspekta – dob, duljinu boravka u određenom klubu i podrijetlo.Što se tiče dobi trenera, prosječna starost u uzorku je 48,8 godina. Na razini lige vrijednosti se kreću od samo 41 godine za deset estonskih klubova najvišeg ranga do 54,9 godina za tursku drugu ligu. Kada se u obzir uzmu godine trenera i igrača, dobiva se zaključak da što je više starijih igrača u ligi, to se klubovi u tim ligama više odlučuju za starije trenere. I obrnuto...
Ćiri Blaževiću niti do koljena
Norvežanin Ole Martin Nesselquist najmlađi je među trenerima uključenima u istraživanje – napunio je 26 godina. Iako vrlo mlad, već godinu i pol vodi momčad Strømmena, u drugoj diviziji u svojoj državi. Nasuprot njemu, najstariji je trener Hamdi Yilmaz (74,5 godina). Trenira Keçiörengücü u drugoj turskoj ligi. No, što je to prema Ćiri Blaževiću koji je NK Zadar vodio sa 79 godina...
Kada govorimo o prosjeku godina trenera po ligama, Prva HNL je već na osmom mjestu na tablici liga s najmlađim nogometnim stratezima. Prosječna dob im je 44,4 godine.
Proučavalo se i koliko se treneri zadržavaju na klupi jednog kluba. Analizirani su treneri zaključno s 1. lipnja 2020. godine bili na klupi u prosjeku 301 dan. Najdulje se na svojoj poziciji zadržavaju treneri u velškoj prvoj ligi, 943 dana, a najmanje u brazilskoj Serie B – samo 122 dana.
Najdulji staž u trenutku kad je rađeno istraživanje imao je Bruno Luzi – u drugoj francuskoj ligi vodio je Chambly devetnaest godina, točno 6910 dana, a još su osmorica trenera na dan 1. lipnja 2020. bili najmanje jedno desetljeće na klupi kluba koji su u tom trenutku vodili. Što se hrvatskog prvenstva i klubova u njemu tiče, brojke su rađene na uzorku od devet klubova, i to za razdoblje od siječnja 2015. do prosinca 2019. U tom su razdoblju u prosjeku klubovi promijenili 5,4 trenera. Najprometnije je bilo u Istri (11), gdje se treneri prosječno zadržavaju 16 utakmica, potom slijede Hajduk (osmorica trenera u prosjeku su trajali 22,3 utakmice) te Dinamo i Slaven Belupo sa šestoricom korištenih i prosjekom od 30-ak utakmica trenerskoga vijeka na klupi.
Analizirano je i koliko stranih trenera radi u kojoj ligi. Sveukupno, 28,3 posto stručnjaka koji su na dan 1. lipnja 2020. bili angažirani u nekom od klubova kao treneri prve momčadi nije odraslo u zemlji u čijem su klubu tada radili. I taj postotak nadmašuje čak i onaj igrački – 24,7% njih igralo je izvan zemlje rođenja ili odrastanja. To govori da je tržište rada trenera čak i međunarodno aktivnije u usporedbi s tržištem igrača.
U prvim ligama pet azijskih država strani treneri čine više od četiri petine trenerskog kadra – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Indija i Kina. A “gastarbajteri” drže polovinu mjesta u čak 24 od 110 proučenih liga. Suprotno tome, u samo 14 liga nema klubova koje trenira trener iz inozemstva.Argentina je najzastupljenija nacija među trenerima “emigrantima”, čak 68 Argentinca prisutno je u inozemstvu, do 1. lipnja 2020. godine radili su u 22 različite zemlje. Većina njih bila je aktivna u drugim latinoameričkim zemljama.
Španjolci su također dobro zastupljeni u inozemstvu (41 trener u 21 zemlji), kao i Srbi (34 trenera u čak 24 zemlje!).
Hrvatska struka u tom je segmentu na 13. mjestu s dvanaest stručnjaka iz analiziranog uzorka koji su radili izvan Lijepe Naše.
U zaključku CIES-ova istraživanja karakteristika profesionalnih trenera širom svijeta izrađen je i profil klasičnog nogometnog stručnjaka: muško, ima 48,8 godina, u klubu je manje od godinu dana (301 dan), a trenira momčad u vlastitoj zemlji. Ako su u pitanju samo strani treneri, analiza njihovih biografija otkriva da su gotovo dvije trećine njih bivši profesionalni igrači: 64,3 posto. Što se tiče pozicija na kojima su igrali, uočavamo prekomjernu zastupljenost braniča. Naime, čak 35 posto trenera uključenih u istraživanje u igračkim su danima pokrivali poziciju braniča. Najmanje se pak u trenerske vode upuštaju vratari – njih je samo četiri posto!
Od Varteksa do srebra na SP-u
I za kraj, vratimo se na naš stari, dobri HNL. Kao što smo napisali, prosječna trenerska dob je 44,4 godine, najmlađi je Ivan Prelec (Istra 1961) s 32 godine, a najstariji Tomislav Ivković (Inter) s 59 godina. A Hrvatska nogometna liga u svojih se 28 godina pokazala kao odličan “poligon” za početak trenerske karijere. Neki od njenih predstavnika kasnije su dobili priliku na najvišoj sceni, vodeći svoje momčadi u spektakularnim završnicama svjetskih prvenstava. Hrvatski izbornik Zlatko Dalić (53) ni sanjao nije 2005. godine, kad je postao prvi trener Varteksa, da će jednog dana povesti hrvatsku reprezentaciju u najvećoj utakmici u njenoj povijesti – finalu Svjetskog nogometnog prvenstva. Dalić je sjeo na klupu varaždinskog kluba u trenutku kad on nakon smrti Anđelka Herjavca više nije imao snagu iz prijašnjih godina pa ga je svejedno doveo do finala Hrvatskoga kupa. Put ga je kasnije vodio na Bliski istok gdje je gradio međunarodnu reputaciju.
Zoran Mamić na Dinamovu je klupu prvi put sjeo silom prilika, a stožer koji je tada okupio bio je jedan od najboljih Dinamovih. No najveći posao napravio je kasnije na klupi Al-Aina (UAE) s kojim je 2018. došao do finala Svjetskog klupskog prvenstva i izgubio od velikog Reala.
Slavenu Biliću prvi trenerski posao dao je Hajduk, a sve nakon toga bila je velika scena – dva Eura s Hrvatskom, ruski Lokomotiv, turski Beşiktaş, Premier League...
