Za najbogatiju Njemicu bila je to avantura tako ispunjena lošim klišejima da bi ih se posramili i u kakvoj sapunici ili trećerazrednom filmu. Osim što u ovom slučaju nije bila riječ o filmu, nego o stvarnom životu Susanne Klatten (56), nasljednice njemačke industrijske dinastije Quandt i suvlasnice BMW-a kojoj su se događale stvari toliko nevjerojatne da, kada ih se stavi na papir, doista zvuče tek kao kakva loša izmišljotina.
Sjedili smo u sobi apartmana koja je bila gotovo prazna. Na jedan zid je bio naslonjen omanji bračni krevet, pokraj njega se sa svake strane nalazio se drveni noćni ormarić, i to je bilo to. Na prozoru nije bilo ni zavjesa. Bojala sam se da me netko ne vidi kroz prozor, pa sam ga zamolila da sjednemo na pod. Pristao je – polako, s dugim pauzama između riječi govori Susanne.
Nalazi se u sudnici Zemaljskog suda u Münchenu u ulozi svjedokinje i oštećenice. Dok ona pred sutkinjom i više od stotinu novinara prepričava događaje koji su se dogodili dvije godine prije – u ljeto 2007., s optuženičke klupe pozorno je sluša i promatra njezin tada već odavno bivši ljubavnik koji ju je jednako tako pozorno slušao dok su sjedili na podu u sobi jeftinog apartmana.
– Prvi sam ga put srela u hotelu Lanserhof kod Innsbrucka. Riječ je o luksuznom hotelu koji je zapravo jedna vrsta medicinskog centra u koji sam svakih nekoliko mjeseci dolazila na tretmane detoksikacije organizma i eliminaciju stresa. U taj sam hotel uvijek dolazila sama, i tu mi je prišao visoki crnokosi čovjek i predstavio se kao Helg Sgarbi. Rekao mi je da je iz Švicarske i da se bavi naturopatijom i modernom medicinom, a to su bila područja koja su i mene zanimala. Prolazili smo svakakve teme i, ma koliko god da to sada glupo zvuči, kad je rekao da mu je Alkemičar Paula Coelha najdraža knjiga, osvojio me – nastavila je govoriti danas treća najbogatija žena na svijetu “teška” 25 milijardi dolara.
Pravo ime Helga Sgarbija bilo je Helg Russak, ali Susanne to tada nije znala. Idućih nekoliko tjedana uživala je u njegovoj pažnji, nalazili su se po sobama jeftinih hotela i apartmana, a onda ju je jednog dana nazvao i rekao kako mu treba – 7 milijuna eura.
– Pretpostavljala sam da je sa mnom zbog novca, ali to me razbjesnilo. Ipak, kad mi je ispričao zašto mu novac treba, ponijela sam se poput kakve male glupačice. Rekao je da je skrivio prometnu nesreću u kojoj je udario u kćer jednog mafijaškog šefa i teško je ozlijedio. Mafijaš je tražio 10 milijuna eura odštete, on je tobože imao tri i trebalo mu je još sedam. Obećao je da će mi ih vratiti, a ja sam, iako sam zapravo znala da mi laže, pristala i dala mu novac – priznala je Sussane.
Ubrzo nakon toga predložio joj je novu suradnju – da uloži 290 milijuna eura u veliki centar alternativne medicine koji bi njih dvoje zajedno vodili. Odbila ga je, nakon čega se razbjesnio i otkrio joj svoje pravo lice. Priznao joj je da je sve njihove intimne susrete snimao te da će snimke dati u javnost osim ako mu ne da 49 milijuna dolara.
Priča koja ima još nekoliko prevrata završila je tako da mu je ona na parkiralište jednog odmorišta donijela dva kovčega u kojima je bilo 14 milijuna eura. Bili su toliko teški da ih nije mogla dići, nego je zamolila njega da ih izvadi iz automobila. Kad je stavio ruku na kovčeg, pojavili su se policajci i uhitili ga. Akcija je bila dogovorena, a Helg Russak je zbog ucjene naposljetku osuđen na šest godina zatvora.
Za vrijeme sudskog procesa otkriveno je kako je iza svega stajao Talijan Ernano Barretta, koji je niz godina vodio jednu vrstu seksualnog kulta na sjeveru Italije, a iako zbog nedostatka dokaza nije odmah uhićen, ipak je pred lice pravde priveden nekoliko godina poslije, a ispostavilo se kako je na sličan način preko mreže svojih žigola ucijenio još niz bogatih Europljanki.
Bila je to izrazito teška epizoda za “sirotu malu bogatašicu”, kako su je u medijima posprdno prozvali zbog banalnog načina na koji se dala uvući u cijelu priču oko ucjenjivanja, to više što je do tada, koliko god je to bilo moguće, uspješno izbjegavala bilo kakve javne nastupe. Još od ranog djetinjstva koje je provela u Bad Homburgu bila je relativno povučena, ali i pristojna djevojčica s manirama kakvi se rijetko viđaju, zbog čega je i među profesorima u lokalnoj gimnaziji bila omiljena.
Kada se odlučila upisati na fakultet, nije to željela učiniti pod pravim imenom jer se nikad nije osjećala lagodno u koži bogatašice. Kad je diplomirala čak se i u BMW-u zaposlila pod lažnim identitetom, ali iako su se drugi pravili da ne znaju tko je, u biti su svi znali da je riječ o budućoj suvlasnici kompanije. Na poslu je upoznala i muža koji je radio kao inženjer, a u braku koji je potrajao trideset godina – rastali su se u proljeće ove godine – dobili su troje djece.
Osim što, zajedno sa svojim bratom Stefanom Quandtom vodi jednu od najjačih svjetskih automobilskih industrija, Susanne s posebnom strašću vodi i farmaceutsku kompaniju sa šest tisuća zaposlenika koju je, samo njoj ali ne i bratu, u nasljedstvo ostavio njezin otac.
Iako prve tri najbogatije žene svijeta izrazito cijene svoju privatnost te nisu odveć sklone pojavljivanju u medijima, sve su one, barem kada je u pitanju skrivanje privatnog života od javnosti, prave male bebe za četvrtu najbogatiju ženu na Forbesovoj listi – američku kraljicu slatkiša Jacqueline Mars (78) čije bogatstvo iznosi 23,6 milijardi dolara.
Jacqueline je, zajedno sa starijom braćom Forrestom i Johnom, vlasnica kompanije Mars koja proizvodi i poznatu istoimenu čokoladicu, ali i niz drugih slatkiša poput Milky Waya, M&M’sa, Twixa, Skittlesa i Snickersa. Osim toga u svom vlasništvu imaju i rižu Uncle Ben’s te kompaniju Wrigley poznatu po proizvodnji žvakaćih guma, ali i cijeli niz prehrambenih proizvoda za kućne ljubimce poput Whiskasa, Chappyja i Pedigreea, a godišnje prodaju proizvoda u vrijednosti više od 35 milijardi dolara.
Ali, iako su proizvodi ove kompanije među najpoznatijima u svijetu, i Jacqueline i cijela obitelj koja stoji iza kompanije toliko je tajnovita, i to ne samo po pitanju privatnog života nego i kad je riječ o načinu na koji se vodi kompanija, da su mediji sredinom devedesetih godina bili izvukli podatak kako je više novinara posjetilo sjedište CIA-e nego sjedište Marsa koje se, usput rečeno, nalazi tek tri kilometra zračne udaljenosti od zgrade američke obavještajne agencije.
Koliko daleko idu njihovi pokušaji skrivanja od javnosti dovoljno će ilustrirati nekoliko idućih primjera.
Negdje krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća osnivač magazina Forbes uvrstio je sve članove obitelji Mars na listu 400 najbogatijih Amerikanaca iako u javnosti tada još uvijek nisu bili poznati podaci o vrijednosti kompanije. Jacqueline koja je trebala sjediti pored osnivača Forbesa na jednoj humanitarnoj večeri toliko se razljutila zbog tog “narušavanja privatnosti njezine obitelji” da je inzistirala na tome da joj odmah pronađu drugo mjesto u dvorani.
Kad je njezin otac koji je dugi niz godina uspješno vodio kompaniju i podigao ju na mjesto jedne od najvećih u svijetu umro 1999. godine obitelj Mars u javnosti nije htjela čak niti potvrditi njegovu smrt. Nakon pojave interneta i pogotovo društvenih mreža malo su “omekšali” svoj stav jer su shvatili da se ne može baš sve skrivati, ali koliko su zazirali od publiciteta, dovoljno govori i činjenica da su redatelju Stevenu Spielbergu zabranili da se u njegovu filmu E.T. pojavljuju bomboni M&M-s jer im “nije trebala ta vrsta reklame”.
Ali unatoč svem njihovu trudu 1994. godine dogodio im se – Harold Hank Vogel.
– Ti si u brak sa mnom ušao kao milijunaš, i iz njega ćeš i izaći kao milijunaš – bile su riječi Jacqueline Mars koje su njezina tada skoro pa bivšeg supruga Hanka jako naljutile. Nakon prvog braka s Davidom Badgerom, u kojem je provela 23 godine i dobila troje djece, Jacqueline se 1986. udala za Hanka Vogela. Međutim, sedam godina kasnije i ta priča je došla kraju, a Hank koji nije bio zadovoljan svotom koju će dobiti nakon rastave, a bila je riječ o točno milijun dolara, prijetio je kako će izaći u javnost s detaljima iz njihova privatnog života ako mu nakon rastave ne pripadne veća svota. Jacqueline nije pristala.
– Prišla mi je i predstavila se samo kao Jackie. Bilo je to na međunarodnoj izložbi konja u Washingtonu. Ja sam radio kao prodavač cipela u tvrtki koju moja obitelj vodi godinama, i tog dana sam joj prodao ručno rađene kožne čizme po cijeni od 600 dolara. Pričali smo o konjima koji su joj velika strast, a jahanje joj je bio jedini hobi koji je stvarno obožavala. Nakon toga smo se nastavili viđati, a ona mi je prvih nekoliko mjeseci krila svoj pravi identitet, a čak i kad sam saznao tko je zapravo govorila mi je kako nije nikakva milijarderka, nego da ima 30 milijuna dolara do kojih i ne može doći dok joj je otac živ.
Toliko je skrivala detalje o svojoj obitelji i kompaniji da je od mene čak znala posuđivati novac. Kad je uređivala ranč, zamolila me da joj posudim 200 tisuća dolara, a na računima je, što ja tada nisam znao, imala milijarde – otkrio je u intervjuu te 1994. godine Hank Vogel, koji je obitelj Mars opisao kao ljude koji nikada nisu voljeli trošiti, što se vidi i po načinu na koji kompanija posluje, a u kojoj nema pogodnosti kao u drugim kompanijama poput službenih vozila, parkirnih mjesta i poslovnih apartmana za posebne goste.
Svi uredi unutar zgrade su isti, čak i oni koji pripadaju predsjedniku kompanije, a u njima nema nepotrebnih dekoracija – tu i tamo nalazi se pokoja slika ili vaza s cvijećem.
Zanimljivo je kako je obitelj Mars uspjela spriječiti curenje previše informacija u javnost čak i 2013. godine kad je Jacqueline skrivila prometnu nesreću u kojoj se terencem zabila u automobil u kojem je bilo šestero ljudi te usmrtila 86-godišnjakinju i teško ozlijedila drugu ženu koja je bila u osmom mjesecu trudnoće, a koja je zbog toga ostala bez nerođenog djeteta. Priznala je krivnju i rekla da je nesreću skrivila jer je zaspala za volanom, a nekoliko dana poslije uputila je i službenu ispriku obitelji preminule.
Ipak, baš kao ni najbogatija žena svijeta, koja je također skrivila prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom, ni Jacqueline Mars nikada nije ni dana provela u zatvoru.
>> Pogledajte najveće hrvatske zavodnice
