Koliko puta ste čuli da se glazbenici žale na slušalačke navike publike? Ili na količinu domaće glazbe u radijskim programima?
I dok, primjerice, u Francuskoj radijske stanice i javna televizija emitiraju više od 50 posto francuskih izvođača u udarnim i dnevnim terminima, kod nas je situacija lošija za domaće glazbenike koje, dakako, možete čuti, ali ih često guraju u noćne programe kako bi koliko-toliko popunili traženu kvotu.
No, rijetko se pita publiku, pa je nedavno istraživanje koje je naručila Hrvatska diskografska udruga u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, prvi put dalo odgovore i sa te konzumentske strane. Kakva je situacija doista na terenu, tko što voli slušati i kako? Na stranu žanrovske sklonosti, nije bilo pitanja o ukusima slušatelja, nego je bilo zanimljivo vidjeti koliko se domaća publika giba u skladu s trendovima u svijetu, jesu li radijski programi ti gdje se sluša glazba, stara i nova, ili je to “skidanje” (legalno i nelagalno) i slušanje na internetu, te koliko streaming servisi kod nas znače publici.
Hrvatska diskografska udruga u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca predstavila je prošli utorak istraživanje o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj. Prvo istraživanje tog tipa u Hrvatskoj za cilj je imalo dati točniju sliku o građanima Hrvatske kada su u pitanju navike slušanja i stavovi o glazbi. Istraživanje, uravnoteženo prema dobi, spolu, regiji i veličini naselja, provedeno je u svim regijama na reprezentativnom uzorku od 800 građana, u dobi od 15 do 64 godine. Rezultati su pokazali da je i u Hrvatskoj glazba važna, ali, ukratko rečeno, najviše je konzumiraju kad je besplatna. Upravo u tome krije se najveći paradoks i problem, jer je jasno da netko tu glazbu treba i “napraviti”, a onda po mogućnosti i naplatiti. Ili, kako mi je praktično rekao Tonči Huljić nakon panela i predstavljanja istraživanja “Što imaš na streamingu, a što nemaš na YouTubeu? Zašto bi netko plaćao streaming servis kad slično može dobiti besplatno na kanalu YouTube?”.
Upravo ta pitanja, kako je pokazalo i ispitivanje, govore o ključnim nedoumicama na domaćem tržištu gdje publika glazbu najviše voli kad je – besplatna. U Hrvatskoj 95 posto ispitanika glazbu sluša svakodnevno. No, čak dvije trećine ispitanika u Hrvatskoj piratizira glazbeni sadržaj, a imajući u vidu da jedan dio ispitanika smatra da je pohranjivanje glazbe s YouTubea na računalo legalno, sasvim sigurno taj je broj i veći. Hrvati također smatraju da glazba treba biti besplatna, njih 75 posto.
Paradoksalno je da, što se tiče pitanja jesu li ispitanici upućeni u pojmove intelektualno vlasništvo i autorsko pravo, njih više od 80 posto smatra da bi umjetnici trebali moći živjeti od svoje glazbe. Od tih 95 posto koji glazbu slušaju svakodnevno, trećina je sluša više od četiri sata dnevno. Ujedno, više od 96 posto građana sluša glazbu na radiju i internetu, što ih čini najjačim medijima za distribuciju glazbe kod nas. Njih 78 posto sluša svakodnevno glazbu na radijskim programima, a 68 posto svakodnevno s interneta.
Radio je tako kanal preko kojega najviše ispitanih, oni između 45 i 54 godine, saznaju za novu glazbu, ali je zanimljiv podatak da čak 85 posto ispitanih za novu glazbu sazna preko kanala YouTube i televizija, pa oni od 15 do 34 godine češće od ostalih do nove glazbe dolaze preko YouTubea i društvenih mreža. Za razliku od svijeta, plaćeni streaming servisi kod nas su najmanje korišteni i samo 13 posto ispitanih koristi ih za pronalaženje nove glazbe. Nije čudno da besplatno caruje na domaćem tržištu. Dok 48 posto njih sluša glazbu s pametnih telefona, samo 24 posto ispitanih koristi CD ili DVD, a 93 posto ispitanih sluša glazbu s YouTubea gdje je besplatna.Oko 42 posto ljudi sluša podjednako domaću i stranu glazbu, a čak 66 posto njih koristi neki piratski način da bi došlo do glazbe. Na istom tragu, 44 posto građana smatra legalnim skidanje glazbe s YouTubea na računala, pa je zanimljivo da oni koji to vjerojatno rade najviše, najmlađi od 15 do 24, ipak smatraju da je to nelegalno.
Još gore, 25 posto ispitanih ne može se sjetiti nijednog plaćenog servisa poput Google Playa, Deezera, iTunesa i sličnih streaming opcija, a 35 posto smatra da je YouTube plaćeni servis glazbe. Velik postotak, 75 posto ispitanih, kao razlog korištenja navode dostupnost YouYubea, a samo 16 posto misli da će u budućnosti koristiti neki plaćeni servis za glazbu. Samo četiri posto ispitanih bilo bi spremno izdvojiti 50 kuna za servis za slušanje glazbe. U slučaju nedostupnosti piratskih sadržaja većina ispitanih nastavila bi glazbu slušati na YouTubeu, što opet pokazuje da je laka dostupnost i besplatnost glavni kriterij odabira.
