Jedan od gostiju ovogodišnjeg New Europe Marketa, najvažnijeg događaja vezanog za televizijski biznis u regiji, bio je i Salim Mukaddam, generalni menadžer i potpredsjednik BBC Studiosa za srednju i istočnu Europu.
Gospodin Mukaddam odgovoran je za sadržaj, formate i prodaju kanala za BBC Studios u srednjoj i istočnoj Europi. Drugim riječima, ovo je čovjek koji je odgovoran za BBC-jeve programe koje gledamo na domaćim platformama i njihove sadržaje. U životopisu ukratko stoji da se poslije stažiranja i osposobljavanja za odvjetnika za intelektualno vlasništvo u međunarodnom odvjetničkom uredu za komercijalno pravo Nabarro, Mukaddam 2005. pridružio odjelu za internet, interaktivno i glazbu BBC Studiosa. Zatim je 2007. preuzeo međunarodnu radijsku prodaju, BBC Radio International. U prethodnoj ulozi predvodio je BBC Studios do mjesta vodećeg na tržištu u glazbenoj televizijskoj distribuciji. Osigurao je prava od izvođača kao što su Adele, Beyoncé i Foo Fighters, a u distribucijski je katalog uveo događaje poput BRIT Awardsa i festivala Glastonbury. U pripremi razgovora nismo mogli ne dotaknuti se simbola BBC-ja Sir Davida Attenborougha. - Nevjerojatan je, teško je i zamisliti kako napraviti emisiju o prirodi bez njega. Pričekajte da vidite "Sedam svjetova, jedan planet", uspio je nadmašiti sam sebe. Ne znam kako ga zamijeniti, nadam se da će se pojaviti netko barem približno sličnih afiniteta i talenta - kaže.
Na koji način funkcionirate na našem tržištu kao BBC-jev potpredsjednik za ovaj dio Europe? S koje lokacije radite?
Ako želite ući na neko tržište, onda na njemu morate biti prisutni, održavati živi kontakt s klijentima. No, kada se radi o dnevnoj operativi, dovoljno je biti baziran u našoj centrali u Londonu. Trenutačno se bavim prodajom sadržaja i pojedinačnih naslova linearnim kanalima i digitalnim platformama. Radi se o formatima, ali i kanalima poput BBC Eartha i BBC Firsta, primjerice. Dinamično je, ugovorili smo emitiranje našeg BBC First što je kvalitetan kanal s dramskim programom kroz operatera A1, sutra to mogu biti pregovori s HRT-om ili Pickboxom o distribuciji nečega trećega. To je otprilike ono što radi čovjek na mojoj funkciji. Zadovoljni smo kako radimo ovdje, imamo jake i važne partnere poput HT-a, A1, Pickboxa i drugih. Sada nam je cilj da BBC First licenciramo i za druge platforme. Ostat ćemo snažno prisutni još dugo.
Britanija prolazi kroz Brexit. Je li se nešto bitno promijenilo na BBC-ju zbog toga?
Moja uloga tiče se prije svega BBC Studiosa, naše komercijalne grane, pa ne sudjelujem u takvim razgovorima. No mogu reći kako će BBC bilo da se radi o pre ili post Brexit svijetu raditi ono što je uvijek radio a to je proizvodnja najnepristranijeg mogućeg dnevno informativnog sadržaja poštujući naše tradicionalne principe koji uključuju i edukaciju. Tako se nadam da se ništa neće promijeniti, a to i jest glavna briga, da se dubinski ne promijeni ništa. Ja i ne vidim neke signale u tom smjeru pa mi i dalje funkcioniramo kao i prije. Što se razvoja tehnologije tiče, BBC je uvijek bio na čelu kolone napretka, bilo da se radilo o prelasku s crno-bijele tehnologije na boju ili sa standardne na visoku rezoluciju, pa iPlayera koji smo uveli za online reprodukciju našeg sadržaja. Danas nam je najveći izazov kako doći do mlađe publike, moramo ponovo izmisliti definiciju toga što BBC znači za mlađe generacije. Čini mi se da to za sada radimo dosta dobro s kanalom BBC Three koji je sada u cijelosti digitalan, tek sa slotovima na linearnoj televiziji. Onda je tu BBC Radio One i One Extra koji posebice ciljaju mlađu publiku. Radi se o tome kako činite informativni sadržaj privlačnijim toj publici, kako baratate društvenim mrežama da postignete pozitivni efekt. I čini mi se da dobivamo tu bitku, radi se naprosto da imate najbolje ljude i imate najbolje ideje, kao i slobodu da eksperimentirate kako biste dobili najbolje.
U Hrvatskoj je gotovo neprestana debata o načinu financiranja javne televizije uz onu kako javna televizija zapravo treba izgledati i čime se baviti. BBC je uzor svima, kako se financira?
U tom smo pogledu vrlo jedinstveni, ali i privilegirani jer imamo mogućnost primjene licenciranja. Svako kućanstvo u Velikoj Britaniji uplaćuje godišnji iznos u fond kojim se financiraju BBC-jeve usluge. Mislim da je to dobar omjer uloženog i dobivenog kada pogledate što sve prosječno kućanstvo dobiva za manje od 200 funti godišnje koliko ta licencija košta. Puni spektar televizijskih i radijskih kanala, internetska stranica, a sve je sadržaj maksimalne kvalitete. I danas se svijet ugleda na standarde koje je postavio BBC, a to je doista zahvaljujući tom novcu koji građani uplaćuju kao godišnju licenciju. Praktički su naši vlasnici građani. BBC nema reklama i zbog činjenice da bi nas to omelo u objektivnosti pa tako i u stvaranju doista kvalitetnog sadržaja koji će građani znati cijeniti. U današnjem komercijalnom svijetu to je doista jedna privilegirana pozicija. Ali na nama je također i odgovornost da opravdamo taj novac koji u nas ulažu naši građani. To uključuje održavanje te vrijednosti za novac, ali i rad BBC Studiosa koji je naša komercijalna grana. Sve što tamo radimo je stvaranje profita koji se onda vraća natrag u budžet javnog servisa. Ta je cifra sada oko stotinu milijuna funti godišnje. Sada je BBC Studios sve važniji izvor prihoda za cijeli BBC.
Je li se ikada poteglo pitanje visine te licencije? Primjerice u trenucima kada ste bili u opasnosti da izgubite gledane programe poput, primjerice, Top Geara?
To i jest ljepota javno financirane organizacije. Uvijek ima debate i uvijek treba biti debate. Kada se definiralo funkcioniranje licencije, bilo je jako puno javnih konzultacija, diskusije između vlade i BBC-ja na najvišem nivou o tome kako to treba funkcionirati kao i treba li uopće biti nečega takvog. Nadamo se da ćemo ostati u tako privilegiranoj poziciji i sljedećih deset godina čime bismo postigli unutarnju sigurnost znajući da nam je najveći dio financiranja riješen. Tako debata uvijek postoji i treba je biti, no kada se radi o programskim pitanjima, tu je, jasno, prisutan sukob mišljenja kako također treba biti. I tako je i s Top Gearom čiju novu sezonu uskoro lansiramo, a mislim da će to biti najbolji Top Gear koji smo ikada imali, da je kemija između tri nova voditelja nevjerojatna. Vrlo sam uzbuđen zbog toga kao i zbog činjenice da ćemo globalnoj publici predstaviti tri nova britanska voditelja.
Na koji način na teritoriju poput ovoga velika televizija poput BBC-ja stvara svoju prisutnost i gradi publiku?
Počinje s vrlo bliskim vezama s našim partnerima s kojima provodimo jako puno vremena kako bismo bolje razumjeli njihove usluge i platforme te njihovu publiku. Jer, na kraju pomažemo im da je izgrade. Nastojimo razumjeti na što konkretna regija reagira, što traži, što dobro funkcionira, a što ne. Temeljem svega toga izrađuje se katalog naše ponude kako bismo osigurali obostrano koristan odnos. To je dug proces koji rezultira rastom onih koji koriste naše programe. Ali to moraju biti usluge koje ljudi vole kako bismo bili sigurni da će se oni njima vratiti. Bez obzira na to radi li se o Doctor Who ili Top Gearu, želite da se u njih ljudi zaljube i vraćaju im se. Isto je radimo li s gotovim proizvodom kao što je Doctor Who ili lokaliziranjem franšize poput Plesa sa zvijezdama. Uvijek se mora raditi o partnerstvu.
Koji su programi BBC-ja najgledaniji na području poput našega?
Jako ovisi o platformi na kojoj se nešto emitira. Ako se radi o prirodi, tada se okrećemo našoj prirodnjačkoj jedinici u Bristolu koja je u tome najbolja u svijetu. Pogledajte Plavi planet, Planet Zemlju, uskoro ćemo imati i novi program nazvan Sedam svjetova, jedan planet. Svaki put kada sve to pogledam osupne me o kakvom je sadržaju riječ. I onda, naravno, imate Sir Davida Attenborougha koji je jedinstven glas u svijetu, a čut ćete ga u upravo takvim emisijama. Plavim planetom 2 doslovno smo promijenili svijet osvijestivši ga o upotrebi plastike, uspjeli smo navesti McDonald's da izbaci plastične slamke iz svojih restorana. Nevjerojatno je kada imate takav utjecaj. S druge strane, proizvodimo i prvoklasni dramski program, dramske serije poput Majka, otac, sin, pa Sherlocka s Benedictom Cumberbatchom, Luthera s Idrisom Elbom, u Doctor Who predstavili smo ženu u ulozi doktora. Tim je brendovima na takav način udahnut novi život, a to je zato što radimo s najboljim svjetskim autorima koji to mogu. Tako ti programi postaju dugovječnima te se mogu ponavljati svake godine u našim ponudama.
BBC World Service nekada je bio jako gledan na ovom području, no u jednom trenutku njegovo je dopisništvo rasformirano. Ima li ideja da se prisutnost pojača sada kada regija opet obiluje događajima?
Odrastao sam gledajući nastanak događaja u bivšoj Jugoslaviji kako su ih predstavljali BBC-jevi reporteri poput Jeremyja Bowena. Bili su to nevjerojatni uraci, a BBC World News još je prisutan, još se jako ovdje gleda, a imamo ovdje novinare koji s lica mjesta prate što se ovdje događa. Postoji jedan afinitet zbog kojega gledanost BBC World Newsa nije ovdje pala pa ćemo nastaviti licencirati kanal i imati ovdje novinare, želimo biti prvi koji će odavde donijeti najvažnije vijesti. Tu se ništa ne mijenja. *
