Scenaristica i glumica Jelena Veljača sinoć je gostovala u Pressingu N1 televizije, u kojem se govorilo o valu prekida šutnje brojnih žrtava seksualnog nasilja otkako je glumica Milena Radulović prijavila svog bivšeg nastavnika glume.
– Društvene mreže pokazale su svoju snagu. One imaju negativne nuspojave, ali i prednosti, koje su korisne baš za feminizam i ženska prava. MeeToo pokret osnažio je žene na dva načina. Svaka žena koja ima dostupan internet sada može znati da ne doživljava sama takav neki slučaj. Drugo je povezanost i snaga. Ako pogledate Milenin slučaj, ona nije sama, tu je još pet djevojaka, kazala je Veljača. Voditelj Ilija Jandrić kazao je kako je glumica Danijela Štajnfeld na prošlogodišnjem Sarajevo film festivalu prokazala moćnog čovjeka iz filmske industrije kao silovatelja. No, nakon toga nije došlo do ovog vala jer nije bilo poznato ime i prezime silovatelja.
– Upravo to. Jedan od razloga sigurno jest. Kad imate ime i prezime, ljudi to teže ignoriraju. Kad je to anonimna stvar, pretpostavlja se u internim krugovima tko je to, ali vi ne možete pretpostaviti o kome je riječ, moj otac sigurno ne može pretpostaviti. Kad je u pitanju osoba koja je radila ne s maloljetnicima, nego s gomilom djece 30 ili 40 godina, onda će svatko na tome zastati – rekla je Veljača.
Jelena Veljača dalje je objasnila da je 90 dana koliko žrtva ima vremena za prijaviti kazneno djelo nerazumno kratak rok, jer je to razdoblje u kojem žrtva tek uspijeva doći sebi, ako i uopće unutar tog roka:
– Žrtve šute iz užasno puno razloga zato što je psihologija žrtve izuzetno kompleksno područje. Žrtva može progovoriti onda kad je spremna. Jedan od tih razloga jest zbunjenost žrtve, dezorijentiranost kao posljedica toga što se većina zlostavljanja događa u krugu povjerenja. Riječ je o krugu obitelji, obiteljskih prijatelja – kazala je Veljača i kao primjer navela i dramskog pedagoga koji je bio osoba od povjerenja tolikoj djeci. Kad žrtva, a posebno mlada žrtva, od takve osobe pretrpi seksualno nasilje, nije čudo što joj nerijetko treba jako puno vremena.
– Žrtve jako teško nakon takvog traumatičnog događaja, gdje se izda povjerenje, uopće mogu spoznati što se dogodilo – kazala je Veljača koja je u emisiji odgovorila i na pitanje gdje je granica između flerta i seksualnog uznemiravanja?
Granica je pristanak. Postoje čak i zemlje EU koje su uvele pristanak kao obligatorni dio prije seksualnog odnosa, baš zato što mnogima to nije jasno. Tragično je da je to bilo potrebno, ali jest, potrebno je. Tragično je da žena mora verbalno ili neverbalno reći: ''Da, želim seks s tobom'' – kazala je Veljača, navodeći međutim da je to realnost u svijetu u kojem se tijekom pravosudnog postupka ispituju okolnosti poput toga što je žrtva odjenula prije nego što je stradala, koliko je popila, je li u braku, je li ušla u taksi i tome slično:
– Ako je žena i u grudnjaku i u gaćicama, ako kaže: ''Ne'', to znači da je bilo dosta.
Rekla je da je jedan od načina za prevladavanje tog dijela nasilja u društvu definitivno u građanskom odgoju. Žao joj je, međutim, što se na tom dijelu svaki put kad god se dođe do nagovještaja rezultata, otvore sukobi oko građanskog odgoja.
