Samo dan nakon što je najavila dizanje kamata od 0,50 do 1,80 posto,
najjača banka u državi danas je odluku povukla. U šturom priopćenju
stoji da su to učinili u konzultacijama s Vladom, a u upućenim
krugovima neslužbeno doznajemo da je odluka povučena nakon razgovora
prvih ljudi Vlade i Zagrebačke banke Ive Sanadera i Franje Lukovića.
Čekali da prođe Božić
Najava Zagrebačke banke da će s prvima danom 2009. građane “počastiti”
znatno višim kamatama na sve vrste kredita, uključujući i stambene,
naime, izazvala je šok i u Banskim dvorima.
Situacija nije posve pod kontrolom, ali nismo ni potpuno bespomoćni
Nigdje banke nemaju tako visoke naknade kao u RH
Ostale banke šute o kamatnim stopama
7 razloga zašto banke žele dignuti kamate na neke vrste kredita
7 razloga zašto banke ne bi trebale dizati kamate na kredite građanima
Prije samo petnaestak dana
na premijerovu je inicijativu u Vladi održan sastanak s bankarima i
predstavnicima HNB-a na kojemu se razmatralo što donosi krizna 2009.
godina i na kojemu, kažu sudionici, nije bilo nijedne riječi o
povećanju kamata.
Gotovo u istom trenutku kad je najveća hrvatska banka objavila svoje
planove, u Vladu su počele stizati informacije da isto planiraju i
druge banke. Neslužbeno doznajemo da premijer preko toga nije mogao
prijeći. Nakon trgovaca, pekara i drugih proizvođača u prehrambenoj
industriji, po prstima su dobili i bankari. Cilj je bio samo jedan –
spriječiti udar na građane.
Što je Sanader rekao Lukoviću, ostat će između njih, no jedan od
najopreznijih i najiskusnijih bankara u državi našao se na skliskom
ledu. Iako svjestan da Vlada nema ingerencije nad bankama, Sanader je u
vrlo otvorenom razgovoru upozorio da banke moraju voditi računa o
društvu u kojem posluju.
Neslužbeno se doznaje da razgovor nije bio dug niti je zašao u zonu
razmjene najdetaljnijih argumenata, ali se u njemu moglo čuti
upozorenje najvećoj banci da mora razmisliti želi li se dovesti u
situaciju da joj Vlada bude neprijatelj te da sa službene državne
razine u javnost ode upozorenje kako se Zaba ne ponaša korektno.
Navodno je, šuška se u financijskim krugovima, spomenuta čak mogućnost
da se otvori pitanje transparentnosti privatizacije Zagrebačke banke.
Banka nije željela objašnjavati gdje su nestali razlozi poskupljenja i
kako će se ta odluka odraziti na poslovanje. Sanader je opet dobio
važan bod, pokazao je da vodi računa o standardu građana, ali i to da
kad hoće može gospodariti i bankama koje su u stranom vlasništvu.
Hrvatska narodna banka izmaknula se iz cijele priče i nije htjela
komentirati ni vijest o poskupljenju kamata niti njihovu povlačenju pod
političkim pritiskom. U bankarskim se krugovima moglo čuti objašnjenje
Zagrebačke banke da je odluka o povećanju kamatnih stopa donesena u
studenome, ali je iz psiholoških razloga nisu htjeli objavljivati prije
Božića.
Studeni je bio težak mjesec za bankare jer su kamate na tržištu novca
bile 18%, no ti su razlozi sada nestali jer su kamate na prekonoćne
pozajmice pale na 3-4 posto. U studenome je bilo problema i u odnosu s
HNB-om, što je Zaba navela kao razlog za dizanje kamata. No, HNB je u
prosincu povukao nekoliko poteza kojima je smanjio pritisak na banke, a
stižu najave da će i dalje voditi računa o likvidnosti.
Protiv dizanja kamatnih stopa ide i kretanje tečaja – prije mjesec dana
srednji tečaj eura bio je 7,12 kuna, a danas 7,32, što je oko 3 posto
više. Kod franka je razlika još veća, u mjesec dana švicarski franak
ojačao je 4 posto, a od početka godine 11 posto. Slabljenje kune ne ide
u prilog dužnika, ali pogoduje bankama jer većina kredita ima deviznu
klauzulu – što su sigurno bili jaki Sanaderovi argumenti u razgovoru sa
Zabom.
Tečaj eura vratio se na prošlogodišnju razinu, a nedavno je guverner
HNB-a Željko Rohatinski kazao da u 2009. godini treba očekivati tečaj u
rasponu od 7,25 do 7,35. Ovih dana tečaj se približava gornjoj
spomenutoj granici, što i bez većih kamata povećava kreditne obveze
dužnika.
Jeftiniji nego vani?
Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, kaže da nije korektno
prozivati domaće poslovne banke da idu protiv europskih tržišnih
kretanja jer se vani smanjuju samo referentne kamatne stope, ali ne i
tržišne. – Nitko ne želi reći da su naše kamatne stope na kartične i
gotovinske kredite jeftinije nego u Italiji ili Francuskoj, gdje su
kamate na gotovinske kredite 17 ili 18% – navodi Bohaček. Analiza HUB-a
govori da će kratkoročni pritisci na rast kamatnih stopa popustiti tek
ako se globalna kriza ispuše.
Bankari traže i OIB, i broj osobne i JMBG
ZABA najavila povećanje kamata na stambene kredite
