Svi koji ne dokažu da su novac pošteno zaradili ostat će bez svega, bio je naslov intervjua sa sucem Ivanom Turudićem u prošlotjednom Obzoru koji su željni pravde dočekali s olakšanjem. Konačno! Ali, upućeni znaju, dok su pomnjivi čitatelji uočili, da će bez imovine za koju se ne može dokazati da je stečena zakonito ostati samo osuđeni za kazneno djelo iz nadležnosti USKOK-a. Recimo, pljačkaši s opasnim oružjem, a pljačkaši s plastičnim pištoljem neće unatoč milijunskom plijenu iz serije prepada u bankama. Razbojniku s igračkom oduzet će se samo plijen iz pljačke, a onome s pravim pištoljem sva imovina za koju nije barem vjerojatno da ju je stekao zakonito.
Figurativno, ostat će i bez gaća! I Sanaderu, bude li osuđen u USKOK-ovu predmetu, uz kriminalni plijen oduzet će se sve za što nema pokriće u primanjima, svjedočenjima za darove... Uz to, oduzet će se i imovina koju je zbog bilo kojeg razloga dao, uključujući rođendanske poklone supruzi, kćerima, braći, punici i puncu... Međutim, dokazanim lopinama ili tajkunima za koje je notorno da su stjecali muljažama, samo zato što im USKOK nije dokazao kazneno djelo, podrijetlo imovine neće se ni propitivati!? U aferi Dubai zbog primanja mita od 17.500 eura, kako je nepravomoćno utvrđeno za Zdravka Markača, voditelja porezne ispostave u Zagrebu, on i njegova majka mogli bi ostati bez 3,6 milijuna kuna jer je to vrijednost imovine čija zakonitost podrijetla nije vjerojatna.
Riječ je o presedanskoj presudi suca Ivana Turudića. Iako je riječ o iznimno važnom slučaju za sve buduće slučajeve, uključujući i Sanaderov, i nakon gotovo 15 mjeseci još nema naznaka kad bi Vrhovni sud mogao to presuditi. U slučaju potvrde te presude odvjetnik Veljko Miljević kaže da će se obratiti Ustavnom sudu zbog odluke o takvom oduzimanju imovine.
I za odvjetnicu Višnju Drenški Lasan dvojbeno je, kaže nam, što država na taj način rješava zapravo pitanje (ne)efikasnosti poreznog sustava prebacujući teret dokazivanja podrijetla imovine na osumnjičenika i njegovu rodbinu. Odvjetnik Ivan Lovrić iz obrambenog tima Ive Sanadera kaže da se tim pitanjem zasad nisu bavili jer imaju napretek egzistencijalnih problema za obranu. Onemogućen im je uvid u sadržaj sumnji protiv Sanadera, pa ne mogu pripremiti obranu, predlagati svjedoke, vještake... te se boje širenja spisa na desetke tisuća stranica i kasnijih kratkih rokova. Na Ustavnom smo sudu od Vladimire Vodanović doznali da je zasad samo jedan građanin pokrenuo postupak ocjene ustavnosti članka 82. Kaznenog zakona (KZ) o oduzimanju imovinske koristi.
Ali, Hrvatska odvjetnička komora lani je u svibnju tražila da se zastane s primjenom novog KZ-a zbog niza odredaba za koje drže da su ustavno suspektne. Sada je teško predvidjeti kakve bi posljedice i financijske štete za državu mogle nastati u konkretnim slučajevima ako se za nekoliko godina utvrdi da su primjenom nekih zakonskih rješenja kršena ustavna prava osumnjičenika.
Doc. dr. Elizabeta Ivičević Karas s Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe da slična rješenja proširenog oduzimanja imovinske koristi ima njemačko, talijansko i austrijsko zakonodavstvo, a američko i englesko čak i bez da je utvrđeno kazneno djelo. U nas je riječ o vrlo širokoj primjeni, čak i bez vremenskog ograničenja, pa se to odnosi i na imovinu stečenu desetljećima unazad. Stoga daje za pravo kako bi taj vrlo široki doseg mogao biti sporan dok je inverzija tereta dokazivanja s europskog gledišta dopustiva. I u Srbiji od ožujka 2008. slično oduzimaju imovinu, a i na njihovim pravnim forumima sve se glasnije govori o neustavnosti zbog koje bi se dobru namjeru moglo skupo platiti.
ponedjeljak, 31.siječanj 2011 Kako Peronja misli riješiti pet milijuna kuna otpremnine za direktore Jadroplova? Kruno Peronja djeluje neuništiv. Kad su se već mnogi u HDZ-u ponadali da mu je došao kraj zbog skandala s direktorskim plaćama u Jadroplovu, Peronja iziz svega ponovno izlazi kao pobjednik. Velike plaće, rekli ste? Nema problema, sad ćemo mi to... Djeluje nevjerojatno da za šefa HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije i predstavnika Fonda za privatizaciju u Nadzornom odboru Jadroplova nema sankcija zbog 100 tisuća kuna plaće direktora Stipe Papića i člana Uprave Matka Vicelića. Toliku plaću im je upravo Peronja odredio 2008. godine, premda se pravdao da je ugovore naslijedio po dolasku u Jadroplov. Plaća nije smanjena unatoč odredbi Vlade iz srpnja 2009. godine o maksimalnih 17 tisuća kuna. Propust je uočen tek početkom mjeseca, premda je Peronja kao šef Nadzornog odbora o svemu morao referirati vlasnika Hrvatski fond za privatizaciju. Menadžerski ugovori Kako je moguće da je taj nesklad između naloženog i realiziranog potrajao toliko dugo, gotovo godinu i pol dana? Peronja na to nije imao odgovor, a odgovora nema još uvijek ni o načinu na koji se misli prevladati krizna situacija u Jadroplovu nakon što su prošlog ponedjeljka opozvani Papić i Vicelić. Obojica imaju menadžerske ugovore i plaće od 100 tisuća kuna bruto. Neki raniji direktori Jadroplova sjećaju se kako su u ugovoru imali klauzulu o otpremnini na 36 plaća, a smijenjeni dvojac navodno ima ugovor na 24 plaća otpremnine. Što u prijevodu znači, gotovo punih pet milijuna kuna! Tako to ide kad se Vlada odjednom sjeti štedjeti. Svota je daleko od zanemarive pa smo pitali Peronju kako teku pregovori oko nagodbe za otpremninu. - Sve je još u tijeku. O iznosu otpremnine vam ne mogu ništa kazati jer se radi o poslovnoj tajni - bio je Peronja standardno zakopčan do grla. Ni o Papićevom nasljedniku nije htio ništa konkretno. - Sve će se znati nakon sjednice Nadzornog odbora - opet nije ništa kazao Peronja. Kandidat za čelno mjesto u Jadroplovu je državni tajnik u Ministarstvu turizma Branko Grgić.