Glavna tema u regiji mogući je novi val migranata, sličan onom koji je prije godinu dana došao do Hrvatske. Takvog se scenarija svi pribojavaju zbog neuspjelih pregovora Europske unije i Turske, ali i žestokih sukoba u sirijskom gradu Alepu. Sve susjedne zemlje pripremaju se za novu migrantsku krizu. Mađarska započinje gradnju još jedne ograde prema Srbiji i Hrvatskoj, Austrija, koja je već poslala 85 vojnika u Mađarsku, najavljuje gradnju ograde na granici prema Mađarskoj, Italiji i Sloveniji, i potpuno je jasno da u slučaju novog vala migranti iz Hrvatske neće imati kamo.
Hrvatska trenutačno nema jasan odgovor što će učiniti ako sljedeći mjesec izbjeglice iz Turske i Grčke krenu tzv. balkanskom rutom. Je li ta ruta zatvorena zauvijek ili još postoji mogućnost njezina otvaranja, te koliko je Hrvatska spremna za takav scenarij, zna Gordan Franjić, voditelj odjela Europola za Hrvatsku.
Teroristi među migrantima
– Kao što javnost zna, ministar Vlaho Orepić već je dao nekoliko izjava o tome. Prema podacima kojima raspolaže Europol, formiranjem europskog centra za suzbijanje krijumčarenja, tzv. balkanska ruta, koja ide i preko Hrvatske, i dalje postoji kao mogućnost. Međutim, postoje i druge rute i pravci kretanja, tako da je trenutačno nemoguće sa sigurnošću reći što će se događati idućih dana i mjeseci. Želim reći da su tijekom ljetnih mjeseci uglavnom bile dvije rute, koje su vodile preko Italije i Grčke.
Što će biti na Sredozemlju s dolaskom lošeg vremena, ne bih htio nagađati. Europa putem svoje policijske agencije Europola upućuje na teren dodatne stručnjake koji obavljaju sekundarne granične kontrole svih osoba koje pristižu na migrantskoj ruti – kaže Franjić, ističući da se na granici odmah pokušava provoditi određena selekcija i izdvajaju se osobe kojima je nemoguće utvrditi identitet i porijeklo i one koje ne posjeduju sve potrebne dokumente ili su sumnjive po bilo kojoj osnovi.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
S obzirom na to da mnogo terorista putuje među migrantima, Franjić je objasnio kako se obavlja selekcija ljudi i kakva se vrsta obrade primjenjuje u tom slučaju, te kako je moguće razlikovati krijumčara od terorista i stvarnog migranta koji je pobjegao od rata.
– Stvari su poprilično komplicirane u takvim situacijama jer se radi o osobama bez dokumenata, pogotovo kada nema nikoga da potvrdi njihovu priču. Određene provjere su moguće kroz baze podataka dostupne u Hrvatskoj, kojima raspolažu policija i druge sigurnosne službe, ali i pomoću međunarodne policijske suradnje, pogotovo u sklopu EU gdje su uz pomoć Europola moguće i dodatne provjere. Postoje i druge baze podataka, za već postojeće azilante, osobe koje su se već pojavljivale na granici, koje su putovale ili samo tražile vizu za bilo koju europsku državu. Dakle, postoji dosta opcija da se provjere te priče i identiteti čak i kod osoba koje nemaju nikakav dokument, koje su doslovno pobjegle samo spašavajući glavu – kazao je Franjić napominjući da procedura ovisi o konkretnoj situaciji.
– Vrlo je bitno traži li osoba azil ili samo pokušava proći kroz Hrvatsku. Policijska suradnja sa Sirijom trenutačno kao da i ne postoji, kao i s ostalim zemljama Bliskog istoka gdje se vode ratovi i ima konflikata. Međutim, moguće su provjere preko svih drugih zemalja. Hrvatska je policija umrežena, ne samo u okviru Europe nego i s policijama gotovo svih zemalja svijeta. Znači, postoji li dostupna informacija o identitetu ili bilo kakva mogućnost provjere, to je izvedivo u roku od nekoliko sati.
Ne možemo li doći do bilo kakvih podataka o identitetu osobe, procedura je sljedeća: nakon početne i sekundarne granične kontrole, koja je u takvim situacijama potrebna, druge policijske službe preuzimaju takve osobe, ovisi o sumnjama koje se tijekom obrade pojave kao i o indikacijama koje imamo protiv terorističke službe i organiziranog kriminala ili jednostavno postoji mogućnost privremenog smještaja pod nadzorom u prihvatilištu. Ili ako se radi o određenim senzitivnim skupinama, znači o azilantima, djeci ili starijim osobama, u određena druga prihvatilišta koja nisu zatvorena dok se ne pokuša doći do relevantnih podataka – govori Franjić, naglašavajući da su, ovisno o tome kakve informacije dobiju za određenu osobu, deportacije uvijek moguće po bilateralnim sporazumima, i to u susjedne države iz kojih su ušli u Hrvatsku.
Nezahvalna situacija
Neke susjedne države podigle su žicu na granici a neke planiraju to učiniti. No, prema mišljenju Franjića, postavljanje žice ili ograde neće spriječiti dolazak migranata ili terorista i to ne bi trebalo biti rješenje.
– Međutim, postavlja se pitanje našeg okruženja. Susjedne zemlje pred našim očima dižu žice i ograde. Bojim se da Hrvatska ne ispadne kolateralna žrtva u cijeloj priči jer se nismo odlučili poduzeti neke stvari, možda čak i previše humano nastupajući u cijeloj toj priči – govori Franjić, vjerujući da žice i ograde nisu rješenje i ne mogu ništa spriječiti i da ćemo time samo dobiti ljude i nezahvalnu situaciju pred našim vratima umjesto s naše strane kućnog praga.
Kao što je poznato, teroristi Islamske države koristili su tzv. balkansku rutu kako bi teroriste s izbjeglicama prebacili u europske zemlje. Dokaz tome je da su napad na Pariz, Bruxelles, Njemačku izvršili ljudi koji su ušli s migrantima upravo preko te rute. Pred svijetom je veliki izazov jer će u Iraku i Siriji početi veliki obračun s ISIL-om i mogli bi se očekivati novi pokušaji prebjega balkanskom rutom. Usprkos tome, Franjić je uvjeren da je naša granična policija osposobljena i opremljena, educirana da radi svoj posao, što su pokazale i shengenske evaluacije koje su u tijeku. Međutim, isto tako smatra da se opravdano postavlja pitanje što ako se ponovi prošlogodišnji scenarij.
– Kada razgovaramo o redovnoj graničnoj kontroli u uvjetima kakvi su sada, kada nema migrantskoga vala od nekoliko desetaka tisuća ljudi dnevno, po mojoj procjeni, stvari funkcioniraju dosta dobro. Hrvatska je policija ipak limitirana brojem policijskih službenika i snaga koje može uputiti na granicu ili na trasu u datom trenutku. Smatram da je dobra stvar nova mogućnost angažmana pripadnika Hrvatske vojske, koji bi mogli pružiti apsolutnu potporu policiji, iako neki ljudi to što je vojska na granici smatraju skandaloznim. Međutim, nitko ne razgovara o uporabi oružane sile, kako to ljudi odmah pomisle na spomen vojske. Jednostavno, radi se o ljudima koji bi pružili ispomoć kolegama policajcima u obavljanju tih poslova. Vojska nije samo oružana sila – kaže Franjić naglašavajući da cijelo vrijeme ima pokušaja prelaska terorista preko hrvatskih granica.
Nema garancija
– Pokušaja ima uvijek, to nije sporno. Činjenica je da je Hrvatska na trasi istok – zapad i to se nikada neće promijeniti. S obzirom na položaj naše zemlje, uvijek smo bili i bit ćemo suočeni s osobama koje tranzitiraju, a svuda su nepoželjne. Granične kontrole se provode te će biti i dodatno ojačane kada uđemo u Shengen. Međutim, apsolutnih garancija nema niti ih može biti. Prolazak terorista s migrantima balkanskom rutom ne bih nazvao propustima nego objektivnim nemogućnostima koje su vladale u datoj situaciji. Uostalom, te su osobe kontrolirane i u drugim državama na migrantskoj trasi pa ih se opet nije uspjelo detektirati. I kada ide sve redovno, pogledajte kako npr. izgleda turistička sezona. Kada vam u jednom danu, u špici sezone, preko Macelja prođe sto tisuća ljudi u 24 sata. Tu se vidi koliko je zahtjevno sve detaljno provjeriti i obraditi – kazao je Franjić vjerujući kako puno toga ovisi o edukaciji i iskustvu policajaca koji rade na graničnoj kontroli.
Hrvatskoj osim od migrantskog vala prijeti opasnost i od radikalnih islamista, pripadnika vehabijsko-selefijskog pokreta, koji imaju baze u BiH, Srbiji i Crnoj Gori i kojih je mnogo u redovima ISIL-a na ratištima u Siriji i Iraku. Na pitanje je li Hrvatska poduzela mjere da se zaštiti od takvih prijetnji i jesu li sve te osobe evidentirane u Europolu, Franjić nam nije mogao odgovoriti, smatrajući da je to u primarnoj nadležnosti drugih službi kriminalističkog i obavještajnog sustava u Hrvatskoj. Ali što se tiče podataka kojima raspolaže Europol, jedino što je mogao reći jest da njima takvi podaci dolaze iz svih država članica, ali i iz država iz regije.
– Nažalost, moramo priznati da postoji određeni broj hrvatskih državljana koji su završili na kriznim žarištima Bliskog istoka. Međutim, svi njihovi podaci nama su raspoloživi od samih početaka i predani su Europolu i nadležnim službama u državama članicama. Koliko mi znamo o tim našim državljanima, znaju i naši kolege u Europolu. Činjenica je da je hrvatskih državljana koji ratuju na strani terorista proporcionalno puno manje nego u ostalim europskim i susjednim zemljama, i to prvenstveno zahvaljujući pozitivnoj međureligijskoj situaciji u našoj zemlji, zbog čega su građani muslimanske vjeroispovijesti zapravo potpuno integrirani u naše društvo, za razliku od nekih drugih država gdje to nije ni približno slučaj.
Jedinstven odgovor Europe
Dodaje da o tome što nas, što se migranata i terorista tiče, očekuje idućih dana i mjeseci, kao i o tome je li Hrvatska zaista sigurna zemlja, o čemu je i ministar Vlaho Orepić već nekoliko puta govorio, možemo i moramo govoriti iz dvije perspektive.
– Prva je perspektiva naša domaća, nacionalna. Razmišljanje je točno, Hrvatska jest sigurna zemlja, što najbolje može potvrditi bilo koji stranac koji je boravio i boravi u našoj zemlji. Ali to nije dovoljno. Hrvatska treba gledati i iz europske perspektive jer nismo više sami za sebe. Sada smo dio jedne veće obitelji i moramo funkcionirati međusobno te si pomagati. To uključuje i razmjenu informacija, ne samo o kriminalu, već i o postupanju u eventualnoj novoj migrantskoj krizi. Potreban je jedinstven dogovor cijele Europe, ne svake države posebno. Moramo biti jedinstveni i jedino tako možemo osigurati mir i stabilnost naših zemalja – govori Franjić, koji se nije želio upuštati u komentare političara ili građana o policiji i službama koje su uvijek predmet političkog prepucavanja i sukoba.
Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
– Sjećate li se gospođe u Osijeku koja je prošla kroz crveno na pješačkom prijelazu i nije stala na upozorenje policajca, nakon čega je uslijedila primjena prisile? Na takve je stvari javnost jako osjetljiva. Ali ono što mogu i želim komentirati je to što čujem od svojih kolega, prvenstveno iz drugih europskih zemalja i Europola, da su zapravo iznimno zadovoljni Hrvatskom. Čak su pozitivno iznenađeni našim rezultatima i samim pristupom.
Ispada da nisu očekivali od nas da smo u stanju posao obaviti jednako dobro i profesionalno kao i oni. Za njima ne zaostajemo ni stručno, ni tehnički i infrastrukturno, kao ni u pogledu bilo čega drugoga. Naši građani mogu apsolutno mirno spavati jer zaista sve radimo kako bismo im omogućili sigurnost. Mogu biti puno mirniji od građana drugih europskih zemalja, pa čak i od građana zemalja iz cijeloga svijeta – poručio je Franjić istaknuvši da je ugled Hrvatske u Europolu neupitan.
– Na temelju zahtjeva Vijeća EU, Europol je dobio zadaću da postroži sekundarne granične kontrole na migrantskoj trasi. To se jako brzo odvijalo. Zahtjev je došao početkom godine, a već u svibnju napravljen je koncept, izmijenjena su neka pravila i zatraženo je od svih država članica da omoguće upućivanje svojih ljudi.
Hrvatska je u tome, uz Španjolsku, najbrže reagirala. U roku od dva tjedna napravili smo predselekciju i naši su kolege, uz Španjolce, na trasi već od 1. rujna. Iz Hrvatske je za sada primljeno deset policijskih službenika, a najavljen je i novi natječaj. U sklopu Europola, naši policajci nalaze se u Grčkoj i Italiji. Europa traži da se kao ispomoć upute policijski službenici i u Bugarsku na potencijalnu novu trasu migranata – govori Franjić napominjući kako unatoč tome što je situacija sada pod kontrolom, ne može sa sigurnošću tvrditi što će se dogoditi za mjesec ili više dana jer je u igri puno faktora.
Na kraju razgovora pitali smo jesu li točne informacije iz ureda sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, da je Hrvatska jedina zemlja koja je odmah prihvatila popis boraca koji ratuju na strani ISIL-a, kao i serijske brojeve sirijskih putovnica koje su završile u rukama ISIL-a...
– Ne mogu to ni potvrditi ni demantirati.
>> Predsjednica Alternative za Njemačku usporedila migrante s kompostom
