Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 183
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VLADARICE HRVATSKE

Ženama ključna mjesta, sve smo manje muška republika

Kolinda i Jasna
Foto: HINA/POOL/Lana Slivar Dominic/PIXSELL
1/6
24.02.2015.
u 09:00

Iako smo dobili predsjednicu prije Amerike i ne stojimo loše na globalnoj karti ravnopravnosti žena, ima još mjesta za napredak

Srdačan zagrljaj dviju žena na najvišim državnim funkcijama nakon polaganja prisege Kolinde Grabar-Kitarović nije bio samo posao, kako ga je poslije diplomatski nazvala predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, nego simbol ravnopravnosti žena i raritet u svjetskim razmjerima. Zasigurno je i predsjednica Ustavnog suda za tog protokolarnog zagrljaja bila svjesna da nije mala stvar da mala zemlja na jugoistoku Europe ima prvi put žene na čelu države i četvrte vlasti. Koliko god bili u pravu i kritičari koji govore da samo zbog toga nećemo postati moderno društvo.

Ipak, takvom se simbolikom ženske ravnopravnosti, istina izrečenom u tekstu prisege u muškom rodu kao podsjetnik na to da su ta mjesta bila namijenjena muškarcima, ne mogu danas pohvaliti ni mnoge razvijene zemlje koje se vole kititi svojom liberalnošću poput Francuske i SAD-a, a koje nikad nisu imale predsjednicu, nego je za njih bilo rezervirano mjesto prvih dama ili ljubavnica. Kad je riječ o odnosima u obitelji na kojima se najviše ocrtava patrijarhalnost društva, većinom se žene i na zapadu i kod nas brinu za kućanske poslove, no i to će se morati promijeniti. Iako imamo prvi put dvije žene na najvišim pozicijama, ne možemo si umišljati da možemo stajati uz bok skandinavskih zemalja po ravnopravnosti spolova. Ali civilizacijski pomak se dogodio, a suštinske promjene mogle bi se vidjeti za koje desetljeće, kao što je sad vidljiva prevlast žena u medicini, školstvu, pravosuđu i znanosti.

Jedino su Sabor i Vlada još većinski rezervirani za muškarce. Danas je u Saboru oko 23 % žena za razliku od 1990. kad ih je bilo tek izabrano 4,6 %. Očekivati je i da ćemo ubuduće kao društvo osvještenije reagirati kad se ženu koja se natječe s muškarcem za vlast naziva barbikom i lutkom na koncu. Predsjednica Grabar-Kitarović, koja je za kampanje proputovala više od 30.000 km, kaže da je najveću diskriminaciju kao žena doživjela u dijelu medija.

– Moram naglasiti kako sam se upravo u sredinama koje se tradicionalno nazivaju patrijarhalnima susretala s toplim prijemom i iskrenim uvažavanjem i nikad se nisam susrela s predrasudama. Hrvatska ima vrlo visoke standarde i zakonsku regulativu u segmentu ravnopravnosti spolova. Na žalost, provedba ne slijedi zakonske pretpostavke i na tom području moramo svi, i žene i muškarci, zajedno raditi. Činjenica je da su žene u Hrvatskoj i dalje na nižim funkcijama i imaju niža primanja za jednak posao kao muškarci. I naš čin preimenovanja Ureda predsjednika u Ured predsjednice iskorak je u praktičnoj provedbi ravnopravnosti spolova. Uvjerena sam da će žene aktivnijom prisutnošću u gospodarstvu te društvenom i političkom životu pridonijeti razvoju kolektivne svijesti – ističe predsjednica Grabar-Kitarović.

Na upit je li naše društvo više ili jednako patrijarhalno ili moderno kao i zapadna, iznosi šokantan primjer iz Belgije.

– Naivno je misliti kako su samo u Hrvatskoj žene još uvijek podcijenjene. Na vlastitom iskustvu mogu posvjedočiti kako, primjerice u Belgiji, stanje nije nimalo bolje. Kod otvaranja tekućeg računa u banci, bio je automatski naslovljen na moga supruga s objašnjenjem kako je on šef obitelji (Chef de famille). Unatoč mojem upornom inzistiranju da će na račun stizati moja plaća, dobila sam samo objašnjenje kako je sustav programiran da automatski muškarca postavlja kao glavu obitelji i nositelja računa – kaže Grabar-Kitarović.

Lalić: Ograničen domet

Za razliku od 1990. kada je bilo nula žena u Vladi, danas imamo četiri ministrice. No, predsjednica Ustavnog suda, koji definira naša prava i daje smjer u kojem društvo ide, prva je bila pozitivan primjer prodora žene na visoku državnu funkciju. I kad je Ustavni sud donosio odluke oko kojih se pjenilo društvo, javne osobe i političari, mirno je stajala iza njih otupljujući udarce neprimjerenih kritika stručnošću, mudrošću i umjerenošću u javnim istupima, što mnogi političari i visoki dužnosnici nisu naučili nakon niza godina bavljenja politikom i javnim poslom. Za razliku od muškaraca na vlasti, koji su na krilima ega, koji se često otimao kontroli, dizali tenzije u društvu, umjesto da ih smiruju, upadajući nepotrebno u konflikte, Omejec ima tu sposobnost da, i kad je riječ o odlukama koje izazivaju podjele, smiruje, a ne produbljuje konflikt. Na naše pitanje o patrijarhalnom društvu kaže:

– Čini se da sam imala sreće jer u okruženju u kojem sam odgajana i obrazovana društveno konstruirane razlike između muškaraca i žena, norme, vrijednosti, ponašanja, forme i konvencije, ali i očekivanja, pripisane biološkim spolovima nisu bile dominantne. Na prvom su mjestu bili vrijednost osobe i rezultati njezinih djela, neovisno o spolu. Takvo me je okruženje oblikovalo kao osobu, ali i cijeli moj život. Svi znamo da rod još uvijek oblikuje društvenu organizaciju rada, izraženu primarno u spolnoj/rodnoj segregaciji zanimanja, poslova i tvrtki. Međutim, moj slučaj pokazuje da su proboji mogući, istina uz popratne životne odluke. Tako sam profesiju pretpostavila obitelji. No, naglašavam, i to je bio moj svjesni izbor. Opisala bih ga kao primjeren odgovornostima koje nosim. Sve u svemu, nisam sigurna je li moj slučaj iznimka koja potvrđuje pravilo o patrijarhalnosti hrvatskog društva ili pak primjer koji pokazuje da tradicionalne postavke o toj patrijarhalnosti trebaju biti revidirane, jer više nemaju osnove u hrvatskom društvu. Proboji u društvu su snažni, što pokazuje i izbor Kolinde Grabar-Kitarović za predsjednicu države, ali i činjenica da imamo potpredsjednicu Vlade, potpredsjednicu Sabora, ministricu vanjskih poslova. Ostaje da zaključim da kao i u svemu drugome puno ovisi o snazi pojedinca i njegovim osobnim odabirima, ali i o okruženju u kojemu se taj pojedinac oblikovao. Vjerujem da okruženje u Hrvatskoj budi nadu jer postupno širi prostor jednakih šansi za sve – kazala nam je Jasna Omejec.

Sociolog Dražen Lalić ističe da je kandidaturom Grabar-Kitarović HDZ napravio veliki korak naprijed u odnosu prema ženama, koji su slijedili i birači.

– Iako možemo reći da smo dobili predsjednicu prije Amerikanaca, smatram da je ograničen domet učinka tog izbora jer iako u politici imamo uz predsjednicu istaknute i predsjednice stranaka, Pusić i Holly, tri laste ne čine proljeće jer većinu naših stranaka vode muškarci, a stanje na lokalnoj razini još je gore. No, kada dođe kriza, žene su tu da pospreme stvari... – kaže Lalić.

Da su žene obrazovanije od muškaraca govore podaci Državnog zavoda za statistiku iz 2014., a za 2012., prema kojima je od ukupno diplomirana 36.964 studenta bila 21.991 žena (59,5%). Doktorica znanosti bilo je 730 (54,6%) prema 608 muškaraca Za usporedbu, 2000. imali smo među doktorima znanosti 46,8% žena i 48,9% muškaraca.

Muškarci pesimističniji

Danas imamo istaknute znanstvenice Ivu Tolić i Vanesu Smolčić. Tolić je svrstana među 40 najboljih biologa na svijetu, a proslavila se otkrićem vječne mladosti stanice afričkog pivskog kvasca. I Smolčić, astrofizičarka i docentica na PMF-u u Zagrebu, prva je naša znanstvenica čiji projekt financira Europsko istraživačko vijeće koje pomaže samo najboljima. Gordana Kovačević, predsjednica uprave "Ericsson Nikola Tesla", simbol je poslovno uspješne žene.

– Nedavno sam napisala predgovor za hrvatsko izdanje knjige "Ustrajnost", Sheryl Sandberg, liderice Facebooka, na njenu molbu da čitateljima prenesem poruke temeljene na mom iskustvu poslovne žene u dominantnoj muškoj ICT industriji. Sandberg smatra da ima prostora za unapređenje društvenih odnosa u kojima bi tzv. stakleni strop nestao, a žene bi imale jednaku priliku za rad i napredak kao i muškarci, neovisno o sredini u kojoj su rođene i odrasle, neovisno o tome gdje su se obrazovale i radile. Čvrsto vjerujući u jednakost i ravnopravnost među ljudima, cijeli sam život bez problema radila ono što znam i volim, a rezultati su bili relevantni i konkurentni onima muških kolega na sličnim pozicijama i odgovornostima u svijetu. Dugo godina vodim kompaniju, koja se pozicionirala među najkvalitetnije Ericssonove lokalne kompanije u svijetu. U tom okruženju nije bio presudan spol, nego kakav ste čovjek i stručnjak. Ima stvari oko kojih nema kompromisa, a to su stručnost, znanje i ljudske kvalitete. Slažem se da veliki lideri imaju pamet, viziju, dušu, vrijednosti i srce. Samo takvi, neovisno o tome jesu li žene ili muškarci, mogu uspješno voditi ljude, organizacije i zemlje – kaže Kovačević.

Čini se da neki muškarci pesimističnije od žena vide jednakost šansi jer je u siječnju Marc Tarabella, koji je pripremio izvješće Odbora za prava žena i rodne ravnopravnosti EU parlamenta, kazao da ovim tempom jaz među spolovima neće biti uklonjen prije 2084.! Sociolog Dragan Bagić drži da se iz činjenice da su na čelu Ustavnog suda i države žene ne može zaključivati da smo manje patrijarhalno društvo jer je kod nas i prije bilo moguće da se pojedine žene probiju na visoke pozicije.

– No, to ništa ne govori o ulogama muškaraca i žena u obitelji, ni o jednakosti šansi za uspjeh. Zadnjih 10-ak godina imamo konstantan rast visokoobrazovanih žena, danas su žene većina diplomiranih, ali to više postaju očite razlike u sustavu i što su na ključnim funkcijama još muškarci – kaže Bagić.

I u sudstvu je mnogo više sutkinja nego sudaca, no muškarci su većina i na Vrhovnom i u Ustavnom sudu. Prema podacima DZS-a, od ukupno 12.810 doktora medicine u zdravstvu je 2012. bilo više doktorica, njih 7819 ili 61%, nego doktora. Među njima je bilo više specijalistica, njih 5190 ili 57,4%, nego specijalista, a ipak imamo ministra zdravlja koji je nedavno ispalio "Volimo da su sestre u pripijenom"!

Iako su u financijskoj industriji žene manjina, Tea Martinčić je predsjednica uprave Hypo banke.

– Ženama kao majkama i suprugama teže je uravnotežiti karijeru zbog naše želje da u svim sferama damo najbolje od sebe i da posao, a pogotovo obitelj, ne pate. 
Kao netko tko je više od 25 godina u financijskoj industriji mogu reći da je ženama danas lakše izgraditi karijeru u industriji, koja se nekad smatrala muškom, jer danas 30 banaka ima 3 predsjednice uprave i 24 članice uprave – kaže Martinčić. I u prosvjeti je više žena, no na visokim učilištima 2013. je od 2039 redovitih profesora bilo tek 616 žena (30,25%), a 1423 muškarca. Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca i uprave Tehnomonta, kaže da još nismo do kraja usvojili sve prednosti uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na pojedinim pozicijama. U Tehnomontu su, kaže, zaposlene i diplomirane inženjerke brodogradnje i žene zavarivači koje svoj posao odrađuju precizno, odgovorno i savjesno. Sad kad imamo dvije žene na najvišim državnim funkcijama, vrijeme je da se proširi prostor jednakih šansi za sve žene.

Komentara 26

Avatar Danko - SLOBO danko
Danko - SLOBO danko
09:59 24.02.2015.

Da i premijer je žena, uvrijeđena frajla.

Avatar upitnik.pita
upitnik.pita
09:37 24.02.2015.

...žene su bolji radnici... vrednije su... odgovornije... poštenije... još se trebaju izboriti za mogućnost i pravo rađanja djece... te omogućiti status majke odgojiteljice ženama koje imaju 4 i više djece... ukoliko to žele...

Avatar dragulji
dragulji
10:57 24.02.2015.

Kome ovaj članak služi u ovom trenutku? Sukob Premijera i Predsjednice nije sukob žena i muškaraca. Ovdje se protivi jedan močni političar volji naroda kojem bi on trebao služiti. Predsjednica je dobila mandat da upozori tu vladu na to što im je zadača. Ona jednostavno obavlja svoju zadaču koja je u interesu naroda. A pripadnici ove vlade očigledno štite svoje osobne interese.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije