Koncem travnja ove godine, bez velike pompe, u popriličnoj tišini, vladajući HDZ donio je jedno od najprogresivnijih zakonskih rješenja na svijetu o konoplji, daleko liberalnije nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Naime, izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga omogućena je potpuna liberalizacija kad je posrijedi industrijska konoplja te djelomična legalizacija kad je riječ o indijskoj konoplji, poznatijoj kao marihuani. Zakonske izmjene, pritom, tvrtkama registriranima za proizvodnju lijekova pružaju mogućnost uzgoja i proizvodnje indijske konoplje u medicinske svrhe, konkretno, da u svoj proizvodni asortiman uključe i lijekove od kanabisa.
Velik je to korak za oboljele: iako je ulje konoplje na hrvatsko tržište stiglo iz Kanade još prije tri godine, oni su se dugo okretali inozemnom, ali i crnom tržištu jer se cijena ulja kretala do vrtoglavih 3000 kuna, što je rezultiralo vrlo malim interesom i, u konačnici, povlačenjem ulja s tržišta zbog isteka roka trajanja.
No, sada se otvaraju nove perspektive pa, u sljedećih šest mjeseci, ministar zdravstva Milan Kujundžić, uz suglasnost ministra poljoprivrede i ministra unutarnjih poslova, mora donijeti Pravilnik o načinu i mjerilima za davanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe. U Ministarstvu ističu kako će odobrenje za uzgoj konoplje u medicinske svrhe izdavati samo pravnim osobama koje imaju dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari sukladno Zakonu o lijekovima. Na temelju iskustva drugih zemalja, procjenjuje se da bi za medicinske svrhe Hrvatskoj godišnje trebalo 200 do 500 kilograma marihuane.
Zarada i za poljoprivrednike
Osim za poljoprivrednike i farmaceute nova proizvodna grana, koja je do sada bila izvan zakona, mogla bi pružiti i brojne mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma jer se u svijetu sve više ljudi želi liječiti marihuanom. I to je od noviteta, uglavnom, to. Ministar Kujundžić, naime, nedvosmisleno je poručio kako Vlada ne razmišlja o proširenju uzgoja konoplje za vlastite medicinske potrebe. Također, kako se zasad čini, Hrvatska još dugo neće biti zemlja za unosan biznis s kanabisom – za razliku od brojnih drugih.
Globalno tržište kanabisa, legalno i ilegalno, danas je, prema procjenama Euromonitor Internationala, “teško” 150 milijardi američkih dolara, a samo legalno bi već 2025. moglo narasti na 77% ukupne prodaje ili 166 milijardi dolara u 2025., do kraja 2030. i na 200 milijardi. U istraživanju Euromonitora tvrdi se kako će u idućem desetljeću neki od oblika kanabisa postati sastavni dio rutine potrošača, bilo kao funkcionalni sastojak u hrani, piću, kozmetici bilo kao sredstvo za poboljšanje zdravlja i raspoloženja.
Sjeverna Amerika trenutačno je na čelu “rekreacijske” uporabe marihuane. Kanada je druga zemlja u svijetu u kojoj je legalizirana u rekreacijske svrhe, pet godina nakon Urugvaja. Rekreativno je koriste u još 10 država SAD-a, dok je medicinska legalna u 33 zemlje, što je snažan poticaj za njezinu potpunu legalizaciju u idućih 10 godina u SAD-u. U posljednjih pet godina dionice firmi koje se bave marihuanom imale su golem rast, neke i po nekoliko tisuća posto.
I, upravo na ovome mjestu, prostor za akciju vidio je glavni HDZ-ov politički oponent: riječ je, dakako, o SDP-u, kojemu ta tema ideološki puno prirodnije i pristaje. Socijaldemokrati su, pozdravljajući donesene zakonske izmjene, promptno reagirali čineći još jedan veliki korak unaprijed, nudeći cjelovito rješenje za konoplju, do jučer prohibiranu biljku. Pa je šef SDP-a Davor Bernardić prije nekoliko dana javno izišao s prijedlogom “lex specialis”, koji podrazumijeva potpunu legalizaciju marihuane i omogućavanje uzgoja industrijske konoplje uz iskorištavanje cijele biljke.
– Zakonske izmjene zapravo neće omogućiti iskorištavanje punog ekonomskog, okolišnog pa ni društvenog potencijala konoplje. Naime, svi dijelovi konoplje su iskoristivi: stabljika, srž, listovi, cvjetovi, sjeme pa čak i stanična tekućina, pa se konoplja u svijetu koristi u gotovo svim industrijama: građevinskoj, papirnoj, tekstilnoj, prehrambenoj, kemijskoj, farmaceutskoj, čak i automobilskoj industriji. Današnjim tehnologijama moguće je proizvesti približno 25 tisuća različitih proizvoda od konoplje. Dakle, o takvom je potencijalu ovdje riječ – kazao je Bernardić, dodajući kako proizvodi od konoplje predstavljaju i kvalitetnu i održivu alternativu mnogim štetnim proizvodima.
Pojasnio je kako se umjesto papira od drvne celuloze proizvodi papir od konoplje, nadalje i građevinski proizvodi, boje i lakovi, ali ono što je iznimno važno, i lijekovi koji se danas koriste za olakšavanje brojnih simptoma i oboljenja poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije, HIV-a, AIDS-a i malignih bolesti. Stoga su mnoge države poput Velike Britanije, Kanade, Nizozemske, Češke, Njemačke i Izraela, naglasio je, omogućile upravo tu proizvodnju, što donosi i velike zarade.
– No, jedan od važnijih aspekata je upotreba kanabisa u rekreativne svrhe, o čemu se u Hrvatskoj zapravo nikada nije ozbiljno razgovaralo. Legalizacija marihuane ima pozitivan učinak na turizam jer bi slobodno uživanje u kanabisu moglo privući nove goste. Takozvani marihuanski ili kanabis turizam prvi je razvio Amsterdam, a po uzoru na njega i mnoge druge europske države poput Španjolske, Portugala i Češke. Smatramo da bi se legalizacijom i liberalizacijom pod kontrolom države ostvario dodatni gospodarski rast i prihodi koji bi se mogli usmjeriti u otvaranje novih radnih mjesta, a rezultat legalizacije marihuane je dodatni razvoj turističkog sektora, rast poljoprivredne proizvodnje, i ono što je posljedično i najvažnije rast BDP-a. Hrvatska u ovom području može postati lider već sljedeće godine i mislim da to trebamo iskoristiti – poentirao je Bernardić.
Na istome tragu razmišlja i Mirela Holy, šefica njihova Savjeta za zeleni razvoj. – Pozitivno je što se zakonskim izmjenama korištenje konoplje sada omogućuje ne samo u prehrambene nego i u druge svrhe, međutim, to u stvari nije moguće u ovom trenutku jer postoji potreba za cijelim nizom drugih podzakonskih propisa. Treba imati na umu da postoji mnogo sorti konoplja, više od 700 različitih, ali se vjeruje da ih je puno više. Ne možete se ograničiti na liberalizaciju samo onih vrsta koje imaju samo do 0,2 posto udjela THC-a jer se na taj način onemogućava gospodarska eksploatacija drugih vrsta – kaže Mirela Holy, dodajući kako interes za konoplju u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, ali da unatoč pozitivnim pomacima “ni ovim Zakonom nije omogućena puna primjena, odnosno, i gospodarsko, sociološko i ekološko iskorištavanje konoplje”.
– Uzgoj medicinske konoplje u medicinske svrhe sada je omogućen privatnim tvrtkama, no u ovom trenutku, koliko je meni poznato, još nema interesa za takvo što. U konačnici, nije donesen ni pravilnik, a moja je procjena da neće biti velikog interesa za to jer ti pripravci nisu na listi HZZO-a koji se mogu nadoplaćivati ili dobivati besplatno i te cijene u našim ljekarnama su izrazito visoke i naravno da onda pacijenti nisu motivirani da kupuju te pripravke. Pitanje je bi li farmaceutske tvrtke uopće bile zainteresirane. Budući da ne postoji interes tržišta, ne postoji ni interes industrije da u ovom trenutku ulazi u tu priču – mišljenje je Mirele Holy koja je svjesna da je Hrvatska na temi konoplje podijeljena i zato je, kaže, ključna edukacija.
– Ni jedan smrtni slučaj predoziranja konopljom od prirodnog THC-a iz konoplje nisam pronašla. Ovisnost o indijskoj konoplji daleko je manja od duhana i alkohola u Hrvatskoj, a da se i ne spominju društvene posljedice ovisnosti o alkoholu poput nasilja u obitelji. Intencija nije da se promovira konzumacija THC-a u rekreativne svrhe, nego da ljudi imaju uravnoteženi odnos tako da oni kojima je to potrebno zbog zdravlja ili opuštanja mogu u tome uživati bez posljedica kao žrtve kriminalnih skupina te da država od toga ubire porez – zaključila je Mirela Holy.
Prije konzumacije – edukacija
Stoga SDP predlaže sljedeći model gdje su glavne značajke i pretpostavke da će svaka punoljetna osoba za svoje potrebe moći uzgojiti po devet biljaka u cvatu – jer su iskustva drugih država pokazala da je to optimalni broj biljaka iz kojih se mogu proizvoditi medicinski pripravci. Svaka pravna i fizička osoba koja zadovolji visoke kriterije kvalitete uzgoja i kvalitete proizvoda moći će uzgajati konoplju i za potrebe zdravstvenog sustava.
Osnovat će se, predlažu, regulatorno tijelo, Agencija za konoplju, s ovlastima regulacije tržišta, predlaganja podzakonskih akata, uređivanja svih aspekata uzgoja, prometa i prerade svih vrsta konoplje. Također, Agencija bi sprečavala zloupotrebe, uz izrazito visoke kazne do čak 15 milijuna kuna za osobe koje bi prekršile pravilo uzgoja indijske konoplje za osobne svrhe.
No, što o ovoj temi kažu u udruzi Medicinska konoplja?
– Novi Zakon regulira industrijsku konoplju kao bilo koju drugu industrijsku biljku i stavlja je pod ingerenciju Ministarstva poljoprivrede gdje joj je mjesto i više nisu potrebne dozvole koje su bile potrebne. Tako je nakon više godina borbe skinuta stigma s industrijske konoplje. Kada je pak riječ o uzgoju indijske konoplje u medicinske svrhe, to je jako veliki pomak, veliko iznenađenje da je ova vlada omogućila izmjene i dopune Zakona i to je za apsolutnu pohvalu. Vjerujem da će se tvrtke početi javljati i kada se donese pravilnik, tada će početi aplicirati za proizvodnju, sasvim sigurno. Bilo bi puno pametnije kada bi se granica s 0,2 udjela THC-a, po uzoru na Talijane, podigla na 0,6 jer bi uzgajivači imali više mogućnosti – kaže potpredsjednik udruge Saša Bajlo. Što se tiče legalizacije marihuane, riječ je o trendu koji je, kaže, započeo u svijetu i koji će se sasvim sigurno nastaviti u EU, evo, Luksemburg čini prve korake, no je li pametno da to među prvima čini i Hrvatska?
– Možda to i nije loše jer otvara mogućnosti za privredu, a to sa sobom – što možemo vidjeti na primjeru SAD-a i drugih država – stavlja pod kontrolu promet ilegalnih droga. Je li se povećala konzumacija u tim državama, prema statistikama, nešto jest, no istodobno se smanjila konzumacija kod maloljetnika, što je opet dobro. Načelno, stav je udruge da je legalizacija korisna stvar, no iza toga bi morali slijediti vrlo konkretni zakonski prijedlozi vezano uz model regulacije količine koja se proizvodi. Treba biti oprezan da se ne napravi kaos na tržištu, a krene li se putem rekreativne konzumacije, trebalo bi ljude dobro educirati – upozorava potpredsjednik udruge Saša Bajlo. Kada je riječ o uzgoju indijske konoplje u medicinske svrhe, naglašava kako je “prirodno pravo svakog čovjeka da sam sebi uzgoji hranu i lijek”. – Ako je čovjek bolestan, protuprirodno je braniti mu lijek i zato se naša udruga zalaže za pravo svakog oboljelog da svoj lijek uzgoji sam – kaže Bajlo.
U SDP-u tvrde kako njihov “lex specialis” podržavaju još neke političke opcije iz opozicije poput Živog zida, sada i stranke Ivana Pernara, ali i HNS te HSS gdje se pozitivno govorilo u tom kontekstu, a skloni su vjerovati da bi im potporu pružili i neki zastupnici Mosta. Kako bilo, socijaldemokrati će svoj nacrt uskoro pustiti u javnu raspravu, najprije u vlastitoj stranci, potom i prema građanima, kako bi se u saborskoj proceduri našao do kraja godine. Ne treba očekivati da će vladajući za ovaj prijedlog podići ruke, ali je važno da se o ovoj temi uopće i raspravlja, evo, čak i u Hrvatskoj, pa makar i 2019. godine.
Članak neću ni čitati, nema smisla. Da bi mi u nečemu bili prvi ili barem među prvima, ne teško nego nikako. Pričekat ćemo prvo da svi od toga naprave biznis, onda ćemo mi uzeti mrvice koje nam daju, a Slavonijaa zjapi prazna. Za izbore će lijevi laprdati na svoju stranu, a desni vuči na svoju stranu, psi laju karavane prolaze.