Izbor Armina Lascheta za kancelarskog kandidata demokršćanske Unije CDU/ CSU na predstojećim njemačkim parlamentarnim izborima u rujnu ove godine izazvao je poprilične podjele među njemačkim demokršćanima. Odjeci tih podjela između Armina Lascheta, predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) i premijera Sjeverne Rajne Vestfalije, najmnogoljudnije njemačke savezne zemlje (države), te Markusa Södera, bavarskog premijera i predsjednika Kršćansko-socijalne unije (CSU) još uvijek zauzimaju dosta prostora u njemačkim medijima. Iako je Söder u utorak, nakon što je većina članova Predsjedništva CDU podržala svog predsjednika Lascheta, povukao svoju kandidaturu te potvrdio da pruža punu podršku Laschetu, stanje se nije smirilo. Neki članovi CDU iz Bundestaga, kao i brojni članovi te stranke s istoka Njemačke, boje se da bi Laschet mogao izgubiti predstojeće izbore. Slično misle i u Bavarskoj gdje je prvi nezadovoljstvo iskazao glavni tajnik CSU-a Markus Blume koji je izjavio da unatoč izboru Lascheta, CSU i dalje smatra Södera boljim kandidatom.
– Markus Söder je bez sumnje kandidat srca. No u demokraciji, posebice unutarstranačkoj, odlučuje većina – kazao je Blume te time potaknuo niz drugih izjava koje su naštetile zajedništvu demokršćanske Unije. Sam podatak da je od 46 članova predsjedništva CDU 31 član birao Lascheta, devet Södera, a čak šestero je bilo suzdržano, ukazuje na to da Laschet ima većinsku, ali ne i stopostotnu podršku u svojoj stranci. Među prvima Laschetu su leđa okrenuli mladi demokršćani (Junge Union) koji su prije glasanja Predsjedništva CDU mahom podržavali kandidata iz Bavarske.
– Ako se stranka oslanja na lošijeg kandidata i time očito zanemaruje volju širokog biračkog tijela, stranke i zastupnika, to ima neke veze s potpunom udaljenošću, čudnim razumijevanjem demokracije i potpunim neuspjehom vodstva. Neću zato glasati za takvu stranku, prenose njemački mediji stav jednog neimenovanog člana CDU, a to je samo jedan od nezadovoljnika koji najavljuju izlazak iz te stranke. No što se tiče negativnosti koje su se događale tijekom izbora za kancelarskog kandidata, unutarstranački kritičari ne štede ni Markusa Södera, kojeg optužuju „da je svojim ponašanjem dopustio eskalaciju borbe za moć“. Sama kancelarka Angela Merkel nije se javno odredila ni za jednog od kandidata, premda su mediji pisali kako je Armin Laschet uživao njezinu potporu kao budući kancelar. Teško je reći je li doista bilo tako kada se zna kako je „centrist“ Laschet kritizirao politiku Angele Merkel u borbi s koronom, dok je Söder davao potporu pandemijskoj politici Angele Merkel, a bavarski kancelar i sam ju je najdrastičnije provodio upravo u Bavarskoj.
Koliko je borba za kandidata CDU/CSU naškodila demokršćanima, pokazuju i rezultati više provedenih anketa. Tako istraživanje Bilda, koje je napravio institut INSA, pokazuje da se razlika u podršci glasača između Unije i Zelenih smanjuje te obje stranke sada gotovo ravnopravno konkuriraju za kancelarsku poziciju. To sve, navodi se u anketi, upućuje i na moguću postizbornu koaliciju CDU/CSU sa Zelenima. Ali ako se pad demokršćana nastavi, navodno je moguća koalicija Zelenih sa SDP-om i FDP-om. Također, sve je više istraživanja prema kojima je glavna kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock (40) miljenica njemačke poslovne elite te bi ona mogla biti iduća kancelarka. U istoj anketi ona je ispred Lascheta kojeg samo 18 posto Nijemaca smatra najkompetentnijim kandidatom za kancelara. I istraživanje Forse, rađeno za RTL i NTV, pokazuje da demokršćanska Unija bilježi dramatičan pad s 28 na 21 posto, dok su Zeleni osvojili pet posto više i sa sadašnjih 28 posto istisnuli CDU/CSU s prvog mjesta. U anketi Forse, SPD je skliznuo za dva posto i sada ima 13 posto, FDP je osvojio dva posto više i sada ima 12 posto dok je AfD ostao na 11 posto. Mnogi analitičari smatraju da je do izbora (26. rujna) još dosta vremena te da će se dosta toga promijeniti.
Oni smatraju da će Laschet kao iskusan političar dotad konsolidirati demokršćanske redove te da će sa svih strana početi napadi na politiku Zelenih koja je, smatraju, ranjiva i neprihvatljiva običnom Nijemcu kad je riječ o više njihovih programa. Jedan od njih je restrikcija vožnje dizelskim vozilima. Što se tiče Hrvatske, bolji poznavatelji prilika tvrde da je Laschetov izbor za Hrvate bolji nego da je izabran Söder. Hrvatska zajednica iz Njemačke, kao i političari sestrinskog HDZ-a imaju bolju suradnju s premijerom Sjeverne Rajne i Vestfalije nego s bavarskim premijerom Bavarske. Sam Söder prošle je godine naljutio Hrvate traženjem da se cijela Hrvatska stavi na njemačku crvenu listu za putovanja. Čak je i njegova ministrica poljoprivrede Michaela Kaniber, inače hrvatskog podrijetla, ničim izazvana javno obznanila kako je otkazala ljetni odmor u Hrvatskoj. Naravno, ministrica nije izišla s takvom izjavom bez znanja svog šefa, no srećom vlada u Berlinu nije mu udovoljila i nije na crvenu listu stavila cijelu Hrvatsku, već samo pojedine hrvatske županije.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Nebu ni jedan ni drugi, jer su obojica DOKAZANO kriminalci. To će uskoro i sudovi potvrditi.