Samo izdajnici na referendumu mogu zaokružiti “za” pristup Hrvatske u EU, govorio je sada četvrti na listi Hrvatskih suverenista za Europski parlament, umirovljeni general i bivši pomoćnik zapovjednika Specijalne policije Željko Sačić, na skupu u organizaciji “Vijeća za Hrvatsku – Ne u EU”, koji je 2012. godine organiziralo 14 izvanparlamentarnih stranaka i petnaestak udruga. Na tom se skupu govorilo kako se iz Jugoslavije juri u Euroslaviju. Sačić je, istupajući kao predsjednik “Akcije za bolju Hrvatsku”, okupljene molio da prenesu drugim građanima da nikako ne glasuju na referendumu za pristup Hrvatske EU. Ali, zahvaljujući glasovima 1,3 milijuna hrvatskih “izdajnika”, onih koji ga ipak nisu poslušali, Sačić je i sam dobio priliku do 26. svibnja boriti se za svoje parlamentarno mjesto u “Euroslaviji”.
I nositeljica liste Hrvatskih suverenista Ruža Tomašić, uoči tog referenduma kao čelnica HSP AS-a, pozivala je građane da izađu i zaokruže “protiv” ulaska Hrvatske u EU jer da nismo spremni i nemamo pojma što zaokružujemo. Međutim, ubrzo je i Ruža Tomašić bila spremna za Europski parlament te je eto dogurala do toga da, boreći se za svoj drugi mandat, sada kritizira hrvatske strukture vlasti jer jako malo koriste svoje europarlamentarce za ostvarenje nacionalnih interesa. Tko zna u što će za neko vrijeme tako evoluirati i njihov trenutačni stav kako sada nismo spremni za ulazak u eurozonu i uvođenje eura.
Sudionik tog skupa iz 2012. bio je i Ivan Pernar koji je ispred nekoliko stotina okupljenih, među ostalim, govorio kako vlast “namjerno čeka s poskupljenjima, otkazima i bolnim rezovima samo da prođe referendum o ulasku u EU”. Pernarov Živi zid na izborima za EU ima samostalnu listu, a kampanju su započeli predstavljajući zajedničku platformu srodnih europskih populističkih stranaka, talijanskog Pokreta 5 zvijezda, poljskog Kukiza 15, grčkog Akkela i finskog Sada. “Borimo se za dignitet europskog građanina, a ako to ne postignemo, nema razloga za opstanak EU”, rekao je Luigi Di Maio na predstavljanju njihova Europskog manifesta.
Ne tražite sluge u nama, ali...
Živi zid kao euroskeptična stranka ističe “izlazak iz EU je uvjet bez kojeg se ne može biti slobodan. Ako oni traže sluge, u Živom zidu ih neće naći”, te su 2016. najavljivali referendum o izlasku iz EU. Ali, kad je riječ o fotelji, bruxelleskom uredu i honoraru za eurozastupnike, pa i dodatnome, koji mogu osvojiti kao dio parlamentarnog kluba, a riječ je o 20 do 30 milijuna eura u petogodišnjem razdoblju, nemaju problema s tim što će ispasti da kao svojevrsni politički vegani nemaju ništa protiv mesnih obroka. Osobito ako to donosi i financijske probitke.
Na kritike o vrhunskom političkom licemjerju jer postaju dio nečega protiv čega se bore, euroskeptici imaju spreman odgovor kako je to nastavak borbe drugim sredstvima, pokušaj borbe iznutra, unutar samih institucija EU. Aktualni saziv EP-a imao je dva euroskeptična kluba, a za svaki klub u EP-u potrebno je 25 zastupnika iz najmanje sedam zemalja. Kriteriji su postroženi upravo zbog euroskeptika. Stoga je makar i jedan mandat Živog zida važan budućem klubu Pokreta pet zvjezdica, to više što neki populisti i euroskeptici ne mogu zajedno, a ostaju i bez brojčano jakog britanskog UKIP-a. Pokret pet zvjezdica formirao je u aktualnom sastavu zastupnički klub Europa slobode i demokracije s UKIP-om kojem je na čelu bio vođa Brexita Nigel Farage. Presudan im je bio mandat zastupnice iz drugog euroskeptičnog tabora, s liste francuske Nacionalne fronte na čelu s Marine Le Pen, koja je također imala problema s kriterijem zastupljenosti sedam država pri formiranju kluba zastupnika nacija i sloboda.
“Drago mi je da se po Europi pojavljuju pokreti i stranke koje propituju ovakav ustroj i sam njezin opstanak”, govorio je čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić lani kad ga je u EP pozvao jedan od potpredsjednika Fabio Massimo Castaldo iz Pokreta pet zvjezdica, koji također ne drže previše do EU, ali ipak sjedi u Europskom parlamentu.
– Tko predstavlja sve one koji nisu izašli na referendum razočarani takvom kampanjom i sve one koji su glasali protiv na referendumu? Tu masu koja je izrazila volju očito nitko ne predstavlja u parlamentu! Je li to standard Europske unije? – pitao se Vilibor Sinčić 2016. u zapaženom govoru u Hrvatskom saboru. Sada je na listi Živog zida iako nema namjeru sjediti u Bruxellesu, čime šalje poruku kako to ne čine iz lukrativnih razloga, što je etiketa koja se lako lijepi upravo na euroskeptike. Slab odaziv birača, jedva 20,84% na prvim izborima, rezultat je od kojeg je samo Slovačka imala 2004. slabiju prvu izlaznost, a tek 25% na drugim izborima, vjerojatno je i posljedica izrazito prisutne percepcije kod hrvatskih birača kako je tu riječ pretežito o borbi za unosne fotelje. I lista Neovisnih za Hrvatsku na izbore ide sa zvijezdama Brunom Esih i Zlatkom Hasanbegovićem, ali i oni, ako i osvoje mandat, ne namjeravaju ići u Bruxelles. Baš kao i Božo Petrov, čelnik Mosta, čija lista također forsira suverenističke teme.
Više nisu protiv EU
Euroskeptici i desne opcije imaju velika očekivanja od ovih izbora. U Brexitu su dobili pokretačku snagu, ali kako vrijeme dalje odmiče i što se ta agonija više razvlači te razotkriva pozadinu priče britanskih suverenista, to Brexit postaje argument i eurofila.
Za naše suvereniste, euroskeptike i populiste 650 tisuća glasova na referendumu “protiv” EU stimulativan je podatak jer su uvjereni kako taj protueuropski izričaj nije jednokratno konzumiran, već da se može pokrenuti u trajniji birački aktivizam. Premda više ni okorjeli protivnici EU nisu posve protiv, već sada govore o zaštite nacionalnih interesa i smanjenju nadnacionalnih utjecaja europskih institucija, pa ni suverenističke zvijezde poput Viktora Orbána ili Mattea Salvinija nisu protiv EU.
Prema posljednjim rezultatima istraživanja javnog mijenja koje je Eurobarometar u Hrvatskoj proveo u studenome 2018., zaključak je da su Hrvati i pet godina od ulaska u EU među najeuroskeptičnijim stanovnicima EU iako se broj onih koji imaju pozitivnu predodžbu o EU u posljednjih godinu dana povećao 8%, a 3% na razini 28 zemalja EU. Stabilnih 18% ima negativnu predodžbu (20% EU28), dok je za 42% EU neutralan pojam (36% EU 28). Uzgred u UK-u, unatoč Brexitu, EU je sve popularniji pa ga pozitivno doživljava 43% Britanaca, negativno 27 i neutralno 29%. Zanimljivo je da se i hrvatski i europski ispitanici natpolovično zalažu za jaču EU s jedinstvenim politikama na europskoj razini. U Hrvatskoj se potpora euru smanjila tri, dok je broj protivnika zajedničke valute porastao četiri posto. Iako populisti inzistiraju na ograničenju slobode kretanja i naseljavanja, potpora tom obilježju EU je vrlo visoka i u porastu, 83% u Hrvatskoj i na razini EU28. Protiv je 13% u EU28 i 16% u RH.
Ispitanike EU najviše asocira na slobodu putovanja, studiranja i rada u EU, 55% u RH i 53% u EU 28, zatim na gospodarski boljitak 29% i kulturnu raznolikost 28% u RH, a euro 37% i mir 33% u EU28. Sloboda kretanja ljudi, roba i usluga za Hrvate je uvjerljivo jedno od tri najvažnija postignuća EU (73%), pa mir (47%) i gospodarska moć EU (37%). Što se tiče političkog svrstavanja, ispitanici u RH blizu su prosjeku EU. U politički “centar” svrstalo se njih 40% (38 posto EU28), 19% (21) lijevi centar i 14% desni (14) te 7% (8) lijevo i 10% (5) desno.
Izvješće Europskog vijeća za vanjske poslove temeljem anketa u zemljama članicama upozorava da bi euroskeptične stranke mogle osvojiti 30 posto mjesta u EP-u. Zabrinut rastućim euroskepticizmom, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sve popularnije netradicionalne stranke nazvao je „glupim populistima“ protiv kojih je „potrebno ustati“. Zatim je ustvrdio kako od njih treba razlikovati euroskeptike i, prenosi Hina, “objasniti skeptičnim građanima što mi radimo“.
„Građani koji vole Europu, vole svoj zavičaj, običaje i različitost. Nema Europe bez nacija i teritorija. Nacije i EU idu ruku pod ruku. Ne želimo nadići nacije“, dodao je Juncker zabrinut jačanjem desnih stranaka od Italije do Švedske.
Strah od populizma prešao je i hrvatske granice, pokazuju recentni istupi Andreja Plenkovića i Dubravke Šuice, koji ne daju da im liste za EP koje se prikazuju suverenističkima otmu suverenizam koji je, ističe Plenković, HDZ pokazao kad je trebalo.
Što znači suverenist, pita se Šuica, pa odgovara: “Ako je netko suverenist, to je HDZ. Taj suverenizam je termin koji je zlouporabljen”, te zaključuje: “Nitko ne može biti veći Hrvat ili Hrvatica od mene danas niti mojih kolega na listi. Svi smo mi Hrvati i kršćani. Vjerujem da su na našoj listi svi kršćani, katolici.”
Tomašić je istaknula da su temelji Hrvatskih suverenista bogoljublje, domoljublje i čovjekoljublje, a sebe i listu distancira od euroskeptika pa kaže: “Mi smo eurorealisti. Oni su populisti, mi konzervativci. Ne možete doći pljuvati po EU bez konkretnih dokaza i argumenata i onda očekivati nešto konkretno napraviti.” Tomašić je najavila i da će u Europskom parlamentu biti kao i sada u Klubu zastupnika konzervativaca i reformista, koji ostaju bez sadašnjih 19 britanskih zastupnika.
Što se suverenizma tiče, Zlatko Hasanbegović kaže: “Mjera stvari treba biti nacionalna država, a ne nadnacionalna oligarhija, politiku želimo voditi isključivo iz nacionalnog rakursa”, pa je replicirao Plenkoviću da je zastario njegov koncept suverenizma.
Za Hrvoja Zekanovića biti suverenist znači biti protiv Istanbulske konvencije, Marakeškog sporazuma, za blokadu Srbije, za obranu prava na život te obranu hrvatskog naroda u BiH i dijaspori.
“Kad govorimo o suverenistima, ja ne mogu zamisliti suverenista koji glasa za GMO, kao kolega Ilčić. Ili za zatvaranje arhiva”, kaže Mostov Miro Bulj. Plenković kaže kako pojam suverenizma treba osvijestiti i nadograđivati jer smo spremni rješavati i svoja i europska pitanja, a odgovore moramo tražiti zajedno. Bez zajedničkih klubova naš se glas ne bi čuo i suverenitet bi bio manji, zaključuje. Kreši Beljaku pojam suverenist je smiješan te je ustvrdio kako smo danas manje suvereni nego što smo bili u vrijeme SFRJ.
“Korporativni” suverenizam
Politolog Anđelko Milardović upozorava da je u globaliziranom svijetu, u kojem su multinacionalne kompanije moćnije od država, teško govoriti o bilo kakvom nacionalnom suverenitetu, osim kad je riječ o najbogatijim državama. Milardović ističe kako se suverenistima u nas naziva njih puno, od desnice do Živog zida, pa se i SDP-ovci smatraju suverenistima samo što nisu euroskeptični.
Udruženi desni suverenisti dobili bi mandat, možda i dva, ali podijeljeni na dvije jake liste. uz konkurenciju Marijane Petir i preostalih listi za “grickanje”, može im se dogoditi da nitko ne dobije ni jedan mandat.
Euroskepticizam, naročito onaj koji se javlja u razumnim okvirima, dobar je za EU jer bi se inače birokracija uljuljkala, umnožila... Dobar je strah kome ga je Bog dao. U ostalom, da nije tog straha, ne bismo čuli veliku misao naše bivše ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić: “Ako ne uđemo u EU, nećete dobiti mirovinu.” Što se političkog licemjerja tiče, ima ga i kod eurofila. Krešo Beljak s liste Amsterdamske koalicije u jeku migrantske krize govorio je o “kolonizaciji” Europe, a poslije je bio najveći zagovornik Marakeškog sporazuma.
Video: HDZ predstavio kandidate za EU izbore
Ne vidim zašto je to sporno rušiti neprijatelja iznutra? Pa novinari i civilnudrugaši to isto rade kad je Hrvatska u pitanju