U posljednjih nekoliko godina održavanje velikih sportskih natjecanja sa sobom je vuklo brojne kontroverze.
Naime, organizacija događanja poput Olimpijskih igara ili Svjetskih nogometnih prvenstava uvijek je sigurnosni i financijski izazov. Potrebna je infrastruktura kakvu najčešće posjeduju samo najrazvijenije zemlje na svijetu, dok su domaćinstva posljednjih nekoliko natjecanja otišla u zemlje u razvoju kao Brazil, gdje su održane Olimpijske igre, Južnoafričku Republiku, gdje je održano Svjetsko prvenstvo u nogometu i danas Rusiju. Spomenute su se zemlje morale upustiti u zahtjevne i skupe projekte izgradnje velikih stadiona, hotela, olimpijskih sela, što sa sobom vuče velike financijske rizike. Dovoljno je sjetiti se Olimpijskih igara u Grčkoj koje i dan-danas otplaćuju grčki porezni obveznici.
Niti domaćinstvo nogometnog prvenstva 2022. u Kataru nije ostalo lišeno takvih kontroverzi. Najviše je dvojbi oko novog termina održavanja u zimu te mogućih vremenskih uvjeta u toj izuzetno toploj klimi na Arapskom poluotoku. Po strani je ostao ekonomski i sigurnosni aspekt, s obzirom na to da se radi o jednoj od najbogatijih država svijeta pa su mnogi uvjerenja kako na tom području problema nema. Međutim, u posljednje vrijeme ekonomska situacija u Kataru nije ružičasta. U lipnju prošle godine, zbog navodnog financiranja terorizma, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat prekinuli su diplomatske odnose s Katarom i uveli blokadu zemlje na moru, kopnu i zraku. Kako Katar ima kopnenu i morsku granicu sa spomenutim državama preko kojih uvozom stiže većina svakodnevnih potrepština, u medijima su se mogli pratiti izvještaji o nestašicama u tamošnjim supermarketima.
Iako su inicijalni problemi u opskrbi djelomično riješeni intenziviranjem opskrbe preko Irana i Turske, ekonomija ipak nije lišena problema. Katarske su vlasti morale povući milijarde dolara iz inozemnog fonda u kojemu su godinama akumulirani viškovi ostvareni u prodaji plina i nafte kako bi stabilizirali domaći financijski sektor. Investicije su u padu, a dio ekonomije koji se ne odnosi na energente značajno usporava. U padu su cijene imovine, posebno nekretnina, dok vlada velikom potrošnjom na infrastrukturu nastoji održati gospodarski rast. No, i tu postoje problemi jer su sve glavne dobavne rute građevinskog materijala blokirane, što poskupljuje uvoz koji se sada mora odvijati preko alternativnih pravaca. Prema službenim izjavama katarskih vlasti, organizacija nije upitna i radovi na stadionima nastavljaju se po planu.
No, medijski izvještaji sugeriraju drukčije, pri čemu analiza satelitskih snimaka sugerira da napretka u izgradnji gotovo da nema. Osim upitnih odluka dodjeljivanja organizacije bilo kojoj zemlji, često je domaćinstvo velikih sportskih događaja i značajan ekonomski uteg za zemlju domaćina, kojoj čak i u slučaju uspješne odrade događaja ostaje tek dugoročno nepotrebna, skupa i prevelika sportska infrastruktura.
