Dodjela Oscara zbog korone je izgubila dosadašnji uobičajeni termin i prebačena je za travanj. Organizatori su odgodili i rok za slanje filmova s kraja prosinca na kraj veljače. Ali, već sada je jasno da će se 93. dodjela Oscara s posebnom pažnjom pratiti u našoj turbulentnoj regiji koju svatko zove kako mu drago. Jugoistočna Europa, zapadni Balkan, bivša Jugoslavija... Naime, u borbu za mitski zlatni kipić u konkurenciji stranih filmova krenut će dva zvučna i politički prilično snažna filma iz susjedstva. Bosna i Hercegovina (sasvim sigurno bez Republike Srpske) za svog je kandidata izabrala film nagrađivane redateljice Jasmile Žbanić “Quo vadis, Aida” o srebreničkom slučaju i muci Srebrenice koja je pokazala svu bijedu i jad dobro plaćenih Unproforovih tzv. mirovnih snaga, a onda i čitave tzv. međunarodne zajednice. Film o sudski utvrđenom srpskom genocidu već je vidjela publika na festivalu u Veneciji, a osigurana mu je i široko zamišljena virtualna distribucija (dostupna i u Hrvatskoj), te se o njemu mogla izraziti i izrazila se i bosanskohercegovačka i međunarodna kritika. S druge strane, Srbiju će u boju za Oscara, kako sada stvari stoje, predstavljati film “Dara iz Jasenovca”, redatelja s američkom karijerom Predraga Gage Antonijevića. To je film na kojem Vučićeva vlast nije štedjela, ali koji je do sada malo tko vidio jer je predviđenu beogradsku premijeru odgodila korona ili je barem tako to nabrijanoj javnosti objašnjeno i iskomunicirano.
Naime, kako bi udovoljio pravilima američke Akademije za ulazak u kandidacijski bubanj, film se određeni broj dana morao prikazivati i u kinima, pa je “Dara iz Jasenovca” brže bolje prikazivana u kinima srpske enklave na Kosovu, primjerice u Gračanici, ali ne i u Srbiji. Redatelj Antonijević tom je prigodom izjavio da je potpuno prirodno da premijera filma bude na Kosovu jer da tamo “Srbi žive kao u logoru”, te da postoji itekako važna i jasna poveznica između Jasenovca i Kosova. Ukratko, filmaš i očito spretni politički propagandist poručuje da je danas cijelo Kosovo Jasenovac, naravno, za Srbe. A svečana premijera “Dare iz Jasenovca” očekuje se tek sljedeće godine, u vrijeme proboja iz jasenovačkog ustaškog logora. Ipak izbor baš tog filma za srpskog kandidata za nagradu Oscar u Srbiji je izazvao burne polemike, a prvenstveno se pobunio glasni filmski svijet. Filmske najvažnije udruge i neki od najvažnijih tamošnjih filmskih redatelja pobunili su se protiv nepoštovanja procedure za izbor srpskog predstavnika za Oscar, što je izazvalo lančanu reakciju dijela beogradskih medija koji su ogorčeni zbog njihove reakcije na film koji se bavi tako važnom srpskom temom kao što je to koncentracijski logor Jasenovac. Polemika u Srbiji traje i dalje, polemičke čakije se sve žešće bruse iz dana u dan, raspadaju se stara prijateljstva i traže novi medijski i nacionalni saveznici i istomišljenici. A bolja reklama za film koji gotovo nitko nije vidio nije se mogla dogoditi. U svakom slučaju, za zlatni kip čija je vrijednost u današnjem površnom svijetu možda ipak preuveličana, borit će se dvije velike i relevantne društvene i filmske teme, nešto stariji Jasenovac i nešto mlađa Srebrenica. Jasenovcu je doista dugo trebalo da se nađe na velikom i to još međunarodnom filmskom platnu, a Srebrenici puno manje.
I dok se o Srebrenici zbog blizine događaja i dostupnih, pa čak i filmskih dokumentarnih dokaza zna jako puno, o Jasenovcu se još uvijek puno toga pretpostavlja i falsificira i to iz krajnje nemoralnih političkih interesa koji su u službi nacionalnih mitova, stalnih podstrekača sukoba na brdovitom Balkanu i oko njega. Neki bi jasenovačke brojke uporno uvećavali, a neki smanjivali.
Film “Dara iz Jasenovca” svojom će agresivnom promocijom i agresivnim nametanjem za neupitnog srpskog državnog kandidata za nagradu Oscar, te će međunacionalne i međudržavne nesporazume i sukobe, u koje je, da situacija bude još zanimljivija i bizarnija, uvučen čak i aktualni papa, očito dodatno produbiti. A nisam siguran da je baš to legitimni smisao filmske umjetnosti i odavanja počasti nevinim žrtvama bez obzira na to čije te žrtve bile, naše, vaše ili njihove.
Kad ce se snimiti fim o zvjerstvima u Vukovaru ili Skabrnji? Taj film sigurno ne bi dobivao nagrade. Samo oni filmovi koji Hrvate prikazuju kao ubojice prolaze. Filmska industrija u Hrvatskoj dobiva od drzave na desetke milijuna a vode je istaknuti hr jugoslaveni.