Posljednjih se dana s njima budimo i liježemo, tijekom dana ih gledamo, čitamo što su izjavili. U našim su životima postali dio obitelji, samo što njihove riječi slušamo pomnije no što se slušamo međusobno. Ponekad nas naljute jer se, na prvu, ne slažemo s njihovom odlukom pa satima komentiramo jesu li nam baš morali ograničiti kretanje. Ponekad na nas djeluju smirujuće jer nam ulijevaju povjerenje.
Ponekad nas njihove riječi plaše pa se onda ljutimo što ne djeluju tako i na one koji bi trebali biti u samoizolaciji:
– To je kao da u trgovačkom centru pucate iz puške, to je terorizam – kaže članica Nacionalnog stožera civilne zaštite dr. Alemka Markotić.
– Sankcioniranje je krajnja mjera. Mi se nećemo libiti kažnjavati – ponavlja voditelj Stožera, ministar Davor Božinović.
– Ja sam samo vojnik u ovoj bitki – poručuje ministar zdravstva Vili Beroš.
– Ljudi smo i ponekad čovjek reagira jer je bio ljutit što se unatoč svim naporima šire lažne informacije – kaže ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite u svakodnevnom su kontaktu sa županijskim, gradskim i općinskim stožerima, posljednjih dana možda najintenzivinije, nakon potresa, sa zagrebačkim stožerom. I njima je, baš kao i svima nama, ovakav režim života nešto posve novo i neplanirano, pa smo zato odlučili obići Hrvatsku i vidjeti tko su ti tihi ljudi koji su, zajedno sa svojim kolegama, postali junaci ovog vremena zato što dobro rade svoj posao
VIDEO: Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kad bi mogla završiti pandemija
ĐULIJA MALATESTINIĆ, RIJEKA
U općoj neizvjesnosti važno je imati nekoga tako zapanjujuće mirnog
Kada je riječ o borbi protiv koronavirusa, Rijeka je specifična i po tome što riječki infektolozi ne istupaju u javnosti i izbjegavaju medije, tako da o aktualnoj epidemiji najčešće govori ravnatelj riječkog KBC-a i gastroenterolog dr. Davor Štimac, i to kao ravnatelj riječke bolnice.
Najveći izazov
Kako su, dakle, čelnici riječke Klinike za infektologiju, ustanove koja je primila prve zaražene u Rijeci, daleko od očiju javnosti, i jako se čuvaju novinara, to je u prvi plan dovelo Đuliju Malatestinić, čelnicu riječkog Kriznog stožera za zarazne bolesti i članicu županijskog Stožera civilne zaštite, koja je inače dugogodišnja pročelnica Odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije. Uz ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Vladimira Mićovića i voditelja Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda Dobricu Rončevića, Đulija Malatestinić brine se o stručnom odgovoru riječkog Stožera civilne zaštite na aktualnu zdravstvenu krizu, dok su organizacijski aspekti i provedba odluka u rukama načelnika Stožera i zamjenika župana Marka Borasa Mandića i pročelnika županijskog Ureda civilne zaštite Matka Škalamere.
To je Đuliju Malatestinić dovelo pred najveći izazov u njezinoj karijeri. Riječ je, kažu nam oni koji je dobro poznaju, o stručnoj i odgovornoj osobi i dobroj liječnici, ali koja već godinama ne radi neposredno u zdravstvu, nego je zadužena za njegovu organizaciju. Drugim riječima, tijekom svoje uspješne karijere Đulija Malatestinić bavila se papirima, a ne bolesnima, kako nam je to slikovito – ne želeći pritom nipošto podcijeniti njezinu stručnost i profesionalnost – objasnio jedan njezin kolega.
Prije nego što je 2012. preuzela funkciju pročelnice Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb Primorsko-goranske županije Đulija Malatestinić je od 1997. radila u riječkom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, najprije kao voditeljica odjela socijalne medicine, zatim pomoćnica ravnatelja, a onda i zamjenica ravnatelja, i to od 2007. godine. Cijelo to vrijeme Đulija Malatestinić predaje i na riječkom Medicinskom fakultetu, a njezino je stručno područje javno zdravstvo. Od 2015. je izvanredna profesorica za znanstveno područje biomedicine i javnog zdravstva na Katedri za socijalnu medicinu i epidemiologiju riječkoga Medicinskog fakulteta.
Na početku – obiteljska liječnica
Kao obiteljska liječnica radila je samo kratko vrijeme na početku svoje liječničke karijere, a otad se zdravstvom nastavila baviti kao stručnjakinja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, znanstvenica i profesorica. Objavila je brojne studije baveći se temama iz svog stručnog područja, a kao dugogodišnja županijska pročelnica stekla je i zavidno upravljačko iskustvo, ali ništa od svega toga nije je moglo u dovoljnoj mjeri pripremiti za trenutačni zadatak i najveću globalnu zdravstvenu krizu u posljednjih stotinu godina, koja upravo potresa cijeli svijet. No, unatoč općoj neizvjesnosti, koja je očekivani rezultat suočavanja s malo poznatom virusnom prijetnjom, Đulija Malatestinić u ovoj krizi djeluje zapanjujuće smirujuće i sigurno, što je u vrijeme opće nesigurnosti također jako važno.
VIDEO: Kako pravilno oprati ruke i zaštititi se od virusne i bakterijske infekcije?
BISERKA HRANILOVIĆ, KARLOVAC
'Da bismo spriječili bolest, odgovornost za zdravlje trebaju preuzeti i građani'
Dobra je suradnja sa svima nužna jer, da bi se spriječilo širenje nekih bolesti, pogotovo ovako opasne, zdravstvo ne može djelovati samo, već je potreban multisektorski rad.
Dr. Biserka Hranilović, voditeljica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije, članica je županijskog Stožera civilne zaštite, dio je tima koji je na prvoj liniji obrane stanovnika županije od pandemije uzrokovane koronavirusom. U Zavodu radi od 1992. kada započinje i specijalizaciju za epidemiologa; do tada je stekla iskustvo radeći u hitnoj i općoj medicini.
– Profesionalnu karijeru posvetila sam nezaraznim, kroničnim bolestima jer su one javnozdravstveni prioritet. U Karlovačkoj županiji svih ovih godina nismo imali pojavu većih epidemija s obzirom na mjere koje kao epidemiolozi provodimo. No, sada sam kao voditeljica Službe i kao epidemiologinja usmjerila sav svoj rad na sprečavanje širenja bolesti izazvanih koronavirusom – kaže nam dr. B. Hranilović.
Trenutačno su u županijskom Zavodu za javno zdravstvo tri epidemiologa.
– Imamo odličnu suradnju s kolegama u zdravstvu i to je neprocjenjivo. Posebno u ovakvim okolnostima. Dobra je suradnja i sa svima drugima jer, da bi se spriječilo širenje nekih bolesti, zdravstvo ne može djelovati samo, već je potreban multisektorski pristup – dodala je.
Od početka pojave bolesti u Kini pratili su situaciju, dobivali i informacije od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, no, priznaje, nisu očekivali da će se na našim prostorima, i u nekim europskim zemljama, bolest toliko proširiti. – Mi smo uvijek govorili o tome da će gripa biti ta koja će izazvati pandemiju, pa se u sezoni gripe brinemo hoće li se virus promijeniti, hoće li biti puno oboljelih. Naime, 2009. proglašena je pandemija jer je došlo do mutacije virusa gripe. No, taj oblik pandemije, broj oboljelih, broj umrlih nije bio niti približno ovoliki. Zato je ova epidemija izazvana koronavirusom nova za sve nas – dodaje dr. Hranilović. U Karlovačkoj je županiji zasad najviše oboljelih u Karlovcu.
– Specifičnosti Karlovačke županije velike su migracije u pograničnim mjestima, no s obzirom na odgovornost i disciplinu tamošnji stanovnika, što je pohvalno, na tom području zasad nemamo oboljelih. Drugi nam je izazov i taj što smo jedna od županija s najstarijim stanovništvom, a upravo ta dobna skupina ima veći rizik od obolijevanja. Imamo i dosta mladih osoba koje boluju od kroničnih bolesti, a i oni su rizična skupina – objašnjava dr.Hranilović.
Prosjek starosti oboljelih u županiji je oko 58 godina. Dodaje da tempo rasta broja zaraženih ovisi isključivo o odgovornosti svake osobe u pridržavanju propisanih mjera.
– Ljudi su postali svjesni koliko se bolest brzo širi, kakve su posljedice; obavljaju najnužnije što moraju, pridržavaju se mjera. Primjećujemo i da vode brigu o starijim osobama, u čemu pomaže Crveni križ. Nadamo se da bi te mjere mogle dati rezultate – kazala je dr. Biserka Hranilović. Smatra da upravo iz svega što prolazimo u ovoj pandemiji možemo izvući pouku o našoj odgovornosti za vlastito zdravlje.
– Svi puno očekuju od zdravstvenog sustava, ali jako puno možemo sami pridonijeti svom zdravlju. Stručnjaci se moraju potruditi da prate zdravstveno stanje stanovništva. A na svima nama je da preuzmemo odgovornost za vlastito zdravlje – istaknula je dr. Hranilović.
JULIJE MEŠTROVIĆ, SPLIT
Za preseljenje bolnice trebaju mjeseci. On je to izveo u nekoliko dana
Splitski KBC u samo nekoliko dana potpunosti je reorganiziran. Pravu evakuaciju, nezabilježenu čak i u vrijeme Domovinskog rata, bolničko je osoblje izvelo u svega nekoliko dana. Ispražnjen je objekt na Križinama (bivša “Vojna bolnica”) koji je postao “Korona bolnica” za cijelu južnu Hrvatsku, odnosno četiri dalmatinske županije. Svi zavodi, klinike i odjeli s najtežim bolesnicima i zdravstvenim osobljem preseljeni su na Firule, otpušteni su svi pacijenti koji nisu ugroženi, ugašen je hladni pogon. Ravnatelj KBC-a dr. Julije Meštrović organizirao je i proveo golem posao i splitski KBC je koronavirus dočekao spremno.
Odvojeni odjeli
– Preseljenjem pacijenata s Križina na Firule u bolnici na Križinama organizirali smo respiracijski centar s dvije odvojene cjeline. Jedna su ambulante za bolesnike s respiratornim teškoćama, a druga se, potpuno odvojena, odnosi na potencijalno bolesne i inficirane koronavirusom. Ona se nalazi u drugom dijelu zgrade. Cijela bolnica može poslužiti i većem broju inficiranih bolesnika, osobito onih kojima bi moglo trebati intenzivno liječenje. Prelazimo na mobilizacijski ustroj pa će osoblje raditi u smjenama prema točno određenom rasporedu – umirujuće zvuče riječi dr. Meštrovića, koje je uputio kao član Stožera Civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije.
Dorastao ozbiljnoj situaciji
On je vruću fotelju ravnatelja splitskog KBC-a preuzeo sredinom kolovoza 2018. kad je imenovan vršiteljem dužnosti nakon iznenadne smrti ravnatelja dr. Ive Jurića, čiji je bio zamjenik, te je preuzeo vodstvo nad golemim bolničkim pogonom od 3500 zaposlenika. Riječ je o iskusnom liječniku, omiljenom pedijatru, voditelju Jedinice intenzivnog liječenja na Klinici za dječje bolesti KBC-a Split te profesoru na splitskom Medicinskom fakultetu kojega su studenti svojedobno ocijenili kao najboljeg nastavnika.
Dr. Meštrović je liječnik s bogatim medicinskim i akademskim iskustvom. Smiren je, staložen i stručan, kažu njegovi kolege, a pokazao se i kao vrstan organizator i menadžer jer bi za ovo preseljenje u normalnim uvjetima trebali mjeseci. Angažirao je sve snage kojima je raspolagao, svi su svoj dio posla obavili vrhunski i zato bez nervoze možemo čekati što nam se sprema, tvrde u splitskom KBC-u. Ravnatelj je u organizacijskom dijelu svoje napravio, a splitski KBC, koji ima i izvrsne liječnike u Klinici za infektivne bolesti, na čelu s dr. Ivom Ivićem, uvjeravaju nas, znat će se nositi i s daljnjom situacijom.
Iako nema težih slučajeva i epidemiološka je situacija pod kontrolom, među ljude se uvlači strah, neizvjesnost i zebnja pa je vrlo važan nastup ljudi koji nas vode kroz ovu krizu, a posebno liječnika u čijim se rukama već sutra svatko od nas može naći. Iako nije epidemiolog, dr. Meštrović ulijeva povjerenje u medicinsku struku. Smiren je, govori malo, ali razložno i staloženo. U njegovu glasu, iako se osjeti velika ozbiljnost, nema ni trunke panike. Djeluje kao čovjek koji je dorastao najozbiljnijoj situaciji, u kakvoj i jesmo.
