Prošlotjedno rušenje rejtinga države i od treće kreditne agencije nije bilo dovoljno upozorenje Mostu, ali i ostalim strankama u zemlji, da populizam kojim pokušavaju skupljati bodove na domaćoj političkoj sceni ne prolazi izvan hrvatskih granica. Sve su stranke, pogotovo kad su na vlasti, potiho rogoborile protiv središnje banke jer je najlakše odgovornost za stanje u zemlji prebaciti na nekog drugog, ali nitko nije zaigrao tako opasnu igru kao što je to učinio Most nakon ulaska Sabor. Ta politička grupacija želi preuzeti kontrolu nad Hrvatskom narodnom bankom, što bi i HDZ i SDP dopustili da ih propisi i posebna pozicija koju središnje banke imaju u EU nisu u tome zaustavili.
Glavni cilj stabilnost cijena
Sad se ide zaobilazno, promjenom Zakona o HNB-u, za koji se mnogi boje da je Pandorina kutija čijim bi otvaranjem mogli nastupiti brojni problemi. Jedan je od njih, primjerice, daljnje rušenje kreditnog rejtinga koje bi zemlju potpuno izbacilo s međunarodnih tržišta. Već i sada imamo labavu Vladu i ulica nam kroji politiku, a kad bismo se našli u situaciji da za nekoliko mjeseci ne možemo vratiti dugove ili da nema novca za mirovine i plaće, stanje u zemlji dramatično bi se pogoršalo. I bez toga smo dovoljno loši, s kamatama i cijenom zaduživanja koja je najveća među novim članicama Europske unije.
Pristanak na državni proračun, koji su napisali i Mostovi ministri, Most uvjetuje glasanjem o financijskom izvještaju središnje banke i promjenom Zakona o HNB-u. Samo glasovanje o izvještaju izlazi iz okvira postojećih propisa, dok bi promjena zakona mogla biti put prema ostvarenju Mostova političkog cilja, smjene rukovodstva HNB-a i postavljanje na čelo HNB-a ekipe koja bi zemlju dovela do velike konfrontacije s investitorima.
Most sad tvrdi da ne želi ništa više od toga osim da se Državnom uredu za reviziju omogući da uđe u HNB i prekontrolira poslovanje središnje banke. Takvu bi promjenu Vlada mogla pravdati pred Europskom komisijom sličnom praksom u nekim starim članicama EU, ponajprije u Njemačkoj u kojoj državna revizija kontrolira i poslovanje tamošnje središnje banke. Riječ je o državi duge demokratske tradicije i čvrstih institucija, koje nisu podložne političkim obračunima i korupciji.
Kada su se usklađivali hrvatski propisi s europskim zakonodavstvom, u Hrvatskoj je kao i u drugim mladim demokracijama prihvaćena sugestija Europske središnje banke da reviziju provode neovisne revizorske kuće, čiji izbor potvrđuje upravo saborski Odbor za financije i državni proračun. Država, dakle, nije isključena iz temeljnih odluka, i spomenuti Odbor raspolaže cjelovitim revizorskim izvještajima. No, politika ne može odlučiti koliko će se novca tiskati i koliki će biti tečaj hrvatske valute. Može, međutim, zabraniti deviznu klauzulu, što se, primjerice, nisu usudili ni u Titovoj Jugoslaviji jer su znali da je stvarni vladar njemačka marka, a ne dinar.
(Grafiku možete uvećati pritiskom na tipku Ctrl i pomicanjem kotačića miša)
– Moguće je kritizirati monetarnu politiku Hrvatske narodne banke, ali iskustvo nas uči da su pritisci i politički utjecaj na rad središnje banke loše završavali. Jedno je problematizirati ovaj ili onaj potez, pa i poslovanje, a drugo je rušiti neovisnost te utjecati na izbor instrumenata i ciljeve monetarne politike – ističe profesorica monetarne politike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Marijana Ivanov. Temeljna zadaća središnje banke jest da štiti stabilnost cijena, čemu prilagođava sve svoje poteze, pa i količinu novca u optjecaju.
– Nitko nema pravo kritizirati Hrvatsku narodnu banku čak i ako ostvari gubitke u svojim operacijama – kaže profesorica Ivanov, što možda i nije najugodnije uhu, no Hrvatska je svojom voljom odlučila ući u EU i prihvatiti sve njezine standarde. U HNB-u kažu da su među najprofitabilnijim središnjim bankama, a troškovi njezina poslovanja niži su nego u nama sličnim zemljama i iznose 0,09 posto BDP-a. Središnja je banka u pet godina u proračun proslijedila oko tri milijarde kuna dobiti ostvarenom ulaganjem međunarodnih pričuva. Most tvrdi da su materijalni troškovi središnje banke bitno veći nego troškovi Državnog ureda za reviziju, no Ivanov kaže da nije korektno uspoređivati te dvije institucije. HNB se u svom odgovoru ne protivi dolasku Državne revizije ako bi ona metodom usporednih europskih vrijednosnih kriterija (benchmarkinga), a procjenjivala ima li Hrvatska efikasnu, ekonomičnu i učinkovitu središnju banku.
Subvencionirani krediti
– Društvo je osiromašeno, svašta bode u oči, ali ne mogu se uspoređivati materijalni troškovi Ureda za reviziju i troškovi Hrvatske narodne banke, jer sve središnje banke moraju držati korak s bankarskim sektorom koji je visoko dignuo ljestvicu, moraju ulagati u obrazovanje svojih stručnjaka, biti na konferencijama – kaže profesorica Ivanov.
Plaće u središnjoj banci nešto su veće nego plaće u drugim javnim ustanovama, za stručnjake s dosta godina staža kreću se oko 10 tisuća kuna, jer svi oni u privatnom sektoru mogu dobiti nekoliko puta više. Zadržava ih se, među ostalim, i subvencioniranim kreditima, koje država najavljuje i za liječnike, a koriste ih i dan-danas neki članovi Vlade. U Hrvatskoj narodnoj banci radi nešto više od 600 zaposlenika.
>> Most želi kontrolu troškova HNB-a
>> Goran Marić: HNB prednjači u uništavanju malih banaka
Vode u pravom smjeru. Bravo MOST!