Je li bitcoin najveća ideja koju je čovjek imao – oni koji su zaradili na njegovu veliku rastu vjerojatno dijele to mišljenje, a oni koji ga kritiziraju nazivaju ga virtualnim – kao da ovaj službeni to nije.
Kriptovalute kao bitcoin digitalni su polunovac kojem se vjeruje, ali je vrijednost jako promjenjiva, tako da se nerado prihvaća. Koristi se manje od drugih valuta i zasad služi za spekulacije, otuda i toliki rast. Za razliku od ostalih mogućih prihoda gdje se, primjerice, dividende povlače na obveznice za imovinu, profiti na uspjeh firme u vlasništvu, kamate na kapital, rast bitcoina ovisi o širenju mogućnosti njegove primjene i rastu korisničke baze zbog činjenice da je broj bitcoina limitiran.
Blockchain, navodno neprobojna inovativna tehnologija koja stoji iza bitcoina u koju je moguće unijeti neograničen broj transakcija, upravo je najveći potencijal trenutnog balona i sveopćeg interesa. Ne postoji središnja točna nadzora, nego je riječ o decentraliziranom sustavu u kojem je osiguran međusobni nadzor. Korisnici jamče legitimnost i točnost svih transakcija kroz rješavanje kompleksnih kriptografskih zagonetki.
Ova tehnologija rješava probleme i ubrzano se razvija, proniknuvši, uz sveopće nerazumijevanje, u istinsku bit novca, a pogotovo nadzor nad njim. Njegova šansa raste ako propadnu postojeće valute, što se ne čini izvjesnim scenarijem. Ali se izvjesnim čini da nešto slično blockchain kodiranom sustavu bude preuzeto kada je riječ o postojećim valutama.
Banke će također razvijati svoje blockchain sustave ako žele zadržati povjerenje klijenata. Problem je vrlo rizično trgovanje kriptovalutama zbog nepostojanja regulacije tržišta i činjenice da država nema nikakvu obvezu u slučaju gubitaka (što je značajno imajući u vidu iskustvo sa švicarskim francima).
Bitcoin nema ni jednu od poznatih pet funkcija novca, pa ni platežnog sredstva, pa se sve odvija u sivoj nereguliranoj zoni, punoj improvizacija. I dok je većina svjetskih čelnika sklonih populizmu bila blagonaklona prema novim tehnološkim rješenjima, koja nije ni razumijevala, izvjesno je da će čak i grupacija 20 zemalja svijeta pokušati tražiti rješenje globalnog reguliranja bitcoina.
Postaje sve jasnije da je u pitanju istinska spekulacija, u kojoj neki zarađuju novac, a neki će ga izgubiti na transakcijama na kojima ne samo da se ne plaća porez, nego može služiti kao relativno siguran kanala za financiranje terorizma, prometa drogom i pranja novca.
Ono što je sigurno jest da, uz nužnu regulaciju trgovanja kriptovalutama, tehnologija koja omogućava njihovu transakciju – blockchain – jest ono što možemo preuzeti i inkorporirati u buduće financijske instrumente.
Najbolji odgovor na pitanje radi li se opet o jednom financijskom balonu dao je irkutski inženjer (bitconiskog) rudarstva Jurij Dromaško – “Ali sav novac je balon”. I bio je u pravu.
