Sjedinjene Američke Države predsjednika Joea Bidena zatražit će od Rusije produžetak na još pet godina Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja (New Start) koji istječe 5. veljače. Inicijativa bi mogla izgledati kao popuštajuća prema Moskvi, ali nije tako. Novi američki državni tajnik Antony Blinken (58) već je najavio veću pažnju prema Rusiji.
Washington će biti čvršći prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u odnosu na držanje Trumpa prema ruskom caru koga je vidio upravo tako, kao nekog cara, kakav je i The Donald htio postati. Prije svega pokušat će se zaustaviti Putinov vojni avanturizam u Sredozemlju i njegov odnos prema europskim zemljama. Svaka europska država će biti različito tretirana, i to s obzirom na njezino držanje prema Atlantskom savezu koji se namjerava osnažiti. Istina, još ni Amerikanci ni Europljani nemaju zajedničku strategiju ni prema Erdoğanovoj Turskoj i njegovim regionalnim ambicijama. Blinkenova vanjska politika je bliža Clintonovoj nego Obaminoj. U svojoj knjizi “Obećana zemlja”, Obama ga citira dva puta i uvijek ga povezuje s događajima na Srednjem istoku.
Blinken se 2011. – 2012. svrstao uz podupiratelje Arapskog proljeća prije svega uz snage promjena u Egiptu i Libiji. No, jako dobro poznaje i Europu. “Ova nova zora u SAD-u koju smo očekivali dugo otvorit će nove odnose s Europom. Poslije četiri duge godine Europa će konačno imati prijatelja u Bijeloj kući”, kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Sličnog je mišljenja i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel naglasivši kako je smjena stanovnika u Bijeloj kući veliki dan za američku demokraciju. EU predlaže Bidenu novi temeljni pakt između Europe i SAD-a za jaču Europu i jaču Ameriku kako bi zajedno stvorili bolji svijet, kazao jer Michel te je pozvao novog američkog predsjednika na videosastanak Europskog vijeća koji bi se mogao održati paralelno sa sastankom NATO-a. Za Bidena je NATO, za razliku od Trumpova mišljenja, “sveta obveza” SAD-a.
Trump je napadao europske saveznike, dok Biden želi surađivati s europskim državama. Postoji prijedlog da se između SAD-a i Europe stvori “savez demokracija” sa zadaćom da se smanji rastući međunarodni utjecaj lokalnih sila. To je plan koji su svojedobno posebno podupirale stranke desnice, ali bi ga sada mogle prigrliti i progresističke snage. SAD žele približiti i obale Atlantika s obalama Pacifika. Sve ovisi i kako će biti predstavljen projekt. Nekim europskim zemljama bilo bi u interesu da pokrenu inicijativu, odnosno da prvi predstave ideju i na taj pridonesu pri definiranju njezinih političkih okvira. Nekim državama, kao Poljskoj ili Mađarskoj, ali i nekim europskim političkim snagama, bi ta inicijativa mogla izgledati kao neka prijetnja prema njima.
No, istodobno ne bi mogle, ali ne bi ni htjele, spriječiti ideju koju sponzorira novi američki predsjednik. Treba uzeti u obzir da su propali razni pokušaji da se demokracija “izveze” s oružjem, silom, što je dovelo do velikih uništenja. Potrebno je osnažiti i pomiriti obranu s demokratskim načelima jačanjem recipročnog povjerenja, kao što je svojedobno bilo u Europi poslije Helsinških sporazuma iz 1975., koji su s jedne strane zagovarali ljudska i politička prava pojedinaca, a s druge su priznavali autonomiju i nepovredivost država. Do toga cilja je moguće doći jedino kroz ravnoteže međunarodnih sila koja bi trebala biti stabilna i sigurna blokiranjem revizionističkih poticaja koji se danas multipliciraju na više razina. Dolazimo do ekonomije. Trump je htio carinama, odnosno trgovinskim ratom, nametnuti svoju ekonomsku politiku zatvaranja.
Posebno je bio napao Njemačku zbog izvoza njezinih automobila u SAD. Također mu je smetala njemačko-kineska ekonomska suradnja, kao i izgradnja, zajedno s Rusijom, plinovoda Sjeverni tok 2. No i novom stanaru Bijele kuće smeta kako njemačko-kineska ekonomska suradnja, tako i izgradnja ruskog plinovoda koji bi dovodio plin u Njemačku izravno iz Rusije. No, načini pritiska se mijenjaju tako da bi ruski graditelji plinovoda, koji su prije nekoliko mjeseci kazali kako će nastaviti s postavljanjem cijevi, mogli odustati od daljnje izgradnje. A, njemačka politika u odnosu na onu koju je vodila kancelarka Angela Merkel, kojoj istječe mandat u rujnu, se neće mnogo mijenjati. Na izborima za novog šefa Kršćansko-demokratske unije (CDU) izabran je Merkeličin kandidat Armin Laschet (59). Reflektori Bijele kuće usmjereni su i na Balkan, a Bidenovu pobjedu ne vidi dobrim za Srbiju srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Znači idemo delati. Širimo demokraciju ratovanja. Baš me zanima tko je slijedeći na redu za demokratizaciju...