Kamate koje se više ne mogu nazvati ni niskima jer su gotovo nepostojeće, ne obeshrabruju hrvatske štediše! Depoziti građana na kraju su rujna, prema podacima HNB-a, iznosili ukupno 208,63 milijarde kuna. Od toga je gotovo 50 milijardi kuna deviznog neoročenog depozitnog novca (49,68 milijardi kuna) i 2,69 milijardi kunskog, 21,21 milijardu oročenih kunskih depozita, 77,74 milijarde oročenih deviznih depozita te 57,31 milijardu kuna štednih deviznih depozita. U zemlji u kojoj tržište kapitala još „diše na škrge“ manjka pravih investicijskih potencijala, a većina građana nije u stanju štedjeti jer, prema podacima Hanfe, 94 posto depozita drži 20 posto štediša; ostalih 80 posto štedi svega oko 12 milijardi kuna.
U prošloj su godini hrvatski građani “sa strane” stavili 8,2 milijarde kuna, 2017. upola manje – 4,2 milijarde, 2016. svega 500 milijuna kuna. Oni koji imaju viška novca, još uvijek ga deponiraju u banci, bez obzira na to što to već neko vrijeme nije lukrativno, posebno uzevši u obzir inflaciju, nešto nižu od jedan posto, i porez na kamate od 12 posto te prirez – dođe im to više kao sef. Zapravo su s realnim kamatama – na gubitku. Za velike uloge ipak se nakupi nešto kamata.
Čak trećina depozita više uopće nije oročena, nego je na transakcijskim računima. Kamatne se stope kreću od 0,01 posto do jedan posto za visoke iznose štednje i duže ročnosti. Veći postoci mogu se uloviti samo za dječju štednju čije je korištenje i posebno regulirano. Prema podacima HNB-a o kamatnim troškovima za izvore sredstava kreditnih institucija, banke su 2012. za kamate na depozite izdvajale 2,54 milijarde kuna, lani samo 333 milijuna – 2,2 milijarde kuna manje.
Koliko je u toj sumi nocvca za kojeg bi trebalo provjeriti PORIJEKLO i da li je stečen pošteno.... ZAKON O PORIJEKLU IMOVINE je kedno od rješenja za pokretanje RH iz gliba....