Ljubitelji kvizova ovog proljeća svoje će znanje imati priliku testirati u dva nova televizijska kviza, RTL-ovu “Tog se nitko nije sjetio” i HTV-ovoj “EUnigmi”. Dok je RTL-ov kviz još jedan u nizu game showova koji je rađen po licenciji produkcijske kuće Endemol, HTV-ov kviz je nastao prema ideji njegovih zaposlenika; Maje Tokić, Silvane Menđušić, Maje Jurković, Igora Grkovića i Andreje Jukić. Sva pitanja odnose se na Europsku uniju, a kroz odgovore ćemo otkriti što nas očekuje ulaskom u EU.
Različite startne pozicije
Nakon slavne “Kviskoteke” samo se Joško Lokas usudio sam osmisliti dva kviza. “Upitnik” je bio pravi hit i osvježenje u ovom formatu te je u televizijskom prostoru opstao punih sedam godina, od 1997. do 2004., kada su licencni formati počeli preuzimati primat. Drugi njegov kviz, “20pet” prošle je godine prikazivan na HTV-u.
– Sasvim je razumljivo da je “20pet” tada ukinut i to nikome ne zamjeram. Mislim da je ta kratka desetominutna forma kviza bila uspješna i istodobno je bila odlična platforma za mlade voditelje koji su imali priliku u tom kratkom vremenu pokazati koliko su domišljati i snalažljivi – govori Joško Lokas. Ne smeta mu što televizijske kuće, prije svega HTV, od stranaca preuzimaju uspješne formate poput “Najslabije karike” i “Tko želi biti milijunaš?”.
– Nemam ništa protiv da se kupi proizvod koji je trenutno na tržištu najbolji i najzanimljiviji, ali smeta mi što se zanemaruju domaći autori. Uvijek uz dobar strani format ima mjesta i za naše kvizove – kaže Lokas. Svjestan je kako je teško konkurirati stranim produkcijama game showova koji imaju puno bolju financijsku pozadinu od domaćih autora, ali smatra kako i za to postoji rješenje.
– U samom startu natjecanje nije fer jer strane kuće poput Endemola HTV-u pošalju best off svojih gotovih emisija među kojima HTV odabere najzanimljiviji i najbolji. S druge strane, domaći si autori ne mogu priuštiti takvo što. No svim domaćim autorima trebala bi se pružiti prilika, i to tako da svi prezentiramo svoje ideje s papira, da, recimo, HTV izabere pet najboljih autora i omogući im da u njihovu studiju snime pilot svog kviza te da onda najuspješniji pilot dobije priliku prikazivati se – kaže Lokas. Ignoriranjem domaće proizvodnje dovodi se u pitanje gašenje cijele male kviz-industrije jer na ovakvim projektima radi niz ljudi, od scenografa, sastavljača pitanja, programera, dizajnera...
Zbog čega su domaće televizije sklonije stranim formatima i zašto od “Upitnika” nismo imali uspješan domaći game show odgovorio nam je Robert Pauletić, najmlađi pobjednik “Kviskoteke”.
– Nemamo domaćih kvizova zato što se ne ohrabruju naši autori, možda i zato što određeni TV urednici imaju i neki poseban razlog da forsiraju licencije, ne znam. Ne bih se složio da su kvizovi po stranim licencijama uspješniji. Osobno smatram da je ovaj zadnji kviz, “Sve u 7”, tragično promašena forma. Natjecatelji prvo razmišljaju o tome koje bi pitanje izabrali, potom razmišljaju o odgovoru i naposljetku mozgaju o tome koliko bi novca uložili u koji odgovor. Sve to bez vremenskog ograničenja. Rezultat je apsolutna dosada. Premda je ekipa sastavljača pitanja vrlo solidna, a voditelj Tarik Filipović izvanredan, sam format je toliko slab da je krajnji rezultat, barem meni, izuzetno dosadan kviz – kaže Pauletić iskreno dodajući kako misli da Endemol radi sve gluplje kvizove. Smatra kako bi urednici naših televizija trebali ipak malo razmisliti o tome da šansu daju i nekom domaćem kviz-projektu.
Dinamično
Prije sedam godina na Novoj TV pokušali su vratiti staru slavu “Kviskoteci”. Tom prilikom na male se ekrane vratio i voditelj Oliver Mlakar, koji je uz Kviska bio zaštitno lice tog kviza, ali zbog loše gledanosti kviz je na Novoj TV izdržao samo jednu sezonu. Može li ovaj nekada popularni format opet zaživjeti ili ga treba ostaviti u prošlosti? Robert Pauletić ima ideju kako bi trebala izgledati “Kviskoteka” 21. stoljeća.
– Televizijskoj “Kviskoteci” potrebna je modernizacija, to je istina. Producent Hamed Bangoura i ja kao potencijalni urednik novog projekta te Lazo Goluža u ulozi supervizora izradili smo format atomske “Kviskoteke” za 21. stoljeće, sa samo dvije igre iz stare koncepcije, igrom asocijacija i igrom licitacija, i još tri igre koje bi bile dinamične i brze kao i cijeli kviz. Pitanja bi također bila značajno aktualizirana, apsolutno prilagođena duhu vremena – objašnjava Pauletić. Otkrio nam je kako je HTV pokazao određeni interes za obnovljenu verziju kviza te su se vodili pregovori između Hameda Bangoure i Deana Šoše, vršitelja dužnosti glavnog urednika HTV-a, ali nakon nekog vremena sve je stalo.
– Čekam i čekam da se ta TV “Kviskoteka” konačno pokrene, ali bojim se da ću ostarjeti čekajući – smije se Pauletić.
Kakav bi kviz uopće zadovoljio potrebe današnje publike, koje komponente domaći autori moraju imati na umu?
Novi znalci
– Kviz koji bi pobudio pažnju široke publike, osim znanja, zabave, modernosti, dinamike, morao bi imati i jaku natjecateljsku komponentu. Nije sve u nagradama i novcu, duh i ideja ipak bi morali prevladavati. Neki se boje ponovne dominacije poznatih kvizaša kao što su Miočić i drugi. Ali to ne stoji. Mislim da bi novim sustavom duhovitih i aktualnih pitalica podjednaku šansu imali brojni mladi znalci, koji bi kroz novi format “Kviskoteke” mogli doživjeti afirmaciju, te bih se čak okladio da bi neki od njih mogli glatko pobijediti kvizaške “senatore” – uvjeren je Pauletić.
>> Antonija Blaće: Zbog novog kviza cijeli dan visim na Wikipediji
