kolumna
Mora li demokracija stvarati dugove
Dio odlaska iz Hrvatske rezultat je bježanja od dugova, ali i nemogućnosti naplate dugova, koji su firme dovele u bezizlazno stanje, pa sada odlaze njihovi vlasnici
01. studenoga 2019.
843
Poslovni sektor nije plaćao jer država nije plaćala. Pa pogledajte danas, HZZO plaća s 3 godine odgode. 3 godine... To je rezultat pogodovanja državnim i javnim strukturama, zaduživanje da bi se podmirilo uhljebe... Milijarde se troše bez veze, nema tog ... prikaži još! gospodarstva koje bi to moglo podmiriti. Njeguju se rupe bez dna tipa HZMO ili HZZO, jer se onda može trošiti na netransparentan način i kupovati interesne skupine po želji...
Nitko toliko ne duguje kao naš državni aparat, koji se razbacuje milijardama kao da je pijan. Riba smrdi od glave.
Dug bježi tamo gdje je nuđen. Smisao globalizacije ovim načinom zaduživanja će se sam po sebi slomiti jer ga pobija u praksi. Kapitalizam bez jasnih granica izaziva kaos i kosi se s demokracijom i njenim smislom. Demokracija u ovom obliku ... prikaži još! koja je pod pritiskom globalne povezanosti pravima ne održava ekonomski rast nego ga dovodi u pitanje i vraća čovječanstvo u dilemu i ideološke podjele koje nas vraćaju na stara pitanja o vrijednostima koje trebamo poštivati ili ih dati svima bez obzira jesu li pripadnici zajednice ili nisu. Tako dolazimo do raskoraka između teorije i prakse i to na dlaku isto onoj koju je širio marksizam ovdje predstavljen kao demokracija. Ti prijepori su tek osnovne prepreke razvoja društva jer opasnosti dolaze iz onih dijelova svijeta koji je u cjelokupnom zaostatku razvoja i koju silom može uništiti doseg koji je postignut u Evropi i možda Americi.