Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Čelnik Sberbank

Mark Arnold: U Hrvatskoj sad svi žele raditi s Rusima

Mark Arnold
Foto: Danijel Kasap/PIXSELL
14.04.2014.
u 10:00

I iz perspektive Moskve kredit Agrokoru velika je transakcija

S predsjednikom uprave Sberbank Europea Markom Arnoldom razgovarali smo u jeku sklapanja posla s Agrokorom, kredita ''teškog“ 600 milijuna eura, od kojih 100 milijuna financira Sberbank Europe, a 500 Sberbank Rusija. Arnold je upravljanje europskim poslovanjem ruskoga giganta preuzeo lani, nakon što je velik dio karijere proveo u banci koja je dio General Electrica, GE Capitalu, a potom tajlandsku Bank of Ayudhya (BAY) pretvorio u najbrže rastuću na tamošnjem tržištu. Ne krije ambiciozne planove u regiji, kao ni činjenicu da su neprilike drugih banaka za njih – prilika.

Na preuzimanju poslovanja Volksbanka u Hrvatskoj najavili ste da ćete u dvije godine posložiti poslovanje, a onda idete u nove akvizicije. Otad je prošlo više od godinu dana, imate li već nešto u planu?

Zasad još ne. Trenutačno postavljamo osnovno poslovanje kako treba, završavamo rebranding, prelazimo iz zone negativnog poslovanja u profitabilno. Taj je dio završen, kao i formiranje pravog tima, pravih procesa, pribavljanje austrijske i njemačke bankarske licencije, dobivanje međunarodnog rejtinga, sindicirani kredit koji smo dobili prije dva tjedna da podrži rast poslovanja... Mislim da imamo još dosta potencijala, da će za godinu dana biti pravo vrijeme da sagledamo tržište kao cjelinu. Ali sad imamo stabilan organski rast, dok akvizicija uvijek ostaje opcija.

Ako tada, za godinu dana, Hrvatska poštanska banka ponovno bude na prodaju, hoćete li biti zainteresirani? Opovrgnuli ste to, ali Sberbank se nekako uvijek pojavljuje u kombinacijama.

S obzirom na to da smo među rijetkim bankama u regiji koje rastu, pripisuju nam se određeni „apetiti“, poistovjećuje nas se s akvizicijama. No, sad smo fokusirani na organski rast, sljedeće godine vidjet ćemo što će se dogoditi.

Cilj pet posto do 2018.

Je li odgovor isti i kad je posrijedi Hypo International?

Naše se ime kontinuirano spominje tijekom procesa njihove prodaje, ali nismo zainteresirani, još trebamo srediti mnogo stvari za rast. Trenutačno nisu na toj listi.

Već ste počeli s organskim rastom na hrvatskom tržištu, no kad stavimo u kontekst vaš tržišni udio u Hrvatskoj s pozicijom koju imate na ruskom tržištu, ne možemo se ne zapitati koji su vaši pravi apetiti ovdje?

Iz regionalne perspektive, imamo oko tri posto udjela na tržištu, a želja nam je organskim rastom doći do pet posto do 2017. ili 2018. godine. Brži rast od toga bio bi nesmotren, trebamo postaviti konstrukciju kako treba. Ali, uistinu, bit će prilika tijekom tog puta i za neorganski rast. Rast koji imamo na hrvatskom tržištu veći je od bilo koje druge banke. Ukupna imovina nam je rasla, a značajno su porasli i korporativni krediti te novoplasirani krediti građanima, dok je ostatak tržišta bio oko nule. Rasli su depoziti, prvi smo put suaranžirali izdanje državnih obveznica, proširili smo mrežu poslovnica...

Iz gubitka u zaradu

Imate li još “kostura“ iz vremena Volksbanka?

Nije cijelo poslovanje Volksbanka bilo loše, ali u protekle dvije godine postavili smo ga na prave temelje. Prešli smo put od gubljenja novca do točke u kojoj stvaramo novac od 2013. nadalje. Uspostavili smo dobre metode kontrole, dobru energiju.

Postoje li neki problemi koje niste riješili?

Kad dođete u recesiju, zasigurno ima “naslijeđenih“ izazova u smislu imovine i trudite se ne kreirati nove izazove i ustupiti prave procese pravim ljudima.

Plasirate 600 milijuna eura Agrokoru, što je za hrvatsko tržište velik posao. Koliko je bitan na razini Sberbanka?

Agrokor je među našim najvećim klijentima u Hrvatskoj. Za ovu zemlju, regiju i Sberbank Europe, to je prilično velik posao. I iz perspektive Moskve to je još uvijek velika transakcija, ali to je istodobno i mjerilo našeg uspjeha na ovom tržištu u posljednje dvije godine. Prije dvije godine taj se posao ne bi dogodio. Podržali su ga Moskva i Beč, a dobili smo ga u snažnoj konkurenciji međunarodnih banaka. U smislu znanja i procesa, to je kompleksna transakcija. Želimo financirati vodeće tvrtke na ovom tržištu i u regiji.

Hoćete li izaći s nekim imenima? Poslujete i s Atlantic Grupom...

Imamo mnogo velikih imena; upravo smo se sastali s dva veća klijenta, to je dvosmjerna ulica. Oni trebaju našu potporu, a mi njihovu. Želimo financirati sva velika imena, pitanje je koliko njih još možemo podržati. Ponavljam, ti se dijalozi uopće ne bi održali prije dvije godine ili čak i prije godinu dana, a sada svi oni žele raditi s nama.

Kao strani investitor u Hrvatskoj, vidite li ikakve pozitivne pomake?

“Investitorska perspektiva“ zapravo se na nas nije odrazila, mi smo svoju investiciju obavili prije dvije godine. Ekonomska klima nije idealna, ali nije ni u jednoj zemlji u regiji. Pad ekonomije i problemi u koje su banke upale za nas su prilika.

Ekonomski, a ne politički

Već ste uveli nove proizvode na naše tržište, primjerice kredite s povratom. Imate u planu nove?

Da, vrlo brzo ćemo predstaviti još jedan novi proizvod na hrvatskom tržištu. Imamo snagu kapitala i podršku iz Rusije, svakako želimo biti inovativni i najbrži na tržištu u promjenama. Ovo je vrlo različita banka od one koja je postojala prije godinu ili dvije.

Na financijskom tržištu doživljavaju vas kao potencijalnu prijetnju u budućnosti.

Dosad smo bili agresivni, ali konzervativni u pristupu. Mogli smo rasti i mnogo brže, ali morali bismo podnijeti neželjeni rizik, opteretiti operacije i ljude. Hoćemo li imati prilika za daljnji rast? Da! Mislim da druge banke imaju puno briga s kapitalom, značajne NPL-ove; prilika koju sad imamo je jedinstvena.

Nakon godina dominacije talijanskog i austrijskog kapitala, na hrvatskom su se tržištu pojavili ruski i turski...

Više nacionalnosti na tržištu nudi drukčije perspektive. Ako novi igrač želi rasti, treba biti drukčiji od starih. Mi smo drukčiji u mnogo stvari, kapitalna nam je baza jaka i pravo je vrijeme za nas, u trenutku kad austrijske i talijanske banke trebaju raditi nešto drugo.

Na koji se način krimska kriza odražava na vaš posao?

Ima utjecaja, ne iz ruske perspektive, ali iz regionalne i svjetske da. No, ljudi na tržištu vide da se situacija smiruje ili se smirila. Vjerujem da će sve uključene strane razmišljati ekonomski. Čini se da se dijalog odvija. Za mene i moj tim posao se odvija normalno. Razmišljamo ekonomski, a ne politički, fokusirani smo na to kako najbolje servisirati klijente.

Komentara 9

SS
sseka
20:02 15.04.2014.

brzo će se razočarati, bez brige!

Avatar Mi ili Oni
Mi ili Oni
11:43 14.04.2014.

Prepucavanja oko svjetonazornih stajališta nisu smislena ovdje. Ovo je čisti ekonomski interes. Rusi daju kredite zato jer im se isplati. Imamo talijanske, njemačke, austrijske, engleske i američke banke, sada imamo i Ruske.

IS
istri
13:48 14.04.2014.

ja bi se druzijo sa méni slicnima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije