Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 21
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
GRAD KOJI NESTAJE

Od sjajnih vremena u kojima je prozvan Dubrovnikom istoka malo je toga ostalo

Ilok
Foto: Dubravka Petrić/PIXSELL
1/4
08.12.2017.
u 18:57

Naš problem je što smo ljude naučili da žive od Caritasa, iako je rat završio još 1995.

Od nekadašnjeg epiteta „Dubrovnik na istoku“, kako je Ilok nazivan desetljećima, ostalo je samo lijepo sjećanje na taj naziv koji je puno toga govorio o gradu na krajnjem istoku Hrvatske. Ostale su i srednjovjekovne zidine grada opasane moćnim Dunavom te brežuljcima prepunih vinograda. Kažemo ostali, jer Ilok je sve prazniji, njegovi građani suočeni s neizvjesnom budućnosti odlaze trbuhom za kruhom i u potragu za boljim i kvalitetnijim životom. Odlaze ne samo nezaposleni nego i mještani koji rade u državnim tvrtkama, policiji… O Iloku i njegovim problemima nedavno su pisali i neki inozemni mediji kada su grad nazvali mrtvim, a sve beznađe građana opisali slikovito da se u gradu ne mogu kupiti ni cipele.

– Problema u gradu, kao i cijeloj Slavoniji, definitivno ima i oni su vidljivi svima nama koji ovdje živimo, ali nije katastrofično kako se predstavlja. Uostalom, ovakva situacija je u cijeloj Slavoniji pa i Hrvatskoj. Kamo god odete, vidi se da ljudi odlaze – kaže nam Iločanka Anuša Horvatović Ripić.

Bit će bolje

Pojašnjava kako je za ovakvu situaciju u gradu veliki krivac rat koji je sve unazadio. Tvrdi i kako je osnovni razlog odlaska ljudi činjenica da nema posla kao i da je, općenito gledajući, cijena rada niska. Uz sve to, čovjek se nema kome požaliti. I sama se grčevito bori da djecu zadrži uz sebe iako nije sigurna da će u tome i uspjeti.

Sama vožnja kroz Ilok zaista pokazuje grad koji djeluje kao uspavan. Niz poslovnih prostora zatvoren je i samo preostali natpisi podsjećaju što se u njima nekada nalazilo. Ulice su poluprazne ali, kako samo Iločani kažu, u večernjim satima je još gore jer tada na ulici gotovo da nema nikoga.

>> POGLEDAJTE GALERIJU Nove ceste i kulturni programi neće zaustaviti iseljavanej iz Vukovara

Ilok
1/9

– Situacija je takva kakva jest, ali nije niti toliko tragična niti toliko katastrofična. Problema ima i teško se živi, ali se živi. Imamo svega, ali za sve nešto veće moramo ići dalje. Međutim, tako je bilo i prije jer Ilok je ipak malen. Svi se nadamo kako će situacija biti bolja, da će nam djeca ostati živjeti ovdje – kaže Vesna Prokopec koja radi u prodavaonici Deni.

Govoreći o situaciji u gradu, Goran Koza, trenutačno zaposlen u vinariji, kaže kako je činjenica da je Ilok mrtav grad.

– Dovoljno je izaći na ulicu i vidjeti koliko su prazne, koliko je lokala zatvoreno… Mladih nema i bojim se da će biti sve gore. Kada razgovaram s ljudima, čujem da i oni tako razmišljaju. Osjećamo se prepušteni sebi, jednostavno nemamo snage, potencijala ni ljudi da nešto popravimo. Nemamo ni novca, što je danas najvažnije – kaže Koza.

Dodaje kako je javna tajna da Iločani već godinama odlaze u susjednu Bačku Palanku (Srbija) gdje kupuju najosnovnije namirnice. Tako nije rijetkost vidjeti ljude na biciklima kako se vraćaju preko granice gdje su kupili kruh i mlijeko. O nekim većim nabavkama, kada je svaka kuna važna, da se i ne govori. U svemu tome presudnu ulogu ima i činjenica da je Ilok od Vukovara udaljen 50-ak kilometara, dok je Bačka Palanka odmah preko mosta, a Novi Sad udaljen manje od 40 kilometara.

Zoran Živković kaže kako u Iloku posla ima, ali da poslodavci koriste razne mogućnosti i daju niske plaće s kojima se ne može živjeti.

– Ljudi samo žele normalno živjeti, a to se ne može s 2500 kuna i zato odlaze. Zato sada imamo začarani krug koji čine odlazak ljudi, sve manje posla i niske plaće. Bojim se kako je sada kasno da se nešto napravi i promijeni, a ako i dođe do nekih pomaka nabolje, na to ćemo pričekati jako dugo. Uz to izostaju ulaganja, ne otvaraju se nova radna mjesta… Prepušteni smo sami sebi pri čemu država nema plana ni načina da nešto napravi za nas. Sjete nas se pred svake od izbora i onda zaborave – kaže Živković.

I on strahuje kako će situacija u gradu, ali i na cijelom istoku Hrvatske, biti sve gora. Podsjeća na iločka prigradska naselja Šarengrad, Bapsku i Mohovo, za koja kaže kako su već mrtva. Strahuje kako će se vrlo brzo dogoditi da ta sela postanu napušteni i zapušteni salaši jer u njima više neće biti nikoga. Po njegovim riječima, danas posluje tek nešto vinara, a rade još zaposleni u školstvu i državnim službama.

Kada govore o svome gradu danas, Iločani se slažu kako je problema napretek, da su potencijali grada ogromni, ali su svih ovih godina neiskorišteni. Prije svega to su plodna polja zasađena vinogradima koja daju poznate iločke sorte vina. Iločka graševina pila se i na krunidbi britanske kraljice Elizabete. Velike su i mogućnosti koje im pruža turizam, kao i Dunav koji prolazi pokraj grada. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je Ilok pogranični grad i da svugdje u svijetu ta područja napreduju i prosperiraju. Nažalost, to nije tako u Hrvatskoj. Tu su i nekadašnji gospodarski subjekti koji su s ratom i privatizacijom ugašeni ili nestali. Sve to dovelo je do situacije u kakvoj se Ilok danas nalazi. Vidi se to i na broju učenika, pa su tako danas u osnovnoj školi Julija Benešića upisana 366 učenika, s tim da već imaju najave za nekoliko učenika da će se uskoro ispisati jer odlaze s obiteljima izvan Hrvatske. Još prošle godine broj učenika bio je 381, a najveća brojka učenika, od povratka Iločana u svoje domove nakon rata, iznosila je 411. Prije rata ista ta škola brojila je i 900 učenika.

– Nedostatak posla osnovni je problem za sve i odatle sve kreće. Grad djeluje i svi se trude da bude bolje, ali danas imamo to što imamo. Tko god dođe ovamo, oduševi se viđenim, ali mi od toga nemamo ništa. Ljudi odlaze, a ovi koji ostaju masovno kupuju sve u Bačkoj Palanci – kaže ravnatelj škole Miroslav Bošnjak.

Ulaganje u vinariju

Ipak, koliko god situacija bila teška, u Iloku ima i slučajeva osoba koje su došle živjeti u taj grad iz drugih dijelova Hrvatske. Jedna od njih je nastavnica geografije Danijela Potrebić koja je stalni posao prije sedam godina dobila u Iloku. Kaže kako je zadovoljna životom u gradu gdje ima sve što joj treba za normalan život.

Ilok
1/4

– Odlaze ljudi, ali odlaze i iz Kutine i drugih dijelova Hrvatske. Ulazak u EU omogućio nam je da se putuje bez putovnica i to ljudi koriste. Odlazilo se prije, odlazi se i sada – kaže Potrebić.

Iločke brojke iz godine u godinu su sve lošije. Po podacima svećenika Ivana Utješinovića trenutačno u Iloku živi oko 3500 građana u odnosu na prijeratnih 5500. Ova brojka od 3500 nije konačna s obzirom na to da fra Ivan u tu brojku ubraja i one koji rade negdje izvan grada, ali su im obitelji i danas u Iloku. Mještani smatraju kako realna brojka Iločana koji žive u gradu iznosi oko 3000.

– I prije se Ilok suočavao sa sličnim problemima. Bilo je uspona i padova i vjerujem kako će doći vrijeme da Ilok ponovno krene naprijed. Kuća se gradi od temelja i tako treba raditi i razmišljati. Naš veliki problem je što smo ljude naučili da žive od Caritasa, iako je rat završio još 1995. – kaže svećenik.

Jedan od onih koji se nada boljim danima je i Zlatko Bošnjak, vlasnik vinarije Trs, koji je u realizaciji projekta izgradnje nove vinarije vrijedne oko 15 milijuna kuna.

– Riječ je o najvećem ulaganju u Ilok poslije rata. Mnogi mi govore da sam lud, ali smo donijeli takvu odluku. Problem odlaska ljudi iz Iloka nije star godinu dana, nego se to događa već godinama. Neki su otišli, neki se i vratili, ali nažalost dosta je i onih koji tek planiraju ići. Ilok ima velike potencijale, ali nama je veliki problem što smo po strani svega. Mi smo od Zagreba 340 kilometara, dok je Novi Sad udaljen 40, a Beograd 100 kilometara – rekao je Bošnjak koji ima 18 zaposlenih i godišnje proizvodi oko 300.000 litara vina.

Poslovni prostori zjape prazni, a natpisi podsjećaju što se tu nekad nalazilo
Foto: Dubravka Petrić/PIXSELL

Komentirajući medijske napise kao i situaciju u gradu, gradonačelnica Iloka Marina Budimir, koja je na tu dužnost došla sredinom godine nakon izbora, kaže kako je niz problema s kojima se suočavaju, ali i da se radi na otklanjanju i poboljšanju situacije.

– Nažalost, ljudi odlaze, ali situacija nije tako dramatična i katastrofična kako je rečeno. Niz je problema s kojima se suočavamo i koje polako rješavamo. Imamo dosta projekata, a sada radimo na tome da Ilok postane dio zakona koji bi nam omogućio povoljnija ulaganja investitora. Tu je i naša prometna izoliranost od ostatka Hrvatske, tako da i dalje guramo projekt povezivanja brzom cestom s autocestom. Nažalost, problemi nisu od jučer, nego su se gomilali godinama te se ne mogu preko noći niti riješiti. Trudimo se maksimalno i vjerujemo da možemo uspjeti. Znam da imamo podršku od građana, ali trebamo i vremena, ali i podršku Vlade – zaključila je Budimir.

 

Komentara 33

TO
tomisl
19:28 08.12.2017.

Kakva Njemacka , place niske a zivot koji se sastoji od rada i spavanja svaki dan sve skuplji . Nigdje se sa malo rada ne zivi tako dobro kao u nasoj lijepoj Hrvatskoj. Zivila Hrvatska !

DU
Deleted user
19:40 08.12.2017.

Zg treba svesti na 450 tisuca stanovnika A druge naseliti u slavoniju jer treba ojacati istocno krilo zemlje ali hrvati su salonski politicari po zg restoranima a misaonih politicara je vrlo malo a puno je antihrvatskih i pohlepnih kao stoo su mesic.pusic jakovcic rados borzan etc

DO
domxerex
20:05 08.12.2017.

Minimalac (lakome i škrte gazde) ubi Slavoniju. Ima posla i ljudi rade ali dobivaju sitniš i zato odlaze.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije