Prvih pet godina europskog članstva u Hrvatskoj će ostati zapamćeno kao razdoblje dramatičnog iseljavanja. Umjesto da smanji zaostajanje za drugima, malo je sektora gdje se u zemlji bilježi napredak, kao naprimjer u turizmu, no ni taj napredak nije bio posljedica osmišljenog plana i domaće pameti, nego političke i sigurnosne krize na Mediteranu. Europski su fondovi gotovo preporodili poljske seljake i privatni sektor, Rumunjska i Bugarska su uz njihovu pomoć digle i još dižu vlastitu infrastrukturu, a mi bismo imali totalni fijasko da Europska komisija nije pristala graditi Pelješki most iz zajedničke blagajne.
Super je to rješenje za jug Hrvatske, ali ostali dijelovi zemlje od njega neće imati puno koristi. Hrvatskoj treba tisuće malih ravnomjerno podijeljenih projekata koji će, naprimjer, donijeti radna mjesta u Slavoniji, istraživačke projekte na fakultetima i sveučilištima, jeftiniji internet, brze željezničke veze, navodnjavanje poljoprivrednih površina. Vremena za pripremu tih projekata bilo je dosta. Sedam godina prije nego što je ušla u Europsku uniju, Hrvatska je iz europskih fondova mogla povući 1,2 milijarde eura, a teškom je mukom u zemlju došlo 90 posto te svote. S ulaskom u EU, Hrvatskoj je odobren osam puta veći iznos – više od deset milijardi eura, ali na polovici tog puta jedva da je bila ugovorena desetina svote. Hoće li Grad Zagreb uspjeti navrat-nanos pripremiti gradnju sveučilišne bolnice, tek ćemo vidjeti, no činjenica je da su kod povlačenja novca iz europskih fondova zakazali svi sektori, gotovo sve strukture vlasti, od sveučilišta, znanstvenih instituta, gradova i općina, državnih institucija.
Svaka čast iznimkama poput Istre, Virovitice ili pak Knina, koji su ispred ostalih, no gdje je dosad bio Zagreb sa svim svojim ljudskim i inim potencijalima, kako je manje riječko sveučilište prijavilo više projekta od zagrebačkog? Moguće je da će od 2020. izlazak V. Britanije smanjiti proračun za nerazvijene članice, no to je Hrvatskoj manji problem od činjenice da ne može potrošiti ni postojeća sredstva!
Upravo elita znanstvenih krugova se je pokazala kao nezainteresirana za iskorištavanje te jedinstvene prilike . Ne razumijem čemu služi taj HAZU ? Ako služi za okupljanje mudraca koji definiraju porijeklo vrsta onda su odavno zakasnili ,a ako pak služe za zaštitu nacionalnih interesa kao što je to izjavio njihov predsjednik Zvonko Kusić onda je su zaboravili da su resursi jedan od osnovnih čimbenika opstanka naroda.