Silazeći s pozornice dvorane Gorgona u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti – gdje sam sa Zlatanom Stipišićem Gibonnijem vodio razgovor u sklopu 5. Međunarodne autorske kreativne konferencije (MAKK) – sreli smo se s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek i ministrom financija Zdravkom Marićem koji su bili idući govornici na konferenciji. Kratki pozdrav i stisak ruke s oboje, uz simpatične Marićeve riječi: “Bili ste odlični, bit će nam teško nastaviti ovako zanimljivo.”
No bili su, i to od samog ulaska, jer sam poslije saznao da su, ne želeći remetiti tišinu u dvorani, umjesto prema protokolu u prve redove, za vrijeme razgovora s Gibom sjeli na stepenice Gorgone i poslušali razgovor s jednim od najuspješnijih domaćih autora, skladatelja i izvođača. A Gibo ima tu naviku da “bez muljanja” pokaže normalno, ljudsko lice koje stoji ispod svih opjevanih uspjeha, naklada i euforije masovne publike, ali i panegirika kritičara koji su u njegovu slučaju rijetko unisoni u donošenju pozitivnih mišljenja koja se ne kose s “mišljenjem” publike.
Došli među drugačije ljude
I tako su ministri došli među ljude koji razgovaraju drugačije nego u Saboru, čija su izlaganja i paneli na MAKK-u bili drugačije intonirani od onih koja uobičajeno slušaju. Dapače, Zdravko Marić spomenuo je upravo to i u svom se govoru nekoliko puta referirao na intervju s Gibom, među ostalim otprilike rekavši: “Jučer sam petnaest sati sjedio u Saboru i tamo je bilo sasvim drugačije nego ovdje.” Vjerojatno inspiriran izravnim Gibinim odgovorima, Zdravko Marić dodao je još jedno zanimljivo opažanje:
“Čuo sam malo prije kad je Gibo rekao kako ga je ‘vrijeme demantiralo’. Vidite, to mi u Saboru nikada nećemo čuti jer tamo su svi uvijek u pravu i nikada ne bi priznali suprotno.” Oboje su se osvrnuli na položaj domaćih kreativaca i načine kako se može poboljšati, a Nina Obuljen Koržinek uz nacionalnu kulturnu strategiju najavila je bolji poticajni okvir i promjene Zakona o elektroničkim medijima, važne za domaću glazbenu i filmsku industriju. Općenito, činilo se da su ministrica kulture koja prirodno pripada sektoru kojim se bavio peti MAKK i jedan od “najjačih” ministara u Vladi, zadužen za sektor financija, ne samo intuitivno shvatili muke kulturnjaka već i doživjeli drugačiji ugođaj u kojem se o važnim problemima kulturne scene – svuda u svijetu jakog generatora gospodarskog rasta i zarada – raspravljalo sasvim drugačije nego u Saboru.
Pa i sadržajnije jer, za razliku od onoga što je Marić blagim riječima nazvao “15 sati sjedenja u Saboru”, misleći na dugotrajne i zamorne jalove rasprave bez konkretnog učinka, dva dana MAKK-a 23. i 24. studenog sadržajno su i konkretno kroz slično dugu satnicu, ili možda malo više, stavila na dnevni red neke od važnih problema i procesa s kojima se susreće kulturna industrija u novim odnosima koji vladaju u svijetu i kod nas. Oboje njih prije su bili menadžeri u velikim sustavima, suočeni s konkretnim problemima koje su rješavali u realnom sektoru i u stvarnim, a ne politički imaginarnim okolnostima. Stoga vjerojatno znaju kako je to “na terenu”, a o terenu kulture, autorstva i o kulturnim djelatnostima moglo se na ovogodišnjem MAKK-u čuti s raznih pozicija, izlaganja i panel-diskusija. Peti MAKK u organizaciji HDS ZAMP-a i HDAP-ALAI bio je posvećen kreativnosti i obrazovanju, autorima koji su “postali i ostali” zahvaljujući svom kreativnom proizvodu. – Budućnost je već stigla! – upozorio je guru hrvatske STEM revolucije Nenad Bakić u svojoj prezentaciji pod nazivom “STEM revolucija i kreativci budućnosti: stvaranje kulture uspjeha”. Bakić je predstavio uspjeh crowdfunding kampanje opremanja hrvatskih škola micro:bit računalima te utjecaj tehnologije na najmlađe.
Seksualni skandali
Sociolog Boris Jokić glazbenim je primjerima od Jelene Rozge i Ramonesa do Paula Simona i Parafa ilustrirao predavanje predstavivši kurikularnu reformu kroz prizmu glazbenog i umjetničkog odgoja u školama, zaključivši da “Hrvatska neće postati zabit Europe, ako to ne dopustimo”. Panel-diskusija “Kreativnost u obrazovanju” raščlanila je Jokićevo i Bakićevo izlaganje, uz dodatnu perspektivu Maje Zrnčić (Ministarstvo kulture), Lidije Kralj (Ministarstvo znanosti i obrazovanja), Sandre Frančišković (Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva) i Aleksandra Battiste Ilića, dekana Akademije likovne umjetnosti. Od rock-glazbenika, uz Gibonnija, sudjelovao je i Husein Hasanefendić Hus iz Parnog valjka u razgovoru s Bojanom Mušćetom, a panel “Ruž na mikrofonu: ženski tragovi u glazbi” doveo je za stol Miju Dimšić, Meri Jaman, Arjanu Kunštek, Ines Prajo i Antoniju Šolu, uz moderiranje Aljoše Šerića i Milana Majerovića Stilinovića, urednika programa MAKK-a. Panel s temama o uspjehu u glazbenoj industriji koji nemalim dijelom ovisi o medijskoj pojavnosti održan je u vrijeme aktualnog skandala o seksualnom uznemiravanju koji drma američku filmsku industriju, produžetak zasigurno ima i u glazbenoj industriji, ali se o njemu, zaključeno je, i dalje šuti.
