Za svakog sportaša, bez obzira na to kojim se sportom bavio, jedan od vrhunaca karijere svakako je trenutak kad ostvari pobjedu nad svojim idolom. Hrvatski tenisač Borna Ćorić taj je vrhunac doživio s nepunih 18 godina trijumfirajući nad velikim Španjolcem Rafaelom Nadalom u četvrtfinalu ATP turnira u švicarskom Baselu, piše tjednik Max!.
Zbog te pobjede, ali i niza kvalitetnih rezultata na manjim challenger turnirima cijele godine, Ćorić se uspeo na 92. mjesto ATP ljestvice, kao najmlađi član tog elitnog društva svjetskog tenisa u posljednjih deset godina.
Igrom sudbine zadnji tenisač koji je tako mlad postigao taj uspjeh bio je baš Rafael Nadal. Hrvatski i svjetski tenis dobio je novu zvijezdu, no koliko će jako i dugo ta zvijezda sjati, ovisi upravo o sljedeće dvije godine koje su pred njim. Prijelaz iz juniorskog u seniorski tenis, pokazuju iskustva, najkompleksniji su i najosjetljiviji dio karijere svakog tenisača.
Težak iskorak u elitu
Postoji više razloga za to. Kao prvo, seniorski tenis podrazumijeva višestruko veću razinu konkurencije nego juniorski tenis, a put prema vrhu ljestvice probijanje kroz vrlo konkurentne challenger i satelitske turnire te kvalifikacije manjih ATP turnira. Mladi igrači tu su suočeni sa znatno starijim i iskusnijim protivnicima, ali i fizički znatno intenzivnijim tenisom. Ćorić, pobjednik juniorskog US Opena i niza drugih turnira za mlađe kategorije, već je napravio kvalitetan prijelaz u seniorski tenis. Osim pobjede nad Nadalom, tijekom protekle sezone trijumfirao je i nad tadašnjim svjetskim brojem 13 Ernestsom Gulbisom te pobijedio još dvojicu igrača iz top 50, Jerzyja Janowicza i Édouarda Roger-Vasselina. Uz to, zabilježio je i niz od pet osvojenih futures turnira. Ipak, kao ovogodišnji hit-igrač i član top 100 sljedeće godine Ćorić će nastupati na znatno većem broju ATP turnira i biti suočen s razinom konkurencije kakvu dosad nije iskusio.
Koliko taj iskorak za nekog tenisača može biti težak, svjedoči i primjer nekadašnjeg velikog talenta hrvatskog tenisa Brune Orešara, kojeg danas domaća javnost uglavnom doživljava u kontekstu gospodarskih afera, a ne sporta. Ipak, Bruno Orešar svojedobno je bio najveća nada svjetskog tenisa, broj jedan na svjetskoj juniorskoj ljestvici te trostruki pobjednik Orange Bowla. Sudbina će htjeti da će za svoj treći naslov tada 16-godišnji Orešar pobijediti vršnjaka iz Njemačke. Tek godinu poslije taj plavokosi Nijemac – imenom Boris Becker – postat će najmlađi pobjednik Wimbledona u povijesti.
Orešar, pak, u seniorskom tenisu nije uspio ponoviti uspjehe iz mladosti. Nikad nije osvojio ATP turnir, igrao je dva finala, u Bastadu i Ateni, a najviši renking bio mu je broj 48 na ATP ljestvici, tek dvije godine prije nego što će zbog ozljede leđa prekinuti karijeru.
Primjera neostvarenih teniskih nada u tenisu, pa i domaćem, ima dosta. Splićanka Jelena Kostanić 1998. osvojila je juniorski Australian Open, no iako su se domaći navijači nadali da je nacija dobila nasljednicu Ive Majoli, Kostanić nikad nije uspjela u potpunosti zadovoljiti ta očekivanja te je karijeru završila bez osvojenog WTA turnira u pojedinačnoj konkurenciji.
Goran nema juniorski GS
Među muškim tenisačima, posljednjih godina posebno je znakovit primjer ćudljivog Nijemca Daniela Elsnera. Elsner je tijekom 1996. i 1997. bio apsolutni vladar juniorskog tenisa ostvarivši pobjede na tri od četiri juniorska Grand Slam turnira. Na četvrtom – Wimbledonu – iznenađujuće je izgubio od Južnoafrikanca Wesleyja Whitehousea. Iste godine u 1. kolu poražen je talentirani mladi Švicarac po imenu Roger Federer. Ni Elsner, ni Whitehouse nikad nisu uspjeli trijumfirati na ATP turniru, a Federer je već sljedeće godine osvojio juniorski Wimbledon. Ostalo je povijest.
Uspjesi u juniorskom tenisu nisu, dakle, nikakva garancija uspjeha u seniorskom tenisu. Uostalom, najveći hrvatski tenisač svih vremena Goran Ivanišević, nikad nije osvojio juniorski Grand Slam turnir, no već sa 17 godina – dakle u Ćorićevoj dobi – kao kvalifikant je dosegnuo četvrtfinale Australian Opena, a godinu dana poslije i osvojio prvi turnir – ATP u Stuttgartu. Marin Ćilić, pak, prvu turnirsku pobjedu na ATP Touru ostvario je u 20. godini.
Opasni porazi u seriji
Pojednostavljeno rečeno, sljedeća sezona mogla bi biti ključna u razvoju karijere Borne Ćorića. U nju ulazi s novim trenerom Željkom Krajanom, koji ima iznimno dobrih referenci u karijeri, ali kojem nedostaje pravi rezultat s muškim tenisačem. Ćorić bi mogao biti taj, a prvi korak k uspješnoj sezoni bit će planiranje nastupa. S obzirom na status najmlađeg tenisača koji je u među sto najboljih na svijetu, ali i odnos s moćnom menadžerskom agencijom IMG koja ga prati od njegove 12. godine, Ćoriću će se nedvojbeno otvoriti mogućnost nastupa na brojnim turnirima koje temeljem svog rejtinga ne bi mogao dosegnuti.
Nastupi na turnirima iz ATP Masters serije potencijalno nose veliku korist, ali i veliku opasnost jer je pitanje kako će se mladi tenisač snaći u konkurenciji s najboljima od najboljih svjetskog tenisa. Serija poraza u ranim fazama jakih turnira sigurno nije poželjan put za razvoj mladog tenisača u tako osjetljivoj fazi karijere pa će Ćorić i Krajan morati dobro planirati. U konačnici, sljedeći put kad se Ćorić suoči s Nadalom, hoće li pobijediti ili izgubiti bit će manje bitno. Sama činjenica da igra protiv velikog Španjolca bit će potvrda da je stigao u elitu svjetskog tenisa.
>> Borna Ćorić prvi put među 100 najboljih tenisača svijeta
