Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 96
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
24.01.2019. u 09:55

Početne faze razvoja zapadnih masovnih medija obilježile su upravo lažne vijesti, a pod kontrolu su stavljene zahvaljujući boljoj edukaciji građana i unapređenjem novinarskih etičkih normi. Kasnije je struka, podižući svijest o njihovoj važnosti i djelujući na politiku, postigla da su te norme ugrađene u zakone

Vlada Andreja Plenkovića pridružit će se Europskoj komisiji u birokratskom jurišu na lažne vijesti. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova poručuju da Hrvatska podupire donošenje Akcijskog plana protiv dezinformiranja kojemu je cilj uspostaviti monopol na istinu i kontrolirati alternativne izvore informacija koji nisu na ovaj ili onaj način vezani uz državu.

Daljnje dokidanje slobode medija i puzajuća cenzura nije nešto čemu se treba čuditi jer taj je proces u nas davno uzeo maha. Javne i paraprivatne kompanije kao najveći oglašivači i politika nezamjeranja vladajućima kod dobrog dijela urednika hrvatske su medije uškopili, a razni EU programi i sredstva iz fondova samo su učvrstili tu neprirodnu prisnost koja podriva temelje demokracije. Tko previše rogobori, teško će preživjeti na tržištu sa sve manje konzumenata i s ne pretjerano velikom kupovnom moći. To je turobna istina hrvatskih medija kojima veliki broj građana više ne vjeruje, kao ni institucijama koje sad dekretom pokušavaju vratiti izgubljeno povjerenje.

Video: Čemu tolika frka ako na fotkama nije Tolušić

Političari u karikaturi zvanoj Akcijski plan protiv dezinformiranja vide škripac kojim će još jače stisnuti medijski prostor, a mainstream mediji malj kojim će dotući konkurenciju. Ali u vremenu u kojemu je svaki čovjek s pristupom internetu i društvenim mrežama sam svoj medij ovakva je rabota uzaludna. Europska komisija poseže za ovakvim rješenjem zato što drukčije ne zna.
Jugoslavenski su komunisti nekad zaustavljali Reuters, a europski birokrati danas zaustavljaju internet. I ne samo ovim akcijskim planom, nego i Direktivom o autorskim pravima. Zatvorena i troma birokratska struktura jednostavno se ne može prilagoditi otvorenosti i brzini interneta pa mu vlastitu ograničenost pokušava nametnuti dekretom. Kao formalni se razlog ovakvih inicijativa često navode Rusi koji nikad ne spavaju. Ne stignu zato što vladaju cijelim svijetom.

Prvo su Britance obmanuli da glasuju za izlazak iz EU-a, onda su Amerikancima izabrali predsjednika, a sad će cijeloj Europi na izborima koji nikoga ne zanimaju izabrati ljude čija imena i ovlasti nitko ne zna. Da bi spriječili presudni ruski utjecaj na izbore za koje veći dio Europe nema pojma kad se održavaju, u Europskoj komisiji domislili su se – cenzure. Pravi putinovski potez u borbi protiv Putina. No građani nisu počeli gubiti povjerenje u Uniju zato što im je Kremlj preko raznih pernaroida šapnuo da bi trebali prestati vjerovati birokraciji izgubljenoj u prostoru i vremenu, nego zato što na svoje oči vide da ovakva EU nema kapaciteta nositi se ni s jednom većom krizom – financijskom, sigurnosnom i migracijskom. Nije povjetarac s istoka skinuo ružičastu koprenu s očiju Europljana, nego nesigurnost koja se uvukla u njihove lokalne i nacionalne zajednice, a na koju Unija nije našla odgovor. Jednako tako nije ruska propaganda Hrvatima usadila nepovjerenje prema inače besprijekornom pravosuđu, prijezir prema vladi koja mutnim metodama onemogućava narodne referendume, skepsu prema Saboru koji daje povjerenje premijeru koji mu je otvoreno lagao oko Agrokora i koji fizički nasrće na oporbenog zastupnika i sumnju u dobre namjere domaćih mainstream medija koji dnevno objavljuju vladine spinove bez propitivanja. Sve je to naša realnost, s Putinom ili bez njega. Hrvati sve manje vjeruju institucijama zbog njihovih vlastitih manjkavosti koje se neće popraviti svaljivanjem krivnje na vanjske i unutarnje neprijatelje.

To, naravno, ne znači da lažne vijesti nisu problem. U srži je demokratskog odlučivanja dobro informirani građanin pa masovne obmane mogu imati devastirajuće posljedice za našu demokraciju. No nemojmo se praviti da su lažne vijesti nešto novo. Početne faze razvoja zapadnih masovnih medija obilježile su upravo one, a pod kontrolu su stavljene zahvaljujući boljoj edukaciji građana i strukovnim organizacijama, točnije unaprjeđenjem njihovih etičkih normi. Unaprijedila ih je sama struka, a kasnije je podižući svijest o njihovoj važnosti i djelujući na politiku te norme ugradila u zakone. Europska komisija i Plenkovićeva vlada taj proces žele obrnuti, a budući da je politika glavni generator laži, to se ne može drukčije protumačiti nego kao uspostavljanje monopola na istinu.

Implementacija će ići preko kontakt-točaka i sustava brzog uzbunjivanja na razini Europe pa se i birokracija može radovati novim radnim mjestima. Plenkoviću je sjekira doista upala u med – ima priliku uspostaviti još jaču kontrolu nad medijima dok u isto vrijeme skuplja lovorike kao veliki europejac. Nezadovoljnike će uputiti na Europsku komisiju, a sebi odane stranačke jurišnike zaposliti u novom Ministarstvu istine.

Komentara 39

PA
payser
11:29 24.01.2019.

fake news je gadan problem svuda u svijetu, pa i kod nas.. među ostalim, i članci koji krase naše naslovnice poput karleuša, gospodina nesavršenih, izmišljenih političkih afera... bljuc... gdje su nestali pravi novinari?!

CW
cwed1
11:23 24.01.2019.

Cinjenica je da se danas svatko u hrvatskoj naziva novinarom i da su neki portali postali sinonim za fake news.. a obzirom da mediji itekako utjecu na formiranje stavova i opcenito javnog mijenja, treba paziti kojim vijestima vjerovati i definitvno puno vise truda uloziti u edukaciju o tome sto su fake news i kako ih sprjeciti

JO
josip4
11:11 24.01.2019.

Dali vi uopce vidite istinsko pisanje novinara,naslovnice tekstovi su kakvi jesu samo da bi se prodala vasa novina ili klik na portal to je istina.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije