Novim krugom poreznih izmjena Vlada je odlučila smanjiti oporezivanje većeg dijela hrane i svih lijekova. Hoće li se prepolavljanje poreznog tereta na hranu u potpunosti reflektirati cijene ostaje za vidjeti, ali vrlo je izgledno da će visoka konkurencija na tržištu natjerati maloprodajne lance na smanjivanje cijena ribe, mesa, voća i povrća.
Lijekovi bi morali biti osjetno jeftiniji jer se teret poreza na dodanu vrijednost smanjuje za 80 posto. To znači da bi lijekovi bez recepta trebali biti za petinu jeftiniji nego su sada. Uz smanjenje PDV-a na isporuku električne energije, vode i odvoz smeća iz 2017. godine kroz porezni se sustav provela socijalna politika.
Pomaže se sloju građana s najnižim dohotkom, kojima su primanja niska do razine da uz povećanje osobnog odbitka više ni ne plaćaju porez na dohodak, a time ni prirez svojim gradovima. U Hrvatskoj je to nažalost većina obzirom da smo zemlja u kojoj samo 17 posto zaposlenih, odnosno oko 250 tisuća ljudi, ima neto plaću veću od 7000 kuna mjesečno, a ona se u odnosu na troškove života ne bi mogla kvalificirati kao plaća koja omogućuje visoki standard.
Činjenica da je analiza pokazala kako gotovo polovica građana troši dvije trećine svojih primanja upravo na režije i hranu najbolja je ilustracija stvarnog životnog standarda. Životarenje većine stanovništva koje živi od plaće posljedica je niskog standarda i relativno slabog rasta ekonomije opterećene skupom državom i nekonkurentnim gospodarstvom. Ono će se i nastaviti jer u srednjem roku nema naznaka da će Hrvatska promijeniti ekonomsku politiku i uskočiti u brzi vlak.
Ostaje nam dakle čekati pomoć koja uglavnom dolazi iz kabineta ministra financija Zdravka Marića koji inzistira na poreznim rasterećenjima za razliku od većine svojih kolega iz Vlade po čijim se apetitima za potrošnjom može naslutiti da ne bi imali ništa protiv povećanja pokojeg poreza.
Veća rasterećenja, veće plaće i bolji standard moguće je ostvariti jedino uz promjenu odnosa prema poziciji države u gospodarstvu. Da bi živjeli bolje trebaju nam hrabri političari koji bi birali racionalizaciju i rezove, a ne povećanje rashoda. Političari koji bi državu smanjili, tvrtke privatizirali i pustili gospodarstvo iz svojih šapa.
Todorićev podrepaš prodaje rog za svijeću. Sve civilizirane države imaju porez na hranu ispod 10 posto, a on kemija i radi selekciju. Zašto su u Sloveniji riža , pšenica i druge žitarice oporezovane ispod 10 posto, a kod nas ćee i nakon 2018. biti 25 posto?