Jasenovac očišćen od ideologizacije, pristranosti i komunističkih krivotvorina

Dežurni Goebbels ”Vecernjega lista” rodjen u Zmijavcima kraj Imotskog, Milan Ivkošic,

ZAGREB - Bračni par Dedić, 81-godišnja Fata i njezin godinu dana mlađi suprug Nadir, kao maloljetnici su završili u Jasenovcu i danas su jedini živući Romi koji su preživjeli pakao logora. Njegova supruga Fata svjedočila je brojnim ubojstvima koja suu se tamo dogodila. Gledala je kako joj ustaše ubijaju baku, siluju žene i likvidiraju djecu. Ona je u logoru u Staroj Gradiški provela tri mjeseca, a u Jasenovcu četiri. - S bakom sam, koja je na glavi nosila tepsiju s krumpirušom, hodala uz puteljak u selu Rovina. Odjednom je naišao kamion s ustašama. Nisam niti trepnula, baka je već pala na zemlju, a mene su priveli - prisjeća se tragičnog djetinjstva. Žena u njemačkoj uniformi - Muškarci u crnim odijelima ubijali su i klali gdje god su stigli. Krv je tekla kao voda. Zatočenici bi prvi iskopali rupe, znajući da će ustaše u njih ubaciti njihove leševe. U Staroj Gradiški vidjela sam mrtvu djecu s otvorenim očima, a u Jasenovcu silovane žene - priča Fata dok zamišljenim pogledom gleda u prazninu. - Ciganke mogu trpjeti, govorili su. Nju nisu dirali. Štitila ju je jedna gospođa u njemačkoj uniformi. Iako ne zna zašto je baš nju odabrala, hranila ju je i skrivala od zločinaca. Nakon sedam mjeseci provedenih u zatočeništvu spasio ju je stric koji je tečno govorio njemački jezik.

U HRVATSKOJ se, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, 2. kolovoza obilježava Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve porajmosa/holokausta. Sabor je tu odluku donio na inicijativu Kluba zastupnika nacionalnih manjina, Hrvatska se time pridružila europskim zemljama u kojima se taj dan,, na inicijativu Europskoga parlamenta iz 2012., obilježava kao Europski dan sjećanja na romske žrtve holokausta, podsjeća Sabor na službenim stranicama. Za 2. svjetskog rata pripadnici romskog naroda bili su žrtve ustaškog režima u tzv. NDH. Od 1941. do 1945. godine romski je narod gotovo istrebljen s područja Hrvatske, na prvom poslijeratnom popisu stanovništva (1948. godine) evidentirano je samo 405 Roma. Imenom i prezimenom utvrđeno je 16.173 žrtava ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac romske narodnosti. Romi su ubijani i u logorima nacističke Njemačke i zemalja drugih nacističkih saveznika. Nakon Drugog svjetskog rata romska je žrtva zaboravljena i marginalizirana u procesima komemoracije žrtava, historiografiji, obrazovnim programima.