Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 158
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?

Izmjene Zakona o električnoj ili obnovljivoj energiji puno su važnije od crvene zvijezde ili pozdrava ZDS

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i premijer Andrej Plenković
POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
14.03.2021. u 16:04

Energetska tranzicija u prvom redu znači decentralizaciju i demokratizaciju - to je najbolji melem za toksičnu vezu energetike i politike.

Moja generacija često je kao prvi strani jezik u osnovnoj školi učila ruski. Onda se od toga u jednom času odustalo pa su djeca počela učiti engleski, njemački i francuski. Danas bi se opet mogli polako vraćati na ruski. Ruske banke od neki dan prešle su 50 posto vlasništva u Fortenova grupi i tako postale dominantan poslodavac i vlasnik najveće hrvatske kompanije. Ne samo to, postale su i vlasnik velikih površina zemlje u Slavoniji i koncesionari izvora pitke vode kao što je npr. Sv. Jana. U tu sliku treba staviti i Petrokemiju, kutinsku tvornicu o kojoj uvelike ovisi hrvatska poljoprivreda, kojoj su nedavno postali vlasnici upravo oni koji su je gotovo uništili.

Tu je i energetski div Prvo plinarsko društvo odnosno ENNA grupa koja osim u Petrokemiji ima vlasničke udjele i u Luci Ploče, pa PEVEX i tako dalje. Prvo plinarsko društvo je proteklih godina doživjelo stvarno impresivan porast prihoda i postalo ključna kompanija u plinskom biznisu u Hrvatskoj. U 2018. godini imali su prihod od čak 8,7 milijardi kuna, a ne tako davne 2011. još samo 50 milijuna kuna. Nemam ja ništa protiv ruskog jezika, nemojte pomisliti. Na ruskom su jeziku napisane neke od najljepših stranica svjetske književnosti, ali i najbolji matematički i šahovski priručnici. Ovo je samo mali podsjetnik do čega dovodi trideset godina manjka vizije, a viška grabeža i ortačkog kapitalizma. Učili u školama ruski, engleski ili kineski, zapravo je svejedno. Suverenizma smo se ionako odrekli još tamo negdje nakon Petra Krešimira IV., sve su ostalo nijanse. Povremeni bljeskovi nikad ostvarene ambicije nisu puno toga promijenili.

Paradoksalno možda, ali možda mi baš tako i želimo? Nova razvojna strategija Republike Hrvatske donosi viziju - konkurentne, inovativne i sigurne zemlje. U isto vrijeme, čitam da mađarska strategija postavlja cilj gospodarskog i intelektualnog središta srednje i istočne Europe. Estonska strategija želi Estoniju kao globalnog lidera u digitalizaciji. Razlika u ambiciji je neusporediva, zar ne? Ne znam postoji li i što je napisano u ruskoj strategiji, ali poznato je da se kineska strategija piše i planira za desetljeća unaprijed. Da je kineska strategija uspješna, znaju i mala djeca. Očito je da i mađarska strategija daje rezultate, u Hrvatskoj se to dobro vidi. INA-u i NK Osijek bi bilo inače teško staviti u istu rečenicu, ovdje je to moguće.

Zašto je to zapravo bitno? Zato jer su krupni kapital i politika zaljubljeni jedno u drugo, oni su naprosto sljubljeni kako se to lijepo kaže u gastronomiji. Zato je utjecaj energetike na politiku, kao djelatnosti u kojoj se generira ogroman novac i ogroman višak prihoda jednako tako – ogroman! Tako je uvijek bilo i bit će – i u Hrvatskoj, i u Mađarskoj, i u Rusiji, i bilo gdje drugdje na svijetu. Razmišljajte o tome svaki puta kada se kod nas događaju neki izbori, ma koliko je neke od kandidata na ovim lokalnim izborima teško povezati s ikakvom ozbiljnijom politikom ili ozbiljnim biznisom.

U svemu tome, ja se ipak kladim na građane. Energetska tranzicija u prvom redu znači decentralizaciju i demokratizaciju - to je najbolji melem za toksičnu vezu energetike i politike. Ako ili kada većina građana bude sama proizvodila svoju energiju, nestat će ogromni profiti kojima se može utjecati na politiku. Ozbiljne europske studije kažu da bi do 2050. svaki drugi građanin u EU mogao bi proizvoditi vlastitu energije. To je već onda ozbiljna redistribucija prihoda, kapitala i bogatstva, tako se mogu mijenjati i globalni odnosi. Već danas preko 50% instaliranih kapaciteta sunčanih elektrana u Njemačkoj čine paneli na obiteljskim kućama i stambenim zgradama, to su elektranice do 100kW, a čak 98% sunčanih elektrana je priključeno na niski napon. Inače, njemački premijski model (za razliku od hrvatskog) niti ne predviđa pojedinačne veće elektrane od 10 MW. Može li David pobijediti Golijata? Teško, možda i nemoguće, ali i to je jedna od ideja europskog projekta. Europska unija na način kako je zamišljena sigurno nije dobar model niti za jednog drugog globalnog igrača. Mnoge stvari koje se događaju oko nas, događaju se i upravo zbog toga, nemojte ni to zaboraviti.

Što svatko od nas može i mora napraviti? Politika je tu radi građana, nikako nije obratno kolikogod se to ponekad kod nas činilo naopako. U Hrvatskoj su upravo u tijeku izmjene ključnih zakona kojima se može otvoriti mogućnost da vlastitu energiju (u puno većoj mjeri nego do sada) proizvode upravo građani. Izmjene Zakona o tržištu električne energije ili Zakona o obnovljivim izvorima energije za naše su građane puno važnije pitanje od crvene zvijezde, pozdrava ZDS ili sličnih praznih i promašenih tema koje dominiraju u razgovorima, u našem medijskim prostorom, u diskusijama u Hrvatskom saboru. Obiteljske kuće, višestambene zgrade, energetske zajednice – imati vlastitu energiju, u 21. stoljeću će biti važnije nego ikada do sada. Hoćemo li biti dorasli ovom izazovu, vidjet ćemo uskoro.

Ključne riječi

Komentara 1

SL
slavenZadravec
20:02 14.03.2021.

Obnovljive izvore energije treba financirati iz poreza na foslina goriva, a ne kao do sada iz cijena električne energije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije