Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 104
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Istraga pokazala

Glavnu ulogu u aferi imala Hypo banka koja je preko Istre 'prala novac'

Ivan Jakovčić
Foto: Goran Kovacic/pixsell
1/6
29.04.2015.
u 08:39

Prije desetak godina DORH je u Istri pokrenuo istragu, no ubrzo je stopirana odlukom donesenom u Banskim dvorima

Urbanizam a la carte, tako bi se ukratko mogla sročiti brzinska prenamjena kupljenih poljoprivrednih zemljišta u građevinsko za pojedince na području Istre. Kupnjom zemljišta iznijeli bi i velike planove gradnje, no u najvećem broju slučajeva sagradilo se nije ništa. Kako sada već i početni službeni dokazi pokazuju, ali austrijskog i njemačkog pravosuđa, glavnu je ulogu imala Hypo banka koja je preko Istre prala novac.

Da je bilo a la carte, potvrđuje i izjava bivšeg čelnika te banke Wolfganga Kulterera u jednom intervjuu u kojem je rekao da ne bi nikada kupili Barbarigu-Dragoneru da im nije obećana prenamjena zemljišta. Istraga je od tog slučaja i krenula i zbog njega je Kulterer završio u zatvoru. Kod nas, iako se već dvadeset godina zna za nepravilnosti, DORH nikada nije ozbiljno krenuo u istragu. Pokušavao je to istarski državni odvjetnik Vlatko Nuić prije desetak godina, ali je vrlo brzo preko Hypo banke u Austriji i tadašnje hrvatske Vlade bio stopiran.

DORH stopira

– Godine 2005. Kulterer je tražio od Banskih dvora da riješe problem Nuića. Zašto? Jer je Nuić namjeravao pozvati Kulterera da svjedoči u slučaju Barbarige-Dragonere. Banski dvori tražili su da slučaj Nuića riješi županija pa se taj posao povjerava tajniku lokalne stranke koji traži da se neki suci kandidiraju na mjesto šefa DORH-a uz obećanje da će biti izabrani, ali suci to odbijaju. I operacija se tada prebacuje na Ministarstvo pravosuđa koje Nuića ne ocjenjuje a to je bila poruka Bajiću koji ga je bez obzira na sve želio zadržati na funkciji. Nuiću se tada nudi mjesto v.d. državnog odvjetnika za Istru, ali on to odbija. Toliko o neovisnosti pravosuđa u Istri, toliko o autonomiji institucija, toliko o ljubavi, ali i povjerenju na relaciji Sanader-Jakovčić.

Ti do Učke, a ja do Učke. O ovim spoznajama, ako bude potrebno, svjedočit će živi ljudi. I to rado. Da je te 2005. zaustavljena afera Hypo u Istri, šteta bi bila 50 ili 100 milijuna eura, a ovako je iz Istre odlepršalo dvije milijarde eura. Ivan Jakovčić i Milan Naperotić ključne su figure Hypo-a u Istri – kaže saborski zastupnik Damir Kajin. Zašto o tome prije nije govorio s obzirom na to da je bio u stranci s Jakovčićem, Kajin kaže da prije pet godina nije znao to što zna danas, nakon izvješća Saveznog austrijskog krim-ureda prema kojem je jasno koja je i kakva bila čija uloga. Prije Nuića, još početkom 2000-ih, dan je zahtjev za osnivanje istražnog povjerenstva Sabora o kriminalu na Barbarigi i Dragoneri koji je i dobio dovoljan broj potpisa saborskih zastupnika, našao se na dnevnom redu, ali nikad se o toj točka nije raspravljalo.

No, Barbariga-Dragonera samo je dio afera Hypo banke u Istri.

– U Istri je strahovlada, a Jakovčić je vođa zločinačkog pokreta protiv Istre – komentira istarski politički aktivist Bruno Langer.

Osim sporne kupnje sela Sveti Juraj devedesetih godina, Jakovčić je potom kupio i oko šest hektara 'oranica' oko sela za samo 140.857 kuna. Kako stoji u Odluci o najpovoljnijim ponudama za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, čiji dokument iz 2010. godine posjedujemo, Jakovčić je kupio zemljište na rok od deset godina, što znači da mu je mjesečna rata nešto veća od 1000 kuna. U istoj odluci vidljivo je da je blizu 6 hektara livada, oranica, pašnjaka i vinograda kupio bivši načelnik općine Grožnjan Rino Duniš, za 119.200 kuna.

Austrijski istražitelji otkrili su kako su pravi vlasnici Barbarige-Dragonere tvrtke AB Maris i Darija, preko kojih je banka zemljište kupila, a da su potom na ime turističkih projekata izvučeni milijuni eura iz banke. Zemljište od oko milijun četvornih metara, koje se nalazi na području Vodnjana, preko puta otočja Brijuni, kupljeno je kreditom banke za oko osam milijuna eura, a potom je, nakon obećane urbanizacije, cijena višestruko porasla. Godinama se obećavala gradnja visokokvalitetnih turističkih kapaciteta, ali cilj je u stvari bila preprodaja jeftino kupljenog i potom urbaniziranog zemljišta. Kulterer i Günter Striedinger bili su članovi uprave koruške banke, dok je Naperotić bio savjetnik, odnosno glavna poveznica nekadašnjih prvih ljudi banke s domaćim političarima i odabranim poduzetnicima u Istri. Njih su trojica, prema izvješću austrijskih istražitelja, stajala iza lanca tvrtki koje osnivačkim odnosima dovode do Darije i AB Marisa.

– Poslovanje Hypo banke na Balkanu najveći je kriminalni akt nakon Drugog svjetskog rata – svojedobno je rekao Christian Boehler, voditelj CSI Hypo, ustvrdivši da su bankari iz Koruške surađivali s najgorim kriminalcima, tajnim službama, vojnim osobama i korumpiranim političarima, a oprani novac iz Hypo banke izvlačio se preko tajnih računa u Lihtenštajnu.

U Hrvatskoj je samo jedna osoba osuđena zbog tog slučaja prenamjene zemljišta, IDS-ova načelnica općine Vodnjan Lidija Delton.

Slučajno ili ne, kada se situacija počela razotkrivati, cijeli projekt 2010. godine kupuje Danko Končar za 84 milijuna eura.

– Munjevita prodaja projekta Končaru bio je svojevrsni pokušaj maskiranja odgovornosti menadžera Hypoa i hrvatskih lokalnih političara za milijunske prijevare – tvrdio je svojevremeno Richard Schneider, autor knjige 'Mjesto zločina Hypo'.

Vlada je 2011. godine usvojila izmjene Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene-luke nautičkog turizma Porto Mariccio i dodijelila koncesiju tvrtkama u vlasništvu Danka Končara. Osnivač društva Porto Mariccio Marina je AB Maris čiji su poslovni udjeli prodani društvu Kermas limited, pa je i promijenilo ime u Kermas Vod jedan, a društvo Porto Mariccio u Kermas Vod dva. Iako je prezentacija Končareva projekta u Barbarigi i Dragoneri odavno najavljena, još se nije dogodila. Kako nam je rekao Končarev odvjetnik Goran Veljović, još se sređuje dokumentacija. Opovrgava i glasine da je Končar kupio Urbis 72 iz Pule, privatnu tvrtku koja se bavi urbanizacijom. Ta je tvrtka poznata po tome što je vodi Jakovčićev kolega Giancarlo Župić, a ona ili s njom povezane tvrtke ili uredi rade najveći broj urbanizacija na području Istre.

Tumači se to najvećim brojem stručnjaka – arhitekata u toj tvrtki koji mogu obaviti taj posao. Župić je pak i bivši gradonačelnik Pule kojeg je svojedobno grad Vodnjan htio tužiti zbog nekretnina tvrtke Euroturist, do kojih je došao Urbis 72. Danko Končar prodao je Porto Mariccio prije tri godine Rusu Leonidu Rogotovskom iz Sankt Peterburga, odnosno tvrtku Kermas Vod dva, a godinu dana poslije kao vlasnik već se spominje Alberto Billi iz Verone. I tada se dodatno nagađalo da je Končar bio samo posrednik kupivši zemljište od Hypo banke.

Na području Vodnjana kupnjom jeftinog poljoprivrednog zemljišta bavio se i EMAC Capital. Njegovi predstavnici i sami su izjavili da u pravilu kupuju poljoprivredna zemljišta za koja misle, na osnovi obavljenih analiza, da se mogu pretvoriti u građevinska. Primjerice, zemljište koje je kupila jedna od njihovih tvrtki Ilirija tri urbaniziralo se. Osim na Vodnjanštini, kupili su zemlju u Balama i Labinu, ali i zemljište kod Pelješca gdje planiraju graditi turističko naselje Duba Stonska. Zemljište je kupljeno na području gradnje budućeg Pelješkog mosta pa su i postali lobisti za gradnju mosta.

EMAC fond od Istre do Pelješca

Opozicija u Vijeću grada Labina optuživala je prije dvije godine vladajuće zbog pogodovanja nepoznatoj tvrtki Maxi Mare, slovenskog vlasnika, koji je jeftino kupio zemljišta u Prtlogu tijekom 2012. godine, a koje je na traženje investitora, odlukom Gradskog vijeća, urbanizirano. Odlučujući glas dao je laburist William Negri, inače tadašnji poslovni partner Roberta Viškovića, čija je tvrtka Urbis Tech sudjelovala na tom projektu. O tvrtki Urbis Tech Večernji list je već pisao, jer je sudjelovala i na projektu Plomin C, koji je svojevremeno u HEP-u vodio njegov brat Alfredo Višković. Laburisti su inače protiv gradnje Plomina C pa je to čudnija bila ta suradnja i Negrijeva potpora. Čelnica laburista Nansi Tireli izjavila nam je tada da se to događalo prije nego što je Negri bio u stranci, ali i dodala da je Negri 'žrtva braće Višković jer od njih potražuje novac.' Urbis Tech je jedna od tvrtki kćeri Urbisa 72, koja je pak zadužena za urbanistički plan općine Kršan, gdje se i nalazi Plomin C.

Labinska oporba usprotivila se tada, jer je shvatila da je riječ o poznatoj shemi prenamjene zemljišta poput one bivšeg ministra Veljka Ostojića u Balama ili prenamjene u općini Vodnjan i Raša ulagača spomenutog EMAC fonda.

Nekadašnji IDS-ov ministar turizma Veljko Ostojić našao se prije par godina u središtu skandala nakon što su istražitelji Državnog odvjetništva ispitali članove obitelji Mitton o okolnostima prodaje njihova zemljišta u Balama Ostojićevoj šogorici koja je kupila zemljište za samo jedan euro po četvornom metru, a koje je kasnije urbanizirano i vrijednost mu je porasla. Potom je to zemljište prodano poduzetniku Dragutinu Biondiću. Zbog te afere Ostojić je morao odstupiti s ministarskog mjesta. Ostojić je svojevremeno bio i čelnik tvrtke Brijuni Rivijera, za koje su postojali veliki planovi, navodno ne i čisti, a upućeni kažu da je upravo to uspio spriječiti Vlatko Nuić.

Supruga i šogorica V. Ostojića kupile su pak naknadno dvije građevinske čestice od bivšeg čelnika HGK Nadana Vidoševića u Pješčanoj uvali iznad Marine Verdura u Puli. Vidošević je to zemljište kupio 1999. godine kao poljoprivredno s namjerom da tamo sagradi kuću, a u čemu mu je pomogla općina Medulin, usvojivši krajem 2006. godine prostorni plan u kojem je Vidoševićeva parcela preko noći urbanizirana. Jeftino je kupio, naime, komad šume koja je 'slučajno' izgorjela te je prenamijenjena u građevinsko i prodana. Urbis 72 bio je i izrađivač urbanističkog plana za katastarsku općinu Raša u kojoj su zemljišta također kupila tvrtke Hypo banke, ali se to područje povezuje i s Ivićem Pašalićem.

Hypo i u Umagu

Još 2010. godine prema prijedlogu prostornog plana općine Raša građevinsko je područje smanjeno za 233 ha, što je pogodilo stanovnike jer su im se parcele deurbanizirale, a s druge je strane nekim poduzetnicima građevinsko područje znatno povećano. Tada su već bile procjene da im je prenamjena donijela zaradu i do 40 milijuna eura na razlici u vrijednosti zemljišta. Prema zemljišnim knjigama katastarske općine Prkušnica, na tom području zemljište je jeftino prodano tvrtkama Domus Primus, Dominor i Irving čiji je osnivač bila tvrtka Clarus Primus, inače poznata iz afere Karlovačka banka, a osnivači Clarus Primusa su navodno osobe iz nekadašnjeg Pašalićeva Hrvatskog bloka. Na dijelu područja vlasnik zemljišta bila i tvrtka Profectus, kasnije prodana poduzetnicima, navodno također bliskim Pašaliću. Postoji li veza, nije potvrđeno. Zanimljivo je da se u Istri nakon svake prenamjene u zemljišnim knjigama mijenja broj uloška te je stoga teško doći u trag prijašnjim vlasnicima.

Prenamjena je bila i u Skitači, gdje su poljoprivredno zemljište prvotno kupili Inženjering Geof, Alida Višković i tvrtka Bembić, a onda prodali ruskoj Praeda grupi, koja je prije dvije godine promijenila ime u Rezidencijalno naselje Škvaranska.

Skiper je afera vezana za grad Umag i austrijskog poduzetnika Miru Oblaka. Lani je uhićen voditelj Službe općeg kriminaliteta u Policijskoj upravi istarskoj zbog trgovanja utjecajem i odavanja službene tajne te tri poduzetnika među kojima i Oblak jer ga se teretilo da je kupovao povjerljive informacije o istragama koje se protiv njega vode, a pretpostavlja se da su vezane za ulogu Hypo banke u Istri. Oblak je inače bio i klijent te banke. Rezidencija Skiper sastoji se od hotela s licencijom Kempinskog u Umagu, luksuznih vila i golf-terena, još uvijek pod hipotekom Hypo banke. Oblaka i njegova partnera sumnjičilo se da su skrivili malverzacije teške od 10 do 15 milijuna eura, iako je to Oblak poricao. Oblak je inače svojedobno i donirao Sanaderovu HDZ-u dva milijuna kuna. Oblak je i optuživao Kulterera da ga je pokušao izgurati iz projekta još 2006. godine i tražio da banci odmah vrati kredit od 90 milijuna eura. Jedno vrijeme njegove ime vezalo se i za generala Vladimira Zagorca, no negirao je poznanstvo.

Ovo je tek dio malverzacija koje su se događale na području Istre s prenamjenama zemljišta, a bilo ih je puno više, koje će izgleda u konačnici razotkriti austrijska istraga. Kod nas je već dokazano da se u većini slučajeva u to ne smije dirati. Kako nam je rekao B. Langer, o aferama koje se događaju istupao je u njemačkim i austrijskim medijima, koje ta tema izgleda više zanima nego nas. A traju još od devedesetih. Tada je, primjerice, javno istupio restaurator orgulja Patrick Collon, nakon što je izgubio kuću u Grožnjanu koju je koristio i u nju ulagao 30 godina. Općina je tada raspisala natječaj a da njemu nije dala pravo prvokupa, što je u ostalim slučajevima radila, te je na tom natječaju kuću dobio Rajko Grlić. Pisalo je i o Jakovčićevu nezakonitom preuzimanju sela Sveti Juraj.

U Istri je sada ostalo 35.000 hektara zemlje, a zakon onemogućava daljnju prodaju, no kako kaže naš sugovornik, možda i u ovom slučaju za Istru nema pravila.

>>'Svi koji su imali veze s Hypo bankom završili su u Kajinovoj stranci'

>>Europa je godinama vodila pogrešnu politiku prema brodogradnji

Komentara 9

LE
LeonardS
09:17 29.04.2015.

Zar im je trebalo deset godina,pa tko god je htio čuti u Istri o tome znao je , kao i čvrstu vezu između Jakovčića i Sanadera i sad odjednom nešto novo, ovo je za podsmijeh

Avatar mirica19
mirica19
09:21 29.04.2015.

Realnost našega sudstva. Užas živi, lopovima i ubojicama bi suđenje trebalo trajati minimalno!

Avatar IVANIVANIVAN
IVANIVANIVAN
09:25 29.04.2015.

hahah Jakovćić veš mašina koju Bajić godinama nije dirao

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije