Slobodni pad kreditnog rejtinga i povjerenja investicijske zajednice u performanse hrvatske ekonomije konačno je zaustavljen. Nije veliko iznenađenje da je bonitetna kuća S&P prepoznala da o rastu BDP-a, obuzdanom deficitu proračuna i stavljanju javnog duga pod kontrolu investitore treba obavijestiti ocjenom od samo četiri znaka koji opisuju cjelokupnu ekonomiju.
Zbog ‘stabilnih’ izgleda Hrvatska će plaćati manju kamatu na buduća zaduženja
Zbog sadašnjih “stabilnih” izgleda Hrvatska će plaćati manju kamatu na buduća zaduženja, a u proračunu će 11 milijardi kuna za kamate možda biti i previše. Ti stabilni izgledi korak su i prema konačnom poboljšanju ocjene kreditnog rejtinga i izlasku iz grupe zemlja popu Gvatemale i Brazila – riskantnih za ulaganje i neprivlačnih konzervativnijem kapitalu.
Preduvjeti za poboljšanje rejtinga su stvoreni, ali poruka svjetske investicije zajednice Vladi Andreja Plenkovića jest da njegovi ministri imaju pola godine za osmišljavanje kvalitetnih programa kojima će olakšati poslovanje i ulaganje, a s druge strane smanjiti udjel države u ukupnom gospodarstvu.
U protivnom će agencije pri idućoj reviziji stanja u Hrvatskoj, unatoč rastu, ostaviti rejting u neinvesticijskoj razini pa će nam i dalje kamate na dug iz bivših vremena anulirati sav rast koji tijekom godine ostvarimo. Poanta je u obuzdavanju apetita države te opreznom pristupu javnim financijama kako se ne bi na krilima optimizma propalo kroz tanak led.
Zoran Milanović je svojevremeno najavljivao rast kreditnog rejtinga na ocjenu A da bi se potom suočio s jedanaest vijesti o rušenju rejtinga tijekom svog mandata, ali ne zato što su agencije pogriješile u vezi s Hrvatskom, već zato što se u tom mandatu Vlada nekontrolirano zaduživala pa potrošila 70 milijardi kuna više nego što je uprihodila. Takav pristup u vremenima iščekivanja rasta referentnih kamatnih stopa i poskupljenja novca na svjetskim tržištima bio bi za Hrvatsku poguban. Alternativa je štednja države danas i osjetno bolji standard građana u idućih nekoliko godina.
