Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 72
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Jako Andabak:

Imao sam jednu od najvećih plaća u bivšoj državi, veću nego danas

19.09.2017.
u 19:10

Najveći domaći ulagač u turizam Jako Andabak govori o svojim poslovnim i životnim avanturama

Bogata karijera Jake Andabaka, jednog od najpoznatijih i najživopisnijih biznismena u Hrvatskoj mogla bi poslužiti kao predložak za dobar filmski scenarij. Sedam godina primao je najveću plaću u cijeloj Jugoslaviji, ali je iz tvrtke Volta otišao da bi pokrenuo vlastitu tvrtku. I taj mu je biznis dobro išao pa je malo osiguranje naraslo na ozbiljnog konkurenta Agram koncernu kojem je naposljetku i prodao svoje osiguravateljske biznise. Ulazi u turizam i postaje jedan od najvećih ulagača u tom sektoru. Javnosti je postao poznat po ulaganju u nogometni klub Hajduk, ali se povukao i od najvećeg ulagača postao manjinski vlasnik zadržavši “simboličnih” milijun dionica najdražeg mu kluba. Sada, kada je napunio 68. godinu života, Andabak kaže da više nema poslovnih ambicija, ali se i dalje ne povlači iz operativnog poslovanja.

Stotinjak dana godišnje provodite na putovanjima po svijetu i upoznajete druge kulture i poslovne prakse. Iz iskustva drugih zemalja, što biste izdvojili kao najveće hrvatske pluseve u turizmu, a što kao najveće minuse?

Kao prednost bih svakako istaknuo prirodne ljepote i ne pretjeranu zasićenost građevinama, što je već prisutno kod konkurencije na Mediteranu. Druga velika prednost Hrvatske je natprosječno kvalitetni ljudski faktor koji je iznad većine europskim zemalja. Najbolju uslugu u smislu radne snage pružaju Turci, ali odmah iza njih su po sposobnosti i kvaliteti Hrvati. Ostali, poput Španjolaca, Talijana ili Francuza su iza našeg nivoa. S druge strane, najveće zamjerke idu na administraciju i nestabilnost poreznih politika koje su nam velika prepreka pri ulaganju nužnom da bi ostvarili cilj dizanja kvalitete turističkih usluga. Nestabilnost koju uzrokuju promjene porezne politike i administrativnih standarda mogle bi nas zaustaviti na putu pozicioniranja Hrvatske kao destinacije elitnog turizma.

Kvalitetan kadar može raditi za bolja primanja u Europi. Kako riješiti problem nedostatka radne snage u hrvatskom turizmu: većim upisnim kvotama u škole i na fakultete, boljim plaćama...

Nedostaju nam izvršioci s višim stupnjem obrazovanja. Mi smo problemu nedostatka kadra doskočili osnivanjem Akademije Bluesun koju prolaze naši zaposlenici kako bi se upoznali sa standardima usluge u kompaniji. Međutim u dugom roku dostupnost radne snage u turizmu ovisit će o uvjetima rada, iznosu plaća pa tek onda o upisnim kvotama.

Sezona za nama je rekordna i u smislu dolazaka, broja ostvarenih noćenja i prihoda. Je li ovo trenutak za usmjeravanje Hrvatske prema elitnom turizmu?

Hrvatska ima jedinstvenu šansu da razvije segment turizma za goste veće platežne moći, odnosno okrene se prema luksuznijem turizmu, ali da bi to postigla, mora značajno utjecati na kvalitetu svoje ponude i usluga. Hoteli moraju biti na višem standardu, po mogućnošću u segmentu pet zvjezdica, jer Hrvatskoj nedostaje puno takvih hotela. Na Mediteranu se pojavila potreba za tim nivoom usluga jer je sve više gostiju koji sebi mogu i žele priuštiti odmor u sigurnoj destinaciji. Gosti veće kupovne moći spremni su svoju sigurnosti platiti izdvajajući više novca za godišnje odmore. Gosti niže platežne moći već se okreću, a to će biti i trend u idućim godinama, destinacijama gdje je manje sigurno nego u Hrvatskoj. Ove godine se na njemačkom tržištu pokazalo da je Turska u last minute ponudi vrlo niskim cijenama privukla velik broj gostiju i bila poprilično popunjena. Gosti koji moraju paziti na budžet izabrali su luksuzne hotele i vrlo dobru uslugu s niskim cijenama nauštrb sigurnosti. Hrvatska se s druge strane može na europskom tržištu pozicionirati kao destinacija s višim standardom upravo zbog blagodati sigurnosti.

S 14 hotela u portfelju hotelskog biznisa jedan ste od najvećih hotelijera na domaćem tržištu. Mnogi se hotelijeri pak žale da je riječ o biznisu koji donosi niske povrate na ulaganja te da je relativno nisko profitabilan. Biste li se složili s njima?

Teško je to opovrgnuti ili demantirati na bilo koji način jer je istina da hotelski biznis, s obzirom na to da je dijelom nekretninski biznis, nema visoke ni brze stope povrata. Ipak za onoga tko želi biti dugoročni investitor, to je izvrstan sektor.

Zašto veliki ulagači uglavnom zaobilaze Hrvatsku?

Zbog percepcije pravne nesigurnosti i stoga, da bismo taj negativni imidž popravili, moramo puno poraditi na sređivanju državne administracije i pravosuđa.

Ruši li država imidž turističkih destinacija kada dozvoljava da se objekti u njezinu vlasništvu ne održavaju te postaju ruševine, a nalaze se na nekim od najboljih pozicija na Jadranu?

Kao šalu sam u jednom susretu hotelijera i predstavnika vlasti rekao da bi hrvatska država, kada bi sebi fakturirala sve ono što je propustila naplatiti iznajmljivanjem ili prodajom objekata u svom vlasništvu ili pak rješavanjem problema turističkog zemljišta, u priličnoj mjeri mogla balansirati naš javni dug.

Glorificira se uspjeh turizma i njegov utjecaj na gospodarstvo, ali je sve glasnija i rasprava o tome da smo zemlja previše ovisna o turističkim uslugama i da taj trend treba zaustaviti...

Dileme nema. Treba forsirati daljnji razvoj turizma, ali i poticati ostale grane. Pozitivan utjecaj na građevinarstvo došao je upravo iz turističkih ulaganja. Nije rješenje u zaustavljanju razvoja turističke grane, o kojem naravno nije dobro previše ovisiti, već poticati i povezivati sve ostale segmente gospodarstva da se vežu za granu koja očito raste po visokim stopama.

Tijekom života promijenili ste više zanimanja. Od elektrotehničara i fizičara u Končaru i Volti prometnuli ste se u uspješnog osiguravatelja da biste i iz tog biznisa izašli i usmjerili se u turizam. Koje vam je zanimanje najdraže?

Svako vrijeme ima svoje i svaki sektor je na svoj način zanimljiv. Iz Končara sam otišao dva mjeseca prije jubilarnih deset godina u tvrtki jer sam znao da će me unaprijediti i da, ako se to dogodi, više nikad neću otići iz te kompanije. Propustio sam lijep poklon jer se onda za jubilej dobivao ručni sat. Iz Volte sam pak otišao kada se rađalo osiguravajuće tržište i bio je trenutak da pokrenem svoj biznis. Izgradio sam uspješnu tvrtku, ali sam ponovno počeo mijenjati interese i osjetio sam da je najbolji smjer turizam, gdje sam i sad.

Bili ste najbolje plaćena osoba u cijeloj Jugoslaviji. Koliko je taj status trajao?

Nisam imao apsolutno najveću plaću u Jugoslaviji, već se nekoliko direktora natjecalo za tu poziciju, ali je istina da sam u tvrtki Volta, koja je imala visoka primanja svih zaposlenika, tijekom sedam godina bio među dva najbolje plaćena direktora u bivšoj državi.

Jeste li već bili oženjeni ili ste kandidirali za najpoželjnijeg neženju Jugoslavije?

Iako sam tada bio vrlo mlad, odnosno u ranim tridesetima, već sam bio oženjen. Vjenčao sam se, naime, čim sam počeo raditi, još u doba svog pripravničkog statusa.

Kada biste po kupovnoj moći usporedili plaću koju imate danas i onu koju ste zarađivali u Volti, koja je bila veća?

Ona jugoslavenska plaća bila je veća nego današnja, ako bismo promatrali samo neto primanja.

Osim turizma i osiguranja, bavite se i stočarstvom, a pokrenuli ste proizvodnju vina koja se pretvorila u ozbiljan vinski brand Stina...

Imam farmu od 500-tinjak krava, ali to su manji poslovi u kontekstu grupe. Time nadopunjujemo osnovnu djelatnost jer ta farma služi za proizvodnju mesa koje serviramo svojim gostima. Na taj način im osiguravamo najvišu kvalitetu. Slična ideja je bila i s vinarijom, ali brend Stina narastao je u profitabilan samostalni biznis. Naše vino izvozimo u 27 zemalja svijeta, a osvojilo je niz zlatnih vinskih medalja.

Nedavno ste najavili da nastavljate projekt Stubičke Toplice. Taj je projekt zamišljen kao poprilično ambiciozan. Ostajete li pri prvotnoj ideji?

Na tržištu se situacija promijenila, ali projekt će ostati praktično jednak onome koji smo imali od početka. Planiramo ulaganje u 300-tinjak kreveta u dva ili tri hotela visoke kategorije, gradit ćemo moderan wellness-centar i vodeni park. Time bi investicija bila zaokružena.

Aktualno je i da ste prije nekoliko mjeseci od nekadašnjeg partnera grčkog fonda Marfin Investment otkupili 49,99 posto udjela u kompaniji Bluesun, koje ste prodali još 2008. Interesantno je da ste polovicu udjela u kompaniji prodali za 90 milijuna eura, a otkupili za svega 43 milijuna eura...

Grčki fond Marfin imao je potrebu prodati svoj udio u Bluesunu, a cijena je posljedica tržišta. Naravno da sam načelno zadovoljan transakcijom, ali iako se stvara dojam da sam otkupom zaradio, ne bih rekao da je to najvažniji aspekt te transakcije. Važno je da smo je uspjeli realizirati.

Među prvima ste govorili o potencijalu zdravstvenog turizma. Razvili smo donekle stomatološki turizam, ali mogućnost spajanja odmora i estetske ili pak ortopedske kirurgije je zanemarena. Jesmo li zakasnili?

Teško je reći da smo propustili tu priliku osim u smislu da je propust na razini da nismo već počeli u tom dijelu turizma brati neke ozbiljnije plodove, ali potreba za takvim turizmom će i dalje rasti i to po visokim stopama pa je krajnje vrijeme da se usmjerimo prema tome. Imamo izvrsne rezultate u lječilištu u Bizovcu. Tu smo izgradili novo lječilište, ono daje izvrsne rezultate iz kojih je jasno da će u tom segmentu turizma biti sve više posla.

Neki analitičari Hrvatsku vide kao potencijalnu destinaciju za 50 plus generaciju, odnosno “second home” destinaciju. Mislite li da biste trebali krenuti u tom smjeru?

Pitanje nije tako jednostavno jer nije dovoljno otvoriti nekoliko hospicija da bi ljudi preko noći došli u Hrvatsku, a i pitanje je tko nam uopće u tom valu može doći. Ako želimo one koji imaju relativno malu kupovnu moć, onda bismo ih mogli i privući. Trendovi govore suprotno očekivanju migracija starije populacije i uvjeravaju da ljudi žele ostati živjeti što bliže mjestu gdje su proživjeli život, odnosno da im je problem preseliti se daleko od svoje trgovine, crkve i restorana u drugi dio grada, a kamoli u drugu državu.

Planirate li vi skoru mirovinu ili imate još neke ambicije koje niste ostvarili?

U fazi sam povlačenja. Sređujem svoje biznise i uskoro ću mirovati. Naime, već sam sada u penziji, ali još nisam u mirovini. Nisam više mlad da bih imao poslovne ambicije. Ambicija mi je da se odmaram i opuštam.

Poznato je da se rado opuštate uz kartanje s prijateljima. Imate li u kartama sreće kao i u poslu?

Istina je da, kad se opuštam, volim druženje, a s društvom počesto i kartam belu. Više pobjeđujem nego gubim, ali to je samo stvar sreće. Ipak posljednje dvije ili tri godine, s obzirom na sezonalnost turističke djelatnosti i brojne investicije, pokvario sam svoje godišnje odmore.

Vaša djeca su od početaka u kompaniji. Hoćete li kćerima predati štafetu?

Odlučili smo da će tvrtkama upravljati posve profesionalni kadar pa smo imenovali upravu u kojoj nema članova obitelji. Mi ćemo ostati aktivni kao dioničari kompanija i kao članovi nadzornog odbora.

Komentara 59

Avatar debela koli
debela koli
20:03 19.09.2017.

Ni njemu ne valja bivša Juga?

DU
Deleted user
19:34 19.09.2017.

Kako si mogao imati vecu palacu u onoj drzavi kada je onda bila jednakost i svi smo bili ist ?

Avatar IvanR
IvanR
20:29 19.09.2017.

Moje čestitke. Trpaj majstore koliko možeš, trpaj, samo trpaj.!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije