Život nije ravna ploča pa su usporedbe današnjih prilika s onima od prije 30 i više godina nezahvalne, no gledaju li se “kruti” podaci o standardu, zaposlenosti, kupovnoj moći, dohotku, novostvorenoj vrijednosti ili udjelu ovisnog stanovništva, Hrvatska danas “igra” lošije od rezultata koji su bili u posljednjoj dekadi zajedničkog života u Jugoslaviji.

9

ANALIZA PRVOG KVARTALA

Najveći udar tek nas čeka: BDP će pasti 20%

Koristeći podatke američke istraživačke organizacije Conference Board, osnovane 1916. godine i specijalizirane za praćenje dugoročnog ekonomskog rasta u svijetu, makroekonomist Dubravko Mihaljek na jednoj je konferenciji zagrebačkog Ekonomskog instituta još 2014. predstavio analizu koja je pokazala gorku činjenicu da je Hrvatska tada imala nižu razinu nacionalnog dohotka nego 1980. Danas, šest godina kasnije, možda smo se tek izjednačili sa stanjem od prije 40 godina. BDP kao ukupna vrijednost stvorena tijekom godine dana u nekoj ekonomiji izračunava se u tekućim i stalnim cijenama. Za stalne cijene, koje je Mihaljek koristio u analizi, bira se jedna bazna godina (ovdje 2012.), a ostale se korigiraju prema inflaciji i tečaju američkog dolara. Usto se za međunarodne usporedbe ne koriste tržišni tečajevi, nego tečajevi prema paritetu kupovne moći. Pokazalo se da je u promatranom razdoblju od 33 godine, gotovo koliki je i radni vijek jedne generacije, Kina rasla 16 puta, Indija sedam puta, Turska četiri puta, SAD dva i pol puta, a zemlje srednje i istočne Europe 1,2 puta. Hrvatska, Srbija, Moldavija i Ukrajina bile su u skupini zemalja koje su ispod ostvarenja iz 1980.

Nažalost, i ostale su usporedbe loše, počevši od toga da je danas tri puta više umirovljenika nego što ih je bilo na početku 90-ih, rađa se gotovo dva puta manje djece, broj stanovnika smanjio se deset posto pa samim time i zaposlenost te sve što ide uz mogućnost života od vlastitog rada. Posljednja tri desetljeća najveći, 40-postotni pad BDP-a dogodio se tijekom Domovinskog rata, od 1990. do 1993., no u tom razdoblju provedena je i pretvorba, s kojom je počeo gotovo tri desetljeća dug proces pretakanja javne imovine u privatne džepove. Privatizacija je iznjedrila novu ekonomsku i političku elitu koja se grabila i preuzimala sve do čega je mogla doći, od etabliranih tvrtki, propalih tvrtki bogatih nekretninama i zemljištem na dobrim lokacijama do pozicija u vlasti...

4

PARLAMENTARNI IZBORI

Gospodarstvo treba biti glavna tema nove Vlade

Sve do prodora “startupa” vezanih uz IT sektor, na prste jedne ruke mogle su se nabrojiti nove tvrtke pokrenute od 90-ih, među njima je bio i SMS Srđana Mladinića, koji je stradao kao kolateralna žrtva jedne od niza afera. Zlatno doba rasta hrvatske ekonomije vezano je uz razdoblje od 2002. do 2008., kada je počela gradnja više od tisuću kilometara autocesta i bum građevinskog sektora prekinut 2008. izbijanjem velike financijske krize koja se u Hrvatskoj prometnula u višegodišnju recesiju. Vrijeme je pokazalo da kvadrati, bilo da su u pitanju ceste ili stambeni objekti, nisu ostavili čvrste temelje, nego provalije koje se iznova otvaraju. Punih 11 godina Hrvatskoj je trebalo da se 2019. vrati na razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) iz 2008. i onda se dogodio COVID-19, koji je razbio sve iluzije o kakvom-takvom hvatanju priključka za ostalim europskim ekonomijama. Hrvatska zapravo nije oboljela od koronavirusa, nego od “nizozemske bolesti”, kako se u ekonomiji naziva opasna ovisnost o jednom sektoru ili jednom proizvodu.

U Nizozemskoj to je bio plin, u Hrvatskoj je to turizam, od kojega živi većina stanovništva uz more, no na njemu počivaju proračunski planovi, uvozni lobiji i četvrtina hrvatskog BDP-a. Nije problem što turizmu dobro ide i što se oko njega vrte sve domaće investicije i projekti, nego što je sve drugo zanemareno! U 30 godina brojne su vlade donijele barem 30 strategija, svake godine pišu se novi planovi reformi, svaki izbori izbace na svjetlo dana nove spasitelje i obećanja, no sve se to brzo zaboravlja kad se zavjesa spusti i treba početi ozbiljno raditi. Već spomenuti ekonomist Dubravko Mihaljek kaže da smo, bez obzira na ratna stradanja 90-ih i financijsku krizu 2008., mogli ublažiti gubitke da se 90-ih godina vodila bolja strukturna, a u drugoj polovici desetljeća nakon 2000. bolja fiskalna politika. Građevina nije smjela biti glavni izvor rasta, nego ulaganja u tehnološki napredak. Rezultat je takve politike da gospodarstvo u cjelini u posljednja dva desetljeća nije tehnološki napredovalo, dok je u istom razdoblju kumulativni porast ukupne faktorske produktivnosti u Slovačkoj iznosio 62 posto.

2

Udruga poreznih obveznika

Promjena u naplati PDV-a pozitivna je za gospodarstvo, ali privremena

Uspoređuje li se Hrvatska s ostalim tranzicijskim zemljama, najveći jaz među njima nije se dogodio u prvih 15 godina postojanja hrvatske države, nego u posljednjih 15 godina. U tom je razdoblju Rumunjska digla svoj BDP s 40 na 64 posto prosjeka EU, baltičke zemlje sa 60 na 80 posto, Češka je smanjila zaostajanje za prosječnim razinama na manje od 10 posto, a mi smo plesali “korak naprijed, dva koraka nazad” između 59 i 63 posto europskog prosjeka! Skupa država, korupcija, prekomjerno administriranje, loše upravljanje i skromno ulaganje u istraživanje i razvoj učinili su svoje.

– Objašnjenje neuspjeha ne bi trebalo biti velika tajna, jer Hrvatska uglavnom nije radila ono što su radile druge zemlje. Ono što ovdje jest fascinantno jest to da snažnu potporu imaju politike i ljudi koji su doveli do ovog rezultata, a alternative koje povremeno uspiju zaslužiti nešto veću potporu glasača uglavnom zagovaraju suprotno od onoga što može pokrenuti veliku konvergenciju – opisao je stanje u zemlji u jednoj svojoj analizi vlasnik portala Arhivanalitika Velimir Šonje, jedan od najrevnijih tumača ekonomskih procesa.

Među zadnjima smo u Europi po broju umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih – gotovo jedan na jedan, a ni najveći pesimisti među demografima nisu predvidjeli da će nakon ulaska u EU Hrvatsku napustiti najmanje 300 tisuća stanovnika, koliko Split i Rijeka, drugi i treći grad po veličini, zajedno imaju stanovnika. Istodobno, u tom smo razdoblju dobili 70 tisuća umirovljenika više!

Video sadržaj

10

STRAŠNA NESREĆA

Albanka (29) koja je skrivila prometnu nesreću u kojoj su poginuli brat i sestra jurila je 170 km/h?

nisu zdrave

Izbacite ih iz jelovnika: Zbog ove 4 namirnice teško gubite kilograme

2

'NE MOŽE DETONIRATI'

Policija blokirala ulicu nedaleko od centra Zagreba: Nekome je na auto bio postavljen eksploziv

Zahtijeva strpljenje

Jedan standard koji je vrijedio prije 30 godina sad je nezamisliv, kod mnogih izaziva sijede!

Neugodni simptomi

Čak 95 posto djece barem jednom oboli od zaraze koja se upravo širi brzinom svjetlosti

Iz trgovina se povlači brašno: “Kupcima ćemo vratiti novac”