Dvije godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju jasno je da staro uvjerenje da članstvo u EU za neku tranzicijsku državu samo po sebi donosi gospodarski rast i investicije više ne vrijedi, barem ne u našem slučaju. Dok je, primjerice, analiza Europske komisije u svibnju 2006., dvije godine nakon velikog proširenja EU na deset novih zemalja, pokazala da se ostvaruju predviđanja o tome da pristupanje Uniji donosi novim članicama dodatni rast između 1,3 i 2,1 posto BDP-a, Hrvatska je i 2013. i 2014. provela u recesiji. Iz nje izlazi tek sada, ali stidljivim stopama rasta (u 2015. Komisija predviđa Hrvatskoj rast od 0,2 posto BDP-a).
Za razliku od prve godišnjice, kad nikakvi veći radovi financirani novcem iz strukturnih fondova EU nisu bili vidljivi nigdje u Hrvatskoj, na drugu godišnjicu ipak se može nešto vidjeti, od ulaganja u vodoopskrbni sustav u Osijeku preko izgradnje mosta kopno-Čiovo do početka rekonstrukcije Zračne luke Dubrovnik. No, Europska komisija u svojim izvješćima o ekonomskom nadzoru nad Hrvatskom navodi da se pravi učinak korištenja fondova EU očekuje u hrvatskom gospodarstvu tek u 2016. godini.
– 1. srpnja 2013. dogodio se rendez-vous dviju kriza – odgovara Tonino Picula, SDP-ov europarlamentarac, na pitanje kako ocjenjuje dvije godine članstva Hrvatske u EU. – EU je bila suočena s ozbiljnim problemima unutarnjeg funkcioniranja i mi smo ipak ušli u Uniju koja nikad nije bila u slabijoj formi. S druge strane, i Hrvatska je bila u krizi od 2008./2009., što ne treba posebno objašnjavati. Zbog tog rendez-vousa dviju kriza nismo mogli osjetiti prave blagodati članstva u EU – dodaje Picula.
Domaća zadaća nije napisana
Manfred Weber, utjecajni njemački europarlamentarac i vođa najveće političke grupacije u EP-u, europskih pučana (kojima pripadaju i HDZ i HSS), smatra da je pogrešno zaključiti da staro pravilo o tome da se ulazak u EU isplati novim članicama više ne vrijedi.
– Ne, to je pogrešno. Tajming je bio loš. Hrvatska je ušla u vrijeme duboke recesije u EU, usred krize kakvu nikad prije nismo imali. U takvoj krizi imali biste recesiju u Hrvatskoj bez obzira jeste li u EU ili izvan EU jer ste povezani s europskom ekonomijom. To nije problem proširenja EU nego problem posljednjih pet godina. I nadam se da će ljudi u Hrvatskoj također sada vidjeti pozitivne pomake jer izlazimo iz recesije, rast se vraća u Europu, dajemo sve od sebe u reformiranju Unije, tu je sada novi investicijski paket za cijelu EU od kojeg Hrvatska može imati koristi... – kaže Weber.
Latvijac Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro i socijalni dijalog, u razgovoru za Večernji list kaže kako postoje dvije razlike zbog kojih Hrvatska odmah nakon ulaska u EU nije osjetila blagodati članstva kao neke ranije primljene tranzicijske zemlje.
– Kad je deset novih država ušlo u EU 2004. to se dogodilo u vrijeme procvata globalne i europske ekonomije. Sad osjećamo posljedice ozbiljne financijske i ekonomske krize, suočeni smo s opasnošću vrlo sporog oporavka i vrlo sporog stvaranja radnih mjesta. Danas je teže privući investicije, i to ne vrijedi samo za nove države članice, nego za cijelu EU. Drugi razlog je specifičan za Hrvatsku. Ako gledate indikatore poslovnog okruženja u Hrvatskoj, vidimo da mnoge stvari trebaju biti poboljšane – kaže Dombrovskis.
Finac Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije zadužen za rast i investicije, upozorava da Hrvatska ne može očekivati od EU da obavi posao za koji su zadužene nacionalne vlasti.
– Vi možete imati koristi od integrirane Europe samo ako ste obavili domaću zadaću. Ako poslovno okruženje nije dovoljno konkurentno, ili ako sama država nije dovoljno konkurentna, onda ne možete imati toliko koristi od europskog tržišta. Ako počistite svoje uglove, i obavite svoju domaću zadaću, u tom slučaju se europska integracija zaista isplati. No, sama EU se ne može miješati u sve, u sve probleme i u sva područja koja su u nadležnosti vlade – rekao je Katainen u razgovoru za Večernji list u veljači ove godine.
Hrvatski politički analitičar Žarko Puhovski u razgovoru koji smo o ovoj temi vodili ovaj tjedan kaže kako je Hrvatska postala "jedina država koja je značajno nazadovala ulaskom u EU".
– To objektivno ne bi trebalo biti pripisano Uniji, tu se radi o koincidenciji. No, Hrvatska je nazadovala nakon ulaska u EU ne samo ekonomski, zbog opće krize, nego i društveno. Politički čimbenici koji su sad u punom zamahu, dakle desnica, ocijenili su da se ne moraju više bojati "velikog brata", da nas nitko više ne nadzire i da se možemo raspustiti. To se dogodilo na primjeru ćirilice u Vukovaru, primjeru kojeg ne bi bilo ili ne bi bio prihvaćen u tolikom dijapazonu da se dogodio u vrijeme pregovora o ulasku u EU, kad su na djelu bile razne vrste monitoringa – kaže Puhovski.
Kao neki od uspješnih aspekata ulaska Hrvatske u EU obično se navode restrukturirana brodogradilišta, jeftinije telefoniranje u roamingu, veća prava u zaštiti potrošača, te "upisivanje Hrvatske na energetsku kartu Europe", kako se često vole pohvaliti HNS-ovi članovi Vlade. LNG terminal na Krku prepoznat je u Bruxellesu kao strateški projekt za EU, no iako je Komisija dala 4,9 milijuna eura za izradu svih studija do građevinske dozvole tek treba pronaći privatne investitore za gradnju tog terminala.
Integriranje u jedinstveno tržište EU u načelu se smatra nečim uspješnim, no u hrvatskom slučaju to je imalo i takve posljedice kao što je neviđen porast uvoza hrane, mlijeka i drugih proizvoda. Možda su hrvatski proizvođači nekonkurentni, o tome se može raspravljati, no nema sumnje da mnoge od njih takav uvoz uništava.
Osim krize i sankcije Rusiji
Malo tko je to očekivao u trenutku zatvaranja pregovora RH i EU, no jedna od neočekivanih nuspojava pristupanja Uniji je i uvođenje trgovinskih sankcija protiv Rusije, koje je Hrvatska kao članica EU uvela zbog ilegalne aneksije Krima i potpore Moskve proruskim separatistima u Ukrajini. Možda je zaista, kako primjećuje Tonino Picula, Hrvatska 1. srpnja 2013. došla na rendez-vous ne dviju već višestrukih kriza jer kriza u Ukrajini dovela je Europu na prag novog hladnog rata s Rusijom. A Ukrajina nije jedina krizna točka u europskom susjedstvu.
– Europa nikad nije bila suočena s toliko brojnim krizama na svojim vanjskim granicama: sjeverna Afrika, Ukrajina, Bliski istok – podsjeća Picula. Cijeli jedan koktel kriznih situacija dočekao je Hrvatsku u prve dvije godine u EU. No, kako je nedavno rekao novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker na pojavljivanju pred novinarima s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Bruxellesu: – Sretni smo da je Hrvatska aktivna i konstruktivna članica Europske unije...
>>Njemačka ukida radne dozvole za državljane Hrvatske
>>Na socijalna davanja EU troši 30% BDP-a, a Hrvatska 21%
ušli smo na prijevaru.. promijenjen zakon o referendumu samo zbog eu, kampanja plaćena eu novcem za ulazak, prijetnje da neće biti novaca za mirovine, prijetnje obnovom neke nove jugoslavije a sve za dobrobit političara i tajkuna